tuberkuloza

Tuberkuloza je bakterijska infekcija, a predstavlja jedan od vodećih uzroka prerane smrti u svijetu. Najteži oblici tuberkuloze se sprječavaju BCG vakcinom.

Jedan od pomalo zaboravljenih naziva za tuberkulozu (TB ili TBC) je „sušica“ i taj naziv nije bez razloga: bolesnici bi gubili na težini, kao da su se „sušili“. Ova dugotrajna bolest sporo ubija, a prije otkrića vakcine je bila veoma raširena, čak je u gradovima bila raširenija nego po ruralnim mjestima.

U 19. i početkom 20.-tog vijeka, kada još nije bilo antibiotika, ljudi su masovno umirali od tuberkuloze. Naročito su bila ugrožena djeca i osobe koje su prirodno bolešljive i slabije. Nisu bili rijetki ni slučajevi gdje bi u istoj porodici skoro sva djeca umrla od tuberkuloze. Prije ere antibiotika, pacijenti sa tuberkulozom su bili savjetovani da idu u vazdušne banje na planinu.

Danas je tuberkuloza relativno rijetka i endemska bolest, ali ipak, neprestano perzistira u populaciji i teško ju je iskorijeniti. Nažalost, mi kao da smo zaboravili kakva je ovo pošast bila prije samo stotinjak godina i teže nam je shvatiti zašto su napori obuzdavanja pojave tuberkuloze putem imunizacije tako važni

Šta izaziva tuberkulozu i kako izgleda tok bolesti?

Tuberkuloza je bakterijska bolest, a izaziva je Mycobacterium tuberculosis (MTB), koju je prvi put identificirao veliki njemački bakteriolog Robert Koch 1882. Neki oblici bolesti su izazvani i srodnom bakterijom, Mycobacterium bovis (goveđa tuberkuloza). Prenosi se kapljično, kada osoba koja ima aktivnu formu tuberkuloze kašlje, kiše, govori ili pljuje. Jedna osoba sa aktivnom formom tuberkuloze može zaraziti još 10 – 15 osoba.

Bolest je naziv dobila prema tome što se u inficiranim dijelovima tkiva i organa javljaju tuberkuli (kvržice) kao posljedica reakcije organizma na to što bakterije napadaju i uništavaju makrofage, jedan tip stanica (ćelija) imunog odgovora.

Tuberkuloza izazvana M. bovis se može prenositi i preko nepasteriziranog mlijeka i nedovoljno termički obrađenog mesa.

Kao dio imunološkog odgovora organizma na bakteriju, dolazi do razvoja slabe groznice, koja podstiće hormonalni sistem organizma da luči tvari koje supresiraju apetit, zbog čega i dolazi do onog karakterističnog „sušenja“, gubitka na tjelesnoj masi.

Izgled pacijenta oboljelog od tuberkuloze

 

Infekcija može zahvatiti bilo koji organ, ali je najčešća forma tuberkuloze ona plućna. Plućna tuberkuloza može biti praćena i drugim oblicima ove bolesti. Glavni simptomi su uporan kašalj, bol u prsima, kratak dah i iskašljavanje krvi u poznijim stadijima bolesti. Problem je što su ovi simptomi (osim iskašljavanja krvi) u ranim fazama bolesti blagi te bolesnik ne shvata šta se događa i ne traži pomoć ljekara.

 

Pacijent obolio od tuberkuloze na pregledu, Indija

Milijarna tuberkuloza: opasnost po djecu

Drugi problem je to što neko može biti inficiran, a ne pokazivati znake infekcije. Procjenjuje se da je oko 30% svjetske populacije inficirano tuberkulozom, a ne pokazuje simptome. Međutim, bakterija kasnije može postati aktivna, obično onda kada imunitet osobe oslabi ili osoba postane pothranjena.

Dormatne („uspavane“) bakterije mogu biti aktivirane i infekcijom HIV-om. Upravo su osobe sa HIV-om jako osjetljive na tuberkulozu i procjenjuje se da imaju 20-30x veći rizik razvoja aktivne forme tuberkuloze.

Ekstrapulmonalna tuberkuloza (ona koja se javlja van pluća) može zahvatiti centralni nervni sistem, stvarajući tuberkulozni meningitis,  limfne čvorove, urogenitalni sistem, pa čak i kosti. Jedan od oblika ekstrapulmonalne  tuberkuloze je i tzv. milijarna tuberkuloza, koja se javlja kada uzročnik prodre u krvožilni sistem, a karakteriše je velik broj malih lezija. Najčešća je kod djece mlađe od 4 godine, kod imunokompromitovanih osoba i starijih lica.

Raširenost

U 2017. godini od tuberkuloze je oboljelo oko 10 miliona ljudi, od čega je oko 1.6 miliona podleglo infekciji. Od toga, oko 300 000 su bile osobe sa HIV. U istoj godine je oko 230 000 djece širom svijeta inficirano tuberkulozom. (sve podaci Svjetske zdravstvene organizacije).

Osim infekcije HIV-om, još jedan značajan faktor rizika obolijevanja od tuberkuloze je i pušenje: oko 7.9% slučajeva tuberkuloze se pripisuje pušenju. Oko 95% slučajeva tuberkuloze dolazi iz zemalja u razvoju i Rusije. Nekada se smatralo da je ova bolest praktično pred iskorijenjivanjem, ali postoji nekoliko razloga zašto se ona još javlja i zašto ova pojavnost nije tek sporadična:

-neki sojevi Mycobacterium tuberculosis postaju rezistetni na postojeće antibiotike (engl. multidrug resistant TBC, MDR–TB);

-pojava pandemije AIDS/SIDA;

-siromaštvo, loši uslovi života, pothranjenost, naročito u zemljama u razvoju i zemljama pogođenim raznim dejstvima te drugim oblicima socio-ekonomske nestabilnosti;

-reaktivacija tuberkuloze, primjerice kod lica starijih od 60 godina.

Prevencija i liječenje:

Jedina vakcina protiv tuberkuloze je BCG tj. Bacillus Calmette–Guérin, prema naučnicima Albertu Calmettu i Camillu Guérinu koji su razvili ovaj oblik vakcine. Ova vakcina je efikasna 70-80% i štiti od najtežih oblika bolesti. Dakle, nije 100% efikasna, ali štiti od infekcije u najosjetljivijoj dobi (djeca) iako joj efikasnost opada sa godinama.

BCG vakcina ne štiti od svih oblika tuberkuloze, ali dokazano smanjuje stopu najtežih oblika tuberkuloze (prema Tuberculosis Report WHO 2017), uključujući i tuberkulozni meningitis te milijarnu tuberkulozu (1) , posebno kod djece.  i reducira rizik pojave tuberkuloze kod novorođenčadi (2).

Vakcinacija BCG vakcinom se provodi prema nacionalnim programima vakcinacije, prema epidemiologiji TB-a.

Liječenje tuberkuloze sprovodi se antibioticima, pod strogo kontrolisanim bolničkim protokolima. Doze antibiotika i trajanje terapije se nastoje optimizirati tako da se stvori što je moguće manje mogućnosti za stvaranje sojeva bakterije koji su otporni na antibiotike.

Važnost prevencije

Tuberkuloza je i dalje jedan od vodećih uzroka prerane smrti u svijetu. Uzevši u obzir da naša zemlja, ali i cijeli region Balkana, spadaju u red zemalja koje nemaju visok BDP,  čije stanovništvo u velikoj mjeri konzumira cigarete i duhanske proizvode te pojavu antibiotik-rezistentnih sojeva, vrlo je bitno da u regionu nastavlja imunizacija protiv tuberkuloze.

(1) Rodrigues LC, Diwan VK, Wheeler J, Protective effect of BCG against TB meningitis and miliary TB: a meta-analysis. Int J Epidemiol. 1993; 221154-1158

(2) Colditz GA, Berkey CS, Mosteller F, et al. The efficacy of Bacillus Calmette-Guérin vaccination of newborns and infants in the prevention of tuberculosis: meta-analyses of the published literature. Pediatrics. 1995; 9629-35