Bellova paraliza (eng. Bell's palsy) je nastupala u izvjesnim slučajevima nakon vakcinacije/cijepljenja protiv COVID-19. No to još uvijek ne znači da je vakcinacija/cijepljenje bilo uzrok ove pojave.

Bellova paraliza: šta je to?

Bellova paraliza je neurološki poremećaj koji uzrokuje paralizu ili slabost jedne strane lica. Jedan od živaca koji kontroliše mišiće na vašem licu postaje ozlijeđen ili prestaje ispravno raditi. Simptomi uključuju iznenadnu slabost ili paralizu jedne strane lica, koja izgleda kao da lice “pada”. Obrva i usta su spušteni. Može nastupiti usljed infekcije, fizičke traume ili autoimune bolesti. U većini slučajeva, slabost je prolaznog karaktera.

Bellova paraliza i COVID-19 vakcine/cjepiva

FDA je izdala izvještaj u kojemu se preporučuje praćenje ljudi koji primaju vakcinu protiv COVID-19 za Bellovu paralizu, vrstu paralize lica. To se dogodilo jer je tokom kliničkih ispitivanja mRNA vakcina proizvođača Pfizer i Moderna zabilježeno nekoliko slučajeva ovog stanja.
Postoji nekoliko činjenica koje treba uzeti u obzir prije nego što se proglase opasnosti Bellove paralize:

  • Incidencija* stanja mnogo je veća u opštoj populaciji nego što je primijećeno u kliničkom ispitivanju. *Incidencija je broj novih slučajeva neke bolesti na određen broj stanovnika u određenom periodu.
  • Bellova paraliza obično je posljedica infekcija, poput prehlade ili gripe, pa je možda bila samo slučajnost.
  • Broj slučajeva u kliničkom ispitivanju bio je toliko malen da bi bilo nemoguće statistički utvrditi korelaciju ili uzročnost.
  • Iako je FDA bila razborita u osiguravanju da kliničari budu svjesni te mogućnosti, nema mnogo dokaza da je Bellova paraliza zapravo povezana s cjepivima protiv COVID-19.

Studija, objavljena u JAMA Otolaryngol Head Neck Surg. (1), ukazuje na to kako su pacijenti s COVID-19 u većem riziku razvoja Bellove paralize nego oni vakcinisani protiv COVID-19. Odnosno, vakcinacija nosi manji rizik od obolijevanja.

Istraživanje, koje je provela WHO, i koje je objavljeno u JAMA Internal Medicine (2) 2021, kaže “uprkos selektivnom prijavljivanju i potencijalnom kašnjenju u prijavljivanju i prenosu slučajeva među bazama podataka farmakovigilancije, stopa prijavljivanja paralize lica nakon vakcinacije/cijepljenja s mRNA COVID-19 utvrđena u ovoj studiji nije veća od one uočene s drugim virusnim vakcinama/cjepivima. Iako smo izvršili prilagodbu prema spolu i dobi, zaostala zbunjujuća pojava (op.a: eng. confounding factor) i pristranost u izvještaju mogu utjecati na rezultate. Da zaključimo, ako postoji povezanost između paralize lica i mRNA vakcina protiv COVID-19, rizik je vjerojatno vrlo nizak, kao i kod drugih virusnih vakcina”.

U sitematskom pregledu i meta-analizi (koja se smatra vrhom hijerarhije biomedicinskih istraživanja) objavljenoj 27. aprila 2023. u JAMA Otolaryngology-Head & Neck Surgery, Amir Kheradmand, dr. med., neurolog na Medicinskom fakultetu Univerziteta Johns Hopkins u Baltimore i koautori prikupili su podatke iz kliničkih ispitivanja vakcina koja su uključivala 77 525 osoba koje su primile jednu od vakcina protiv COVID-19 kako bi odredili izglede za razvoj Bellove paralize.

Evo ključnih rezultata ove studije:

  • Podaci iz kliničkih ispitivanja pokazali su da su osobe koje su primile vakcine protiv COVID-19 imale 3X veću vjerovatnost da će razviti Bellovu paralizu.
  • U poređenju s vakcinisanom skupinom, rizik od Bellove paralize bio je 3,2 puta veći u skupini koja je zaražena COVID-19.
  • U ispitivanjima mRNA vakcina Moderna i Pfizer do danas nisu prijavljeni slučajevi Bellove paralize kod djece u dobi od 6 mjeseci do 17 godina.


Međutim, objedinjeni podaci iz opservacijskih studija koje uspoređuju Bellovu paralizu kod 13,5 miliona primatelja mRNA vakcina protiv COVID-19 i podudarne skupine nevakcinisani osoba nisu pokazali značajno povećanje rizika od Bellove paralize.
Nije se pojavila značajna razlika u riziku od Bellove paralize među 23 milijuna primatelja prve doze vakcine Pfizer/BioNTech u poređenju s 23 miliona primatelja prve doze vakcine Oxford/AstraZeneca.
Iako se podaci ovih studija čine proturječnima, veći skup podataka, s preko 13,5 miliona primatelja vakcine, pokazao je da nema razlike u riziku od Bellove bolesti u poređenju s nevakcinisanim osobama.

Za sada nema čvrstih dokaza da mRNA vakcine protiv COVID-19 izazivaju Bellovu paralizu, ali svakako treba pratiti istraživanja i dokaze.

Reference:

  1. Tamaki A,Cabrera CI, Li S et al. Incidence of Bell palsy in patients with COVID-19. JAMA Otolaryngol Head Neck Surg. 2021; (published online June 24.)
  2. Renoud L, Khouri C, Revol B, et al. Association of facial paralysis with mRNA COVID-19 vaccines: a disproportionality analysis using the World Health Organization pharmacovigilance database. JAMA Intern Med. 2021; (published online April 27.)
  3. Rafati A, Pasebani Y, Jameie M, Yang Y, Jameie M, Ilkhani S, Amanollahi M, Sakhaei D, Rahimlou M, Kheradmand A. Association of SARS-CoV-2 Vaccination or Infection With Bell Palsy: A Systematic Review and Meta-analysis. JAMA Otolaryngol Head Neck Surg. 2023 Apr 27:e230160. doi: 10.1001/jamaoto.2023.0160. Epub ahead of print. PMID: 37103913; PMCID: PMC10141297.

3. Vakcina protiv kovida ne izaziva Belovu paralizu

4. Neurološki rizici nisu veći nakon vakcine protiv koronavirusa

Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”,  posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.

O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine, a bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke, protiv pseudonauke i za bolje obrazovanje u STEM oblasti. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović.