Dojenje je važno za razvoj novorođenčeta, ali od dojenja beba ima i jednu indirektnu korist – dolazi do pasivne imunizacije bebe putem majčinog mlijeka, koje sadrži zaštitna antitijela. Neka od čestih pitanja oko imuniteta i dojenja jesu kako majčino mlijeko obezbjeđuje imunitet, koliko dugo traje zaštitni efekat i da li se bebe koje su dojene trebaju vakcinisati, ako već majčino mlijeko daje imunitet. Dobili smo i pitanje o tome da li žene koje doje smiju primiti vakcine. Pa idemo polako.
Imunitet koji pruža dojenje
Majčino mlijeko kao i ono prvo mlijeko-kolostrum su zapravo proteini i nešto masti i šećera rastvoreni u vodi. Većina majki ima mlijeko koje zadovoljava potrebe odojčeta za hranljivim supstancama koje omogućavaju rast i razvoj-samo u rijetkim, vrlo rijetkim slučajevima majčino mlijeko ne sadrži dovoljno hranljivih tvari. To je hrana koja je najbolje prilagođena potrebama bebe i iz koje organizam djetata dobija najviše koristi te je preporuka WHO da majke doje.
Nedavno je studija Univerziteta u Birminghamu pokazala kako dojenje utječe na proliferaciju regulatornih T-stanica i time potiče razvoj bebinog imunološkog sitema, ali i da utječe na razvoj dobre crijevne mikroflora koja podržava rad imunološkog sistema.
Pasivni imunitet od majčinog mlijeka
Pored toga, postoji još jedan bonus za majčino mlijeko: kolostrum i kasnije mlijeko imaju i proteine koji neko vrijeme štite bebu od nekih bolesti. Radi se o proteinima zvanim imunoglobulini, a koje još zovemo i antitijela. Ovi proteini imaju specifičan oblik koji omogućava molekulama imunoglobulina da “opkole” uzročnika bolesti i da ga neutraliziraju. O tome smo više pisali ovdje, u tekstu o imunom sistemu.
Proteini majke koja je zaštićena od neke bolesti – bilo da je vakcinisana ili je nekad preležala neku bolest, putem placente (posteljice) i nakon rođenja, putem mlijeka, dolaze i do novorođenčeta. Treba dodati i to da je osnova pasivne zaštite transplacentarni prijenos imunoglobulina-antitijela, a dojenje je samo dodatna pomoć.
Stoga je vrlo bitno da trudnice imaju imunitet na neke bolesti tj. imaju zaštitna antijela i upravo zato se insistira na tome da trudnice prime neke vakcine, poput vakcine protiv gripe i vakcine protiv tetanusa, velikog kašlja o čemu smo više pisali ovdje. Vakcina protiv tetanusa odnosno njena “boost” doza (doza koja osvježava dozu koja je primljena nekad ranije u životu) štite majke od potencijalne infekcije prilikom porođaja. Atenuirane (“žive” vakcine) generalno nisu preporučene ženama u trudnoći, zato bi bilo dobro da se sve žene koje nisu sigurne u svoj vakcinalni status po pitanju MMR vakcine ili nisu sigurne da li su možda preležale ove bolesti, vakcinišu prije planirane trudnoće.
Kolostrum, majčino mlijeko i antitijela
Kolostrum – prvo mlijeko koje je malo drugačijeg izgleda, najbogatije je ovim zaštitnim antitijelima – imunoglobulinima. Međutim, tokom cijelog perioda dojenja, majčino mlijeko sadrži ove zaštitne proteine. Ona antitijela koja je majka razvila u toku svog života i ima ih u krvi- bilo prirodno, bilo putem vakcina koje je primila (stečeni imunitet), preko mlijeka dolaze i u organizam djeteta, pružajući bebici određen stepen zaštite. Dojenje pruža pasivni imunitet djetetu. Recimo, ako je majka preboljela varičele, ona će preko posteljice i dojenjem prenijeti svoja zaštitna antitijela djetetu. Ili ako je vakcinisana protiv morbila, rubeole i zaušnjaka, također će svoja zaštitna antitijela prenijeti bebi
Antitijela u majčinom mlijeku su imunoglobulini klase A (IgA), veoma važan faktor imunološkog sistema (1). Stvaraju ih potaknuti B-limfociti, koji postanu plazma-stanice. IgA čine oko 90% svih imunoglobulina majčinog mlijeka (2).
Majčino mlijeko je važno za razvoj i balansiranje bebinog imunog sistema
Majčino mlijeko također se sastoji od drugih bjelančevina, masti, šećera, pa čak i bijelih krvnih stanica koje na mnogo različitih načina rade dobru stvar u borbi protiv infekcije. Oni su posebno korisni u borbi protiv gastrointestinalnih infekcija, jer majčino mlijeko ide ravno u želudac i crijeva kada vaša beba jede. Različite tvari iz majčinog mlijeka djeluju izravno u crijevima prije nego što se apsorbiraju i dospiju u cijelo tijelo. To također pomaže da se tvori uravnoteženi imunološki sustav koji može prepoznati i boriti se protiv infekcija i drugih bolesti čak i nakon završetka dojenja.
Ostali konstituenti majčinog mlijeka izravno potiču i podržavaju imunološki sustav. Tu spadaju laktoferin i interleukin-6, -8 i -10 te još neki citokini (4). Ti proteini imaju antimirobno dejstvo (3) i pomažu uravnotežiti upalni odgovor imunološkog sustava (5), koji je potreban za imunološku funkciju, ali može biti previše štetan, ako je prejak. Majčino mlijeko sadrži i jedan enzim lipazu koji štiti od određenih gastrointestinalnih infekcija.
Također, majčino mlijeko ima i probiotska svojstva i pogoduje naseljavanju i razvoju kolonija “dobrih bakterija” jer ovim bakterijama pruža hranljivu podlogu. Te dobre bakterije potiskuju one loše, koje izazivaju procese truljenja u crijevima. Dobra crijeva flora je dobar adut za zdrav crijevni sistem, ali i djelomična zaštita od probavnih problema kao što je proljev.
Koliko dugo majčina antitijela štite dijete?
U posljednja tri mjeseca trudnoće i ako majka doji, ona svoja antitijela “poklanja” svom djetetu. Zato su bebe zaštićene, ali samo neko vrijeme. Ova antitijela ne pružaju dugoročan niti trajni imunitet djetetu. Situacija je još osjetljivija kod prijevremeno rođenih beba, jer beba nije bila dovoljno dugo kroz treći trimestar u utrobi da dobije veliku količinu velikih imunoglobulina transplacentarno. Upravo je stoga ovim “palčićima” – prematursima dobro dati i 4. “booster” dozu pneumokokne vakcine. Više ova vakcinaciji prijevremeno rođene djece pročitajte ovdje.
Dužina pasivne imunosti kroz istraživanja traje 3 – 9 mjeseci, nakon 9 mjeseci starosti većina imunoglobulina transplacentarnog prijenosa nestane.
Imunitet koji pruža dojenje traje samo nekoliko mjeseci i zato je potrebno da se što prije počne s vakcinacijom. Neke vakcine beba primi odmah po rođenju – kod nas to su BCG vakcina i vakcina protiv hepatitisa B, pa se onda nastavlja s vakcinacijom petovalentnom (Pentaxim – protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i upala izazvanih HiB) ili šestovalentnom vakcinom( recimo u Hrvatskoj se daje Hexacim vakcina), prema kalendarima vakcinacije.
Vakcinu protiv morbila, zaušnjaka i rubeole dijete treba primiti u 12. mjesecu života. Antitijela majke protiv ovih bolesti počinju rapidno opadati nakon 9. mjeseca i zato se djeca, ukoliko postoji epidemija morbila vakcinišu nultom dozom MMR vakcine u 9. mjesecu – kako bi se “premostio” taj period kada titar majčinih antitijela opada, a još nije vrijeme za vakcinu. O nultoj dozi MMR vakcine te potrebi da dijete koje je primilo tu vakcinu s 9 mjeseci primi i ostale dvije doze – 12 mjeseci i 6. godina, pisali smo ovdje.
Da li dojena djeca trebaju vakcine?
Djeca koja su isključivo dojena i djeca koja su dojena duže od 6 mjeseci, bez obzira na blagodeti majčinog mlijeka trebaju da se vakcinišu. Majčino mlijeko pruža zaštitu, ali ona nije dugoročna i nije protiv svih bolesti protiv kojih se vakcinišemo.
Znamo da postoje priče kako je majčino mlijeko najbolja vakcina, ali ta “vakcina” ne pruža dostatnu zaštitu, nego štiti bebu u prvih par mjeseci kada je novorođenče najosjetljivije. Da bi smo najbolje zaštitili svoju bebu, potrebno je da se pridržavamo preporučenog kalendara vakcinacije.
Preporučljivo je djecu stariju od 6 mjeseci vakcinisati protiv gripe, ako ste u mogućnosti.
Vakcinacija i dojenje
Da li se žena koja doji smije vakcinisati? Da, smije. Jedine vakcine koje se ne daju dojiljama jesu vakcina protiv žute groznice i vakcina proitv velikih boginja. Niti jedna od ovih vakcina nije standardna – protiv žute groznice se prima samo ako idete na put u krajeve gdje je ova vakcina obavezna, a vakcina protiv velikih boginja se više ne daje, osim u nekim slučajevima (recimo, pripadnici vojske SAD poput marinaca)
Iz svega rečenog, podrazumijeva se da se bebe koje doje smiju i trebaju vakcinisati. Majke koje doje se također mogu i trebaju vakcinisati, a preporuka je da se zaštite vakcinom protiv gripe.
COVID-19 i dojenje: savjete pedijatrice dr. Jasmine Šlaku iz Opće bolnice Sarajevo o važnosti dojenja u vanrednim situacijama možete naći ovdje, a preporuke UNICEF i WHO o dojenju u COVID-19 pročitajte ovdje.
Reference:
- Miller E (2018). “Beyond Passive Immunity Breastfeeding, milk and collaborative mother-infant immune systems”. In Tomori C, Palmquist AE, Quinn EA (eds.). Breastfeeding New Anthropological Approaches. New York: Routledge. pp. 26–36
- Hanson, M.D., Ph.D, Lars A. (2004). Immunology of Human Milk: How Breastfeeding Protects Babies. Amarillo, Texas: Pharmasoft Publishing. p. 22.
- Rai D, Adelman AS, Zhuang W, Rai GP, Boettcher J, Lönnerdal B (2014-12-02). “Longitudinal changes in lactoferrin concentrations in human milk: a global systematic review”. Critical Reviews in Food Science and Nutrition. 54 (12): 1539–47.
- Garofalo R (February 2010). “Cytokines in human milk”. The Journal of Pediatrics. 156 (2 Suppl): S36-40.
- Palmeira P, Carneiro-Sampaio M (September 2016). “Immunology of breast milk”. Revista da Associação Médica Brasileira. 62 (6): 584–593.
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i bloger Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, blog Quantum of Science, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
Foto Amer Kapetanović
O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine, a bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke, protiv pseudonauke i za bolje obrazovanje u STEM oblasti. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović.