morbili

Morbili su bolest izaziva Morbilivirus (MeV), jedan RNK virus iz porodice Paramyxoviridae. To je virusna infekcija koja se prenosi kapljično, kašljanjem oboljele osobe. Ova bolest ima dosta naziva – ospice, male ospice, male boginje, krzamak, a engleski naziv za ovu bolest je measles, a nešto rjeđe i rubeola, red measles i English measles.

Međutim, to nije ona bolest koju mi podrazumijevamo pod terminom “rubeola”. Također, morbile ne smijemo miješati sa vodenim ospicama (vodene kozice, varičele, engleski chickenpox). Rubeola i vodene ospice-varičele su znatno blaže bolesti i imaju nešto rjeđe komplikacije od morbila.

Porijeklo naziva

Sam termin “morbili” dolazi od latinskog deminutiva za riječ morbus, morbi, m. – bolest, pa bi tako morbili značili “mala bolest” tj. male boginje. Ovi nazivi često bune ljude i misle da, ako se radi o “maloj bolesti”, da je to blaga, bezvezna infekcija koja prolazi bez komplikacija. Međutim, to je manipulacija terminologijom, jer ova bolest može biti veoma ozbiljna. Naziv “male boginje” tj. morbili je proizašao iz poređenja ove bolesti sa, danas već eradiciranim, velikim boginjama, variola vera. Naime, u svijetu koji je poznavao velike boginje i pustoš koju one donose, smrt i stravičnu unakaženost lica i tijela, bolest o kojoj govorimo u ovom postu zaista jeste izgledala blaža.

Morbili-infektivnost

No, ovo je jedna od najinfektivnijih preventabilnih bolesti – ako se u istoj prostoriji nalazi 10 osoba i uzročnik je tu u zraku, njih 9 će biti inficirano. Stoga se morbili šire stravično brzo i brzo inficiraju više osoba.

Također, morbili su vodeći uzrok smrti prilikom infekcija preventabilnim bolestima – čak 44% od 1.7 miliona smrtnih slučajeva usljed infekcija preventabilnim bolestima bilo je zbog morbila (prema podacima iz 2013. Rakesh Lodha, Indijski institut za medicinske nauke u New Delhiju[1]). Dakle, morbili nikako nisu šala.

Međutim, 1998. objavljena je studija jednog britanskog gastroenterologa, koja lažno predstavlja kako je MPR vakcina povezana sa autizmom i stopa obuhvata pada. Do vremena kada je ovaj rad oboren, tj. kada je dokazano da korelacije MPR vakcine i autizma nema, šteta je prouzrokovala nekoliko eskalacija virusa. Više o tome možete pročitati ovdje.

Bolest do danas nije eradicirana, iako je najbolji kandidat za eradikaciju, s obzirom da nema prirodnih rezervoara, a virus morbila može samo vrlo kratko opstati bez domaćina (oko 2h). Određeni dijelovi Zapadne Evrope su na pragu eradikacije, zbog visoke svijesti o opasnosti morbila, komplikacijama ove bolesti i važnosti imunizacije. Naš region ne spada u te dijelove svijeta.

Rizik od smrtnog ishoda iznosi oko 0.2%, ali u slučajevima pothranjenosti, može iznositi i do 10%. Smrtnost kod imunokompromitovanih lica iznosi i do 30%.

Simptomi infekcije:

Inkubacija traje oko 10 do 12 dana. Do pojave osipa može proći 7 do 21 dan, obično 14 dana. U simptome spadaju nos koji curi, visoka temperatura od oko 40°C te karakterističan crveni, pljosnati osip. Rani simptom bolesti su Koplikove tačke – lezije na bukalnoj sluznici (sluznica unutrašnjosti obraza) u regionu prvog i drugog kutnjaka.  Drugi simptomi uključuju korizu, konjuktivitis i kašalj. Može se javiti anoreksija usljed dijareje te generalizirana limfadenopatija (uvećanje limfnih čvorova).

Osip traje oko 5-6 dana, zatim mrlje postanu smeđe i osip se povlači i ljušti. 

Sezona morbila je kasna zima – proljeće.

Komplikacije infekcije:

Komplikacije se javljaju u oko 30% slučajeva. Komplikacije su najčešće kod djece mlađe od 5 godina i odraslih iznad 20 godina. U komplikacije spadaju:

– teška dijareja (8% slučajeva);

-otitis media/zapaljenje srednjeg uha (7%);

-upala pluća (6%);

-encefalitis (0.1%);

-napadi (0.6%)

-smrtni ishod (0.2%).

Morbili su vodeći uzrok smrti kod djece. 2017. godine je veliku medijsku pažnju izazvao slučaj smrti usljed infekcije morbilima. Naime, šestogodišnji dječak iz Italije, obolio od leukemije, morbile je dobio od nevakcinisanog brata i preminuo usljed komplikacija bolesti.

Komplikacije infekcije

Najčešći uzrok smrti kod djece jeste kompliciranje sa upalom pluća, a kod odraslih sa encefalitisom. Čak oko 60% slučajeva upale pluća sa morbilima ima smrtni ishod. U 5 do 10 slučajeva na milion oboljelih može doći i do subakutnog sklerozirajuće panencefalitisa, rijetke degenerativne bolesti centralnog nervnog sistema, koja se javlja u prosjeku 7 godina nakon infekcije. Zahvaljujući vakcinaciji, ova zakašnjela komplikacija infekcije morbilima je sve rjeđa. Inače, bolest teče polako, prvo se javlja ataksija, zatim počinju napadi, a komplikacije rezultiraju smrtnim ishodom. 

Liječenje:

Lijeka za ovu infekciju nema. Terapija se sprovodi isključivo sa ciljem olakšavanja simptoma. U slučaju upale pluća, sprovodi se terapija antibioticima. Najbolji način pristupa ovoj infekciji jeste preventiva imunizacijom.

Preventiva – imunizacija:

Prvu vakcinu je razvio Maurice Hilleman dok je radio za Merck, a licencirane vakcine su postale dostupne 1963. Međutim, čini se tek da je sredinom osamdesetih shvaćeno da je imunizacija na morbile od krucijalnog značaja za prevenciju smrtnih slučajeva kod djece. Naime, 1980. je oko 2.6 miliona ljudi umrlo zbog komplikacija infekcije morbilima. Već 1990. godine, usljed sistemske imunizacije, broj smrtnih slučajeva usljed komplikacija morbila, ali i incidencija (broj novih slučajeva) značajno su se smanjili.

MMR/MRP vakcina

Imunizacija se sprovodi se sa 2 doze MRP vakcine (morbili, rubeola, zaušnjaci/parotitis, poznata i kao MMR vakcina)  ili MMRVu nekim dijelovima svijeta – morbili, parotitis, rubeola i varičele. Prva doza se kod nas prima oko 1. godine života (12 mjeseci starosti prema kalendaru imunizacije za FBiH i Republiku Srpsku) a druga u 6. godini (FBiH i RS). U BiH su dostupne sljedeće MMR/MRP vakcine: Priorix i MMR VaxPro.

Vakcinisani sa dvije doze imaju dugotrajan imunitet, ali u situaciji kada se pojave epidemije u kolektivima dolazi do proboja vakcinalnog imuniteta kod 2-5% vakcinisanih sa obje doze i još kod oko 10% kod vakcinisanih sa jednom dozom. Ove osobe uobičajeno obolijevaju od lake forme bolesti bez komplikacija.

Raspon davanja druge doze u različitim zemljama varira od 4. do 6. godine života. Također, preporučuje se i imunizacija odraslih, osim trudnica i žena koje planiraju skoru trudnoću. Preporuke da se uradi imunizacija se naročito odnose na osobe koje namjeravaju ići na put, ukoliko iz nekog razloga nemaju dokaz da su imunizirani na morbile.

Sastojci vakcine

Vakcina sadrži albumin, želatin, neomicin te atenuirane uzročnike navedenih virusnih bolesti. Ne daje se ukoliko je osoba alergična na neomicin ili proteine jaja (može se dati i ako postoji ova alergija, ali da dijete ostane po nadzorom ljekara nekoliko sati nakon davanja vakcine) te ako se radi o imunodeficijentnim osobama. Više o ovoj vakcini, njenim osobina te o slučajevima kada se ne daje u postu o MPR vakcini.


[1] Kabra SK, Lodha R. Antibiotics for preventing complications in children with measles. Cochrane Database of Systematic Reviews 2013, Issue 8. Art. No.: CD001477. DOI: 10.1002/14651858.CD001477.pub4.

Napisala: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i bloger Društvo za promociju prirodnih nauka “Nauka i svijet”

O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine, a bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke, protiv pseudonauke i za bolje obrazovanje u STEM oblasti. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović.