morbili

Morbili su bolest izaziva Morbilivirus (MeV), jedan RNK virus iz porodice Paramyxoviridae. To je virusna infekcija koja se prenosi kapljično, kašljanjem oboljele osobe. Ova bolest ima dosta naziva – ospice, male ospice, male boginje, krzamak, a engleski naziv za ovu bolest je measles, a nešto rjeđe i rubeola, red measles i English measles. Protiv ove bolesti postoji efikasna vakcina MMR (MRP) koja se daje u 2 doze.

U našem regionu se dogodila epidemija 2018./2019. u kojoj je bilo i smrtnih slučajeva, a 2023. u januaru u Srbiji je zabilježeno nekoliko slučajeva kod navakcinisanih osoba.

Samo u Kantonu Sarajevo je do sredine jula 2024 bilo zabilježeno 4315 slučajeva ospica-morbila, od toga dosta među odraslima. Vrh epidemije je bio u maju, U julu 2024 je prvo preminuo 17-godišnjak u Kantonu Sarajevo, a dan nakon i 18-godišnjak u Zeničko-dobojskom kantonu. Procijepljenost u Ze-Do kantonu iznosi svega oko 37%, a da bi se stvorio efekat kolektivnog imuniteta treba biti preko 90%. Roditelji strahuju da ova vakcina izaziva autizam, ali to NIJE TAČNO.

Nekoliko važnih informacija o morbilima:

  • Morbili nisu dječija bezopasna bolest, nego se od njih može umrijeti.
  • Morbile ne smijemo miješati sa vodenim ospicama (vodene kozice, ovjiče boginje, varičele, engleski chickenpox). Rubeola i vodene ospice-varičele su znatno blaže bolesti i imaju nešto rjeđe komplikacije od morbila.
  • Zbog smanjenih obima vakcinacije MMR vakcinom (vakcina koja štiti od morbila, zaušnjaka i rubeole), mogu se očekivati izbijanja ove bolesti. U ovom tekstu ćemo opisati i komplikacije morbila, jer ovo nipošto nije bezazlena bolest koju je lako prebolovati.

Porijeklo naziva

Sam termin “morbili” dolazi od latinskog deminutiva (umanjenica) za riječ morbus, morbi, m. – bolest, pa bi tako morbili značili “mala bolest” tj. male boginje. Ovi nazivi često bune ljude i misle da, ako se radi o “maloj bolesti”, da je to blaga, bezvezna infekcija koja prolazi bez komplikacija. Međutim, to je manipulacija terminologijom, jer ova bolest može biti veoma ozbiljna. Naziv “male boginje” tj. morbili je proizašao iz poređenja ove bolesti sa, danas već eradiciranim, velikim boginjama, variola vera. Naime, u svijetu koji je poznavao velike boginje i pustoš koju one donose, smrt i stravičnu unakaženost lica i tijela, bolest o kojoj govorimo u ovom postu zaista jeste izgledala blaža.

Morbili-infektivnost

No, ovo je jedna od najinfektivnijih preventabilnih bolesti – ako se u istoj prostoriji nalazi 10 osoba i uzročnik je tu u zraku, njih 9 će biti inficirano. Stoga se morbili šire stravično brzo i brzo inficiraju više osoba.

Također, morbili su vodeći uzrok smrti prilikom infekcija
preventabilnim bolestima – čak 44% od 1.7 miliona smrtnih slučajeva usljed
infekcija preventabilnim bolestima bilo je zbog morbila (prema
podacima iz 2013. Rakesh Lodha, Indijski institut za medicinske nauke u New Delhiju[1]). Dakle, morbili nikako nisu šala.

Zašto se roditelji neopravdano voje vakcine koja štiti od ovako opasne bolesti?

Međutim, 1998. objavljena je studija jednog britanskog gastroenterologa, koja lažno predstavlja kako je MPR vakcina povezana sa autizmom i stopa obuhvata pada. Do vremena kada je ovaj rad oboren, tj. kada je dokazano da korelacije MPR vakcine i autizma nema, šteta je prouzrokovala nekoliko eskalacija virusa. Više o tome možete pročitati ovdje.

Bolest do danas nije eradicirana, iako je najbolji kandidat za eradikaciju, s obzirom da nema prirodnih rezervoara, a virus morbila može samo vrlo kratko opstati bez domaćina (oko 2h). Određeni dijelovi Zapadne Evrope su na pragu eradikacije, zbog visoke svijesti o opasnosti morbila, komplikacijama ove bolesti i važnosti imunizacije. Naš region ne spada u te dijelove svijeta.

Rizik od smrtnog ishoda iznosi oko 0.2%, ali u slučajevima pothranjenosti, može iznositi i do 10%. Smrtnost kod imunokompromitovanih lica iznosi i do 30%.

Simptomi infekcije:

Inkubacija traje oko 10 do 12 dana. Do pojave osipa može proći 7 do 21 dan, obično 14 dana. U simptome spadaju nos koji curi, visoka temperatura od oko 40°C te karakterističan crveni, pljosnati osip. Rani simptom bolesti su Koplikove tačke – lezije na bukalnoj sluznici (sluznica unutrašnjosti obraza) u regionu prvog i drugog kutnjaka.  Drugi simptomi uključuju korizu, konjuktivitis i kašalj. Može se javiti anoreksija usljed dijareje te generalizirana limfadenopatija (uvećanje limfnih čvorova).

Osip traje oko 5-6 dana, zatim mrlje postanu smeđe i osip se povlači i ljušti. 

Sezona morbila je kasna zima – proljeće.

Komplikacije infekcije:

Komplikacije se javljaju u oko 30% slučajeva. Komplikacije su najčešće kod djece mlađe od 5 godina i odraslih iznad 20 godina. U komplikacije spadaju:

– teška dijareja (8% slučajeva) s teškim gubitkom proteina;

-otitis media/zapaljenje srednjeg uha (5-15%);

-upala pluća (5-10%) -klinička slika može biti toliko teška da se nekad oboljeli mora priključiti na respirator;

-encefalitis (0.1%);

-sljepilo;

-4 – 27 /100000 subakutni sklerozirajući panencefalitis

-napadi (0.6%)

-akutni manjak vitamina A u toku bolovanja od morbila dovodi do sljepila

-smrtni ishod (0.2%). Ovo znači da na 1000 oboljelih 2 umre zbog komplikacija morbila.

Morbili su vodeći uzrok smrti kod djece. 2017. godine je veliku medijsku pažnju izazvao slučaj smrti usljed infekcije morbilima. Naime, šestogodišnji dječak iz Italije, obolio od leukemije, morbile je dobio od nevakcinisanog brata i preminuo usljed komplikacija bolesti.

Komplikacije infekcije

Najčešći uzrok smrti kod djece jeste kompliciranje sa upalom pluća, a kod odraslih sa encefalitisom. Čak oko 60% slučajeva upale pluća sa morbilima ima smrtni ishod. U 5 do 10 slučajeva na milion oboljelih može doći i do subakutnog sklerozirajuće panencefalitisa, rijetke degenerativne bolesti centralnog nervnog sistema, koja se javlja u prosjeku 7 godina nakon infekcije. Zahvaljujući vakcinaciji, ova zakašnjela komplikacija infekcije morbilima je sve rjeđa. Inače, bolest teče polako, prvo se javlja ataksija, zatim počinju napadi, a komplikacije rezultiraju smrtnim ishodom. 

Morbili slabe imunološki sistem i čine ga podložnijim za druge bolesti – i to trebate imati na umu.

Liječenje:

Lijeka za ovu infekciju nema. Terapija se sprovodi isključivo sa ciljem olakšavanja simptoma. U slučaju upale pluća, sprovodi se terapija antibioticima. Najbolji način pristupa ovoj infekciji jeste preventiva imunizacijom.

Preventiva – imunizacija:

Prvu vakcinu je razvio Maurice Hilleman dok je radio za Merck, a licencirane vakcine su postale dostupne 1963. Međutim, čini se tek da je sredinom osamdesetih shvaćeno da je imunizacija na morbile od krucijalnog značaja za prevenciju smrtnih slučajeva kod djece. Naime, 1980. je oko 2.6 miliona ljudi umrlo zbog komplikacija infekcije morbilima. Već 1990. godine, usljed sistemske imunizacije, broj smrtnih slučajeva usljed komplikacija morbila, ali i incidencija (broj novih slučajeva) značajno su se smanjili.

MMR/MRP vakcina

Imunizacija se sprovodi se sa 2 doze MRP vakcine (morbili, rubeola, zaušnjaci/parotitis, poznata i kao MMR vakcina)  ili MMRVu nekim dijelovima svijeta – morbili, parotitis, rubeola i varičele. Prva doza se kod nas prima oko 1. godine života (12 mjeseci starosti prema kalendaru imunizacije za FBiH i Republiku Srpsku) a druga u 6. godini (FBiH i RS). U BiH su dostupne sljedeće MMR/MRP vakcine: Priorix i MMR VaxPro. Ako je u jeku epidemija morbila, preporuka je dati djeci od oko 9 mjeseci nultu dozu MMR vakcine.

Vakcinisani sa dvije doze imaju dugotrajan imunitet, ali u situaciji kada se pojave epidemije u kolektivima dolazi do proboja vakcinalnog imuniteta kod 2-5% vakcinisanih sa obje doze i još kod oko 10% kod vakcinisanih sa jednom dozom. Ove osobe uobičajeno obolijevaju od lake forme bolesti bez komplikacija.

Raspon davanja druge doze u različitim zemljama varira od 4. do 6. godine života. Također, preporučuje se i imunizacija odraslih, osim trudnica i žena koje planiraju skoru trudnoću. Preporuke da se uradi imunizacija se naročito odnose na osobe koje namjeravaju ići na put, ukoliko iz nekog razloga nemaju dokaz da su imunizirani na morbile.

Više: Vakcina s godinu dana: MMR (MPR)

Sastojci vakcine

Vakcina sadrži albumin, želatin, neomicin te atenuirane uzročnike navedenih virusnih bolesti. Ukoliko je osoba alergična na neomicin ili proteine jaja ova vakcina se daje, ali da dijete ostane po nadzorom ljekara nekoliko sati nakon davanja vakcine, o čemu više možete pročitati ovdje. Ne daje ako se radi o imunodeficijentnim osobama. Više o ovoj vakcini, njenim osobina te o slučajevima kada se ne daje u postu o MPR vakcini.

Reference:

  1. Hviid A, Hansen JV, Frisch M, Melbye M. Measles, Mumps, Rubella Vaccination and Autism: A Nationwide Cohort Study. Ann Intern Med. 2019 Apr 16;170(8):513-520. doi: 10.7326/M18-2101. Epub 2019 Mar 5. 
  2. Halsey NA, Hyman SL; Conference Writing Panel. Measles-mumps-rubella vaccine and autistic spectrum disorder: report from the New Challenges in Childhood Immunizations Conference convened in Oak Brook, Illinois, June 12-13, 2000. Pediatrics. 2001 May;107(5):E84. doi: 10.1542/peds.107.5.e84. PMID: 11331734.
  3. Kuter BJ, Marshall GS, Fergie J, Schmidt E, Pawaskar M. Prevention of measles, mumps and rubella: 40 years of global experience with M-M-RII. Hum Vaccin Immunother. 2021 Dec 2;17(12):5372-5383. doi: 10.1080/21645515.2021.2007710. Epub 2022 Feb 7. PMID: 35130794; PMCID: PMC8903938.
  4. Nyaku M, Richardson E, Martinon-Torres F, Kuter BJ. Evaluation of the Safety and Immunogenicity of M-M-RII (Combination Measles-mumps-rubella Vaccine): Clinical Trials of Healthy Children and Adults Published Between 2010 and 2019. Pediatr Infect Dis J. 2021 Nov 1;40(11):1046-1054. doi: 10.1097/INF.0000000000003273. PMID: 34310506.
  5. Miller E. Measles-mumps-rubella vaccine and the development of autism. Semin Pediatr Infect Dis. 2003 Jul;14(3):199-206. doi: 10.1016/s1045-1870(03)00034-7. PMID: 12913832.
  6. Kabra SK, Lodha R. Antibiotics for preventing complications in children with measles. Cochrane Database of Systematic Reviews 2013, Issue 8. Art. No.: CD001477. DOI: 10.1002/14651858.CD001477.pub4.
  7. Baxby D (July 1997). “The diagnosis of the invasion of measles from a study of the exanthema as it appears on the buccal mucous membraneBy Henry Koplik, M.D. Reproduced from Arch. Paed. 13, 918-922 (1886)”. Reviews in Medical Virology. 7 (2): 71–74. doi:10.1002/(SICI)1099-1654(199707)7:2<71::AID-RMV185>3.0.CO;2-S. PMID 10398471. S2CID 42670134.
  8. “Symptoms of measles”. National Health Service (NHS). 26 January 2010. Archived from the original on 31 January 2011.
  9. Hamborsky, Jennifer, Kroger, Andrew, Wolfe, Charles, eds. (2015). Epidemiology and prevention of vaccine-preventable diseases (13th ed.). Atlanta, GA: Centers for Disease Control and Prevention. p. 211. ISBN 978-0-9904491-1-9. OCLC 915815516.
  10. Gardiner WT (2007). “Otitis Media in Measles”. The Journal of Laryngology & Otology. 39 (11): 614–17. doi:10.1017/S0022215100026712. S2CID 71376401.
  11. Fisher DL, Defres S, Solomon T (March 2015). “Measles-induced encephalitis”. QJM. 108 (3): 177–82. doi:10.1093/qjmed/hcu113. PMID 24865261.
  12. Semba RD, Bloem MW (March 2004). “Measles blindness”. Survey of Ophthalmology. 49 (2): 243–55. doi:10.1016/j.survophthal.2003.12.005. PMID 14998696.
  13.  Anlar B (2013). “Subacute sclerosing panencephalitis and chronic viral encephalitis”. Pediatric Neurology Part II. Handbook of Clinical Neurology. Vol. 112. pp. 1183–89. doi:10.1016/B978-0-444-52910-7.00039-8. ISBN 978-0-444-52910-7. PMID 23622327.

Tekst je ažuriran 2024.

Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka i komunikatorka Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, blog Quantum of Science, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.

O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine. Bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke.