Ospice, poznate i kao morbili, izazvane Morbilivirusom, uništavaju imunološke stanice koje drže našu najdublju, najdugotrajniju imunološku zaštitu. Ova infekcija briše imunološko pamćenje osobe i tako izaziva ono što se zove imunološka amnezija.
Već neko vrijeme znamo da virus morbila pravi dar-mar imunološkom sistemu.
Morbili virus resetuje imunološki sistem i on zaboravlja kojim antigenima je bio izložen prije, tako bismo najlakše mogli objasniti o čemu se radi. Time nas infekcija morbilima čini osjetljivijim na druge bolesti dugo vremena. Ovo naučnici zovu imunološka amnezija.
Infekcija ospicama (morbili) nas čini podložnijim drugim bolestima
Već neko vrijeme se zna da morbili ovo rade, ali nedavno je u respektabilnom naučnom časopisu Science objavljen rad (1) u kojem je ovo i definitivno potvrđeno i sigurni smo sada da je to tako. Dakle, ovdje se ne radi ni o kakvom resetu na bolje, nego baš na fabričke postavke, kao da osoba nikad nije oboljela od nekih bolesti.
Organizam osobe koja je oboljela od morbila je zaboravio nakon infekcije s kojim se sve virusima i vakterijama susretao i sad ne može da se odbrani od bolesti koje je već imao.
To znači da će dijete – ili odrasla osoba – nakon infekcije morbilima biti bolešljivija i osljetljivija.
Naučnici, među kojima je i genetičar Stephen Elledge, sa Medicinskog instituta Howarda Hughesa iz Brighama i Ženske bolnice u Bostonu, koristili su se alatom zvanim VirScan, koji mjeri antitijela (proteini koje stvaraju imunološke stanice kada ponovo stupe u kontakt sa nekim patogenom, preciznije antigenom).
Pokazano kako morbili resetuju imunološki sistem
Pomoću VirScana, naučnici su u krvi tražili antitijela. Krvna pretraga 77 nevakcinisane nizozemske djece, urađena prije i oko sedam sedmica nakon infekcije morbilima, pokazala je kako je dječji imunološki sustav bio drugačiji nakon bolesti. Djeca su izgubila od 11 do 73% antitijela, uključujući i ona protiv obične prehlade i protiv teške respiratorne bolesti, objavio je tim u Science.
Virus morbila ometa organizam u obnavljanju B-limfocita, ćelija/stanica koje proizvode antitijela i „pamte” antigen. Podsjetimo – antigen je strana tvar, ono na šta organizam reaguje, a antitijelo je ono čime se organizam brani.
Sve to je još jedan od rizika kojim bismo djecu izložili ako ih ne bi vakcinisali i ako bismo dozvolili da steknu imunitet na prirodan način – infekcijom. Djeca koja su preboljela morbile su sklonija različitim drugim infekcijama.
Također, ovo je još jedan dokaz da nevakcinisana djeca NISU ZDRAVIJA od vakcinisane, nego suprotno.
Vakcine su način jačanja imunološkog sistema.
- Mina, M. et al. Science 366, 599–606 (2019)
- Imunološka amnezija Harvard Magazine
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine. Bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke, protiv pseudonauke i za bolje obrazovanje u STEM oblasti.
Napomena: tekst je ažuriran 2025.
