Trenutno se suočavamo s pandemijom COVID-19 izazvanom novim koronavirusom SARS-CoV-2. Vakcinacija u toku pandemije je ključna i ne smije stati – ako se to desi, djeca će ostati uskraćena za zaštitu od opasnih bolesti koje se mogu prevenirati vakcinama. Roditelji se često sada boje odvesti djecu na vakcinaciju, iz straha od zaražavanja, ali često je teško i dobiti na telefon ljekare i zakazati vakcinaciju. U tekstu, koji nam je ustupio UNICEF BiH, pokušavamo dati informacije na bar neke stvari i pitanja koja roditelji imaju. Ovim putem želimo podstaći i pedijatre i druge ljekarske struke da promiču vakcinaciju u doba pandemije i olakšavaju je.

Da li je sigurno vakcinisati djecu tokom pandemije?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) preporučuje da se sve redovne vakcinacije vrše prema kalendaru imunizacije, čak i tokom pandemije COVID-19. Trenutno nema dokaza da pandemija COVID-19 predstavlja bilo kakav poseban rizik u pogledu vakcinacije. Zbog toga se primjenjuju dokazi o drugim zaraznim bolestima. Ovi dokazi ukazuju na to da potencijalni kontakt sa zaraznom bolešću ne predstavlja kontraindikaciju za redovnu imunizaciju (1). Redovna imunizacija treba da se nastavi u mjeri u kojoj je to moguće i na način kako je to dozvoljeno u okviru lokalnog odgovora na COVID-19. Međutim, svakako je neophodno primjenjivati standardne mjere za sprečavanje zaraza kako bi se smanjio rizik od prenosa COVID-19 na sve osoblje i posjetioce zdravstvene ustanove u kojoj se vrši vakcinacija.

Naročito je važno da djeca prime sve predviđene vakcine po rođenju i u prve dvije godine života (2). Ove vakcine mogu varirati u zavisnosti od nacionalnih preporuka. Potrebno je nastaviti sve prekinute imunizacione usluge za bilo koje starosne grupe i što je prije moguće izvršiti nadoknadu vakcina. Pravovremena vakcinacija je ključna za zaštitu mladih i starih od ozbiljnih i po život opasnih zaraznih bolesti i za izbjegavanje porasta nevakcinisanih grupa i potencijalnog gubitka imuniteta zajednice (1).


Da li vakcinacija kod djeteta povećava rizik od inficiranja COVID-19 ili od razvoja bolesti?

COVID-19 je nova bolest o kojoj se podaci i informacije još uvijek prikupljaju. Međutim, iskustva s drugim zaraznim bolestima pokazuju da vakcinacija protiv jedne bolesti ne slabi imuni odgovor čovjeka na drugu bolest (3), (4), (5). Trenutno nema dokaza da bi vakcinacija mogla povećati rizik da se dijete zarazi COVID-19 ili uticati na tok bolesti kod djeteta koje je nehotice vakcinisano tokom asimptomatske faze ili perioda inkubacije.

Pored toga, kontinuiranim redovnim vakcinisanjem tokom pandemije COVID-19 obezbijediće se zaštita djece od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinom. Sprovođenjem imunizacije u zdravstvenoj ustanovi uz primjenu odgovarajućih mjera za sprečavanja infekcije minimiziraće se svaki potencijalni rizik obolijevanja djece od COVID-19.


Zašto je vakcinacija posebno važna tokom ove pandemije?

Svaki prekid usluga imunizacije, makar i kratkotrajan, doveo bi zajednicu, a pogotovo djecu, u neposredni rizik od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinom (6). Ako na to dodamo već postojeći broj osjetljivih pojedinaca u zajednici, to bi ugrozilo zaštitu zajednice i povećalo vjerovatnoću izbijanja bolesti koje se mogu spriječiti vakcinom, što može dovesti do oboljenja i smrtnih slučajeva povezanih s bolestima koje se mogu spriječiti vakcinom te dodatnog opterećenja za zdravstvene sisteme koji su već opterećeni odgovorom na epidemiju COVID-19.  


Da li je opasno vakcinisati dijete tokom perioda inkubacije COVID-19?

Trenutno nema posebnih dokaza u vezi sa COVID-19 i vakcinacijom, te je potrebno primjenjivati opšte principe vakcinacije pacijenata oboljelih od zaraznih bolesti. Prema ovim principima, vakcinacija neće uticati na tok zarazne bolesti kod djeteta koje je možda već zaraženo, ali koje još ne pokazuje simptome u vrijeme vakcinacije, ili djeteta koje se zarazi ubrzo nakon vakcinacije. Isto tako, potencijalna infekcija djeteta neće uticati na sigurnost ili efikasnost date vakcine (1), (7).


Da li COVID-19 predstavlja kontraindikaciju za vakcinaciju?

Blagi simptomi poput vrućice i/ili kašlja ne predstavljaju nužno kontraindikaciju za vakcinaciju (1). U skladu s uobičajenim procedurama, ljekar treba da daje preporuke na temelju procjene rizika i koristi (ozbiljnost simptoma te rizik i ozbiljnost bolesti koja se može spriječiti vakcinom). Ako ljekar zaključi da tog dana ne treba da vakciniše dijete, normalan raspored vakcinacija treba nastaviti što je prije moguće nakon što se dijete oporavi.

Važno je da svaka osoba za koju se testiranjem ustanovi da je pozitivna na COVID-19 ostane u izolaciji u skladu s nacionalnim preporukama kako ne bi zarazila druge i doprinijela daljem širenju virusa.


Da li se u kontekstu ove pandemije preporučuju posebne vakcine za zdravstvene radnike?

Još uvijek ne postoji vakcina protiv COVID-19. Trenutno više od 100 potencijalnih vakcina prolazi fazu kliničkog ispitivanja ili pretkliničke procjene (8). SZO sarađuje sa svim zainteresovanim stranama kako bi osigurala ravnopravnu i ravnomjernu distribuciju sigurne i efikasne vakcine nakon što ona postane dostupna. Sada više nego ikad ranije, svi zdravstveni radnici treba da budu u toku s preporučenim vakcinacijama u skladu s nacionalnim kalendarom (9).


Koliko dana nakon negativnog testa na COVID-19 se mogu dati vakcine?

Trenutno nema konkretnih dokaza o potencijalnom uticaju COVID-19 na reakciju na vakcinaciju ili obrnuto. Trenutno se ne zahtijeva niti preporučuje sistematsko testiranje na COVID-19 prije redovne vakcinacije. Svi pacijenti s negativnim testom na COVID-19 mogu se vakcinisati u bilo koje vrijeme ako to dozvoljava njihovo kliničko stanje.


Koliko dana nakon negativnog testa na COVID-19 se može primijeniti tuberkulinski test?

Nije poznato da postoji međudjelovanje između testa na COVID-19 ili samog COVID-19 i tuberkulinskog testa.


Da li BCG vakcina štiti od COVID-19?

Pored toga što sprječava razvoj teških oblika tuberkulozom, a djelimično i sprječava infekciju ovom bolešću, BCG vakcina (bacille Calmette-Guérin) ima i blagotvoran uticaj na imuni sistem koji štiti od širokog spektra drugih infekcija, a rutinski se koristi i za liječenje raka mokraćne bešike. U toku su dva klinička ispitivanja kojima će se ispitati da li BCG vakcina može imati pozitivnu ulogu u zaštiti zdravstvenih radnika i drugih ranjivih osoba od težih simptoma COVID-19, ali za sada nema dokaza da ova vakcina štiti ljude od infekcije novim koronavirusom. SZO stoga ne preporučuje BCG vakcinaciju za prevenciju COVID-19. SZO i dalje preporučuje neonatalnu BCG vakcinaciju u zemljama ili područjima u kojima je prisutna visoka incidencija tuberkuloze.

O ovoj temi više možete pročitati u tekstu ovdje.


Reference

(1) Vaccine safety and false contraindications for vaccination. Training manual. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe; 2017  [Sigurnost vakcina i lažne kontraindikacije za vakcinaciju. Priručnik za obuku. Kopenhagen: Regionalna kancelarija SZO za Evropu; 2017.] (http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0009/351927/WHO-Vaccine-Manual.pdf, pristupljeno 10. juna 2020.).

(2) Guidance on routine immunization services during COVID-19 pandemic in the WHO European Region. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe; 2020  [Uputstva o rutinskim uslugama imunizacije tokom pandemije COVID-19 u evropskoj regiji SZO. Kopenhagen: Regionalna kancelarija SZO za Evropu; 2020.] (http://www.euro.who.int/en/health-topics/communicable-diseases/hepatitis/publications/2020/guidance-on-routine-immunization-services-during-covid-19-pandemic-in-the-who-european-region-2020, pristupljeno 10. juna 2020.).

(3) Offit P, Quarles J, Gerber MA, Hackett CJ, Marcuse EK, Kollman TR et al. Addressing parents’ concerns: do multiple vaccines overwhelm or weaken the infant’s immune system? Pediatrics. 2002; 109: 124–9. [Odgovor na roditeljsku zabrinutost: da li veći broj vakcina preplavljuje ili slabi imunološki sistem djeteta? Pediatrics. 2002; 109: 124–9.]

(4) Global Advisory Committee on Vaccine Safety, 6–7 June 2006. Weekly Epidemiological Record. 2006: 28 (81): 273–84 [Globalni savjetodavni odbor za sigurnost vakcina, 6.-7. jun 2006. Sedmični epidemiološki izvještaj. 2006: 28 (81): 273–84]. (https://www.who.int/vaccine_safety/committee/reports/wer8128.pdf?ua=1, pristupljeno 10. juna 2020.).

(5) Miller E, Andrews N, Waight P, Taylor B. Bacterial infections, immune overload, and MMR vaccine. Arch Dis Child. 2003; 88: 222–3. [Bakterijske infekcije, imunološko preopterećenje i MMR vakcina. Arch Dis Child. 2003; 88: 222–3.]

(6) Takahashi S, Metcalf CJ, Ferrari MJ, Moss WJ, Truelove SA, Tatem AJ et al. Reduced vaccination and the risk of measles and other childhood infections post-Ebola. Science. 2015;347(6227):1240–2. [Smanjena vakcinacija i rizik od ospica i ostalih dječjih infekcija nakon ebole. Science. 2015;347(6227):1240–2.]

(7) Rubin LG, Levin MJ, Ljungman P, Davies G, Avery R, Tomblyn M et al. 2013 IDSA clinical practice guideline for vaccination of the immunocompromised host. Clin Infect Dis. 2014;58(3):309–18. [Klinička praksa IDSA-e za vakcinaciju imunokompromitovanog domaćina. Clin Infect Dis. 2014;58(3):309–18.]

(8) Draft landscape of COVID-19 candidate vaccines. Geneva: WHO; 2020 [Okvirni pregled potencijalnih vakcina protiv COVID-19. Ženeva: SZO; 2020.] (https://www.who.int/who-documents-detail/draft-landscape-of-covid-19-candidate-vaccines, pristupljeno 10. juna 2020.).

(9) Summary of WHO position papers – immunization of health care workers. Geneva: WHO; 2020 [Sažetak dokumenata o stajalištu SZO – imunizacija zdravstvenih radnika. Ženeva: SZO; 2020.] (https://www.who.int/immunization/policy/Immunization_routine_table4.pdf, pristupljeno 10. juna 2020.).

IZVOR: UNICEF BiH

Pripremila: Jelena Kalinić, biolog, naučni komunikator

Foto: Amer Kapetanović