Nekad, u rijetkim slučajevima, ljudi koji prime sve vakcinu te sve doze vakcine, ne razviju adekvatne titre zaštite. To – nereaktanti na vakcine – je jedan od razloga zašto neko koje vakcinisan može oboljeti, fenomen koji smo već opisivali.
Međutim, neko bi rekao da postojanje osoba koje ne reaguju na vakcinu ruši cijelu dogmu imunizacije i da je to dokaz kako vakcine nisu djelotvorne. Da li je to tako? Da li da odustanemo od vakcinacije, jer postoje ovakvi slučajevi? Obratili smo se dr Sanjinu Musi, epidemiologu iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH da nam objasni pojam nereaktanata i da li ovi izuzeci stvaraju problem imunizaciji.
Nereaktanti na vakcine: razlozi
“Do izostanka imunološkog odgovora nakon vakcinacije određenih osoba može doći zbog nekoliko razloga, koji se baziraju na dva osnovna aspekta. Jedan su faktori povezane sa vakcinom, a drugi faktori povezani sa domaćinom (vakcinisanom osobom). Prvi faktor se veže uz logističke propuste (recimo nepoštovanje hladnog lanca, pa su virusi ubijeni ili antigeni degradirani i ne izazivaju odgovor te greške u administraciji vakcine). Drugi faktori, oni povezani sa domaćinom, opisuju se terminom nereagiranje (non-responsivness), a objašnjavaju se imunološkim i zdravstvenim statusom, dobi te genetičkim faktorima“, objašnjava nam dr Musa.
Dr Musa nam je sve to objasnio na primjeru zaštite protiv morbila.
“Nakon prve doze vakcine protiv morbila, rubeole i zaušnjaka (MMR ili MRP), od 90%-98% djece razvit će antitijela protiv morbila. Većina osoba koja nije odgovorila na prvu dozu cjepiva, odgovorit će na drugu dozu. Studije ukazuju da 99% osoba koje prime dvije doze MRP cjepiva razvijaju serološki dokaz o prisutnosti imuniteta na morbile.”, nastavlja dr Musa.
Prema programu imunizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine, predviđene su dvije doze MMR (MRP) vakcine, u dobi od 12. mjeseci i u šestoj godini (sva propuštena cijepljenja se mogu nadoknaditi). Dakle, primarnih nereaktanata na prvu dozu bude oko 2-10%, ali nakon druge doze, taj procenat se smanji na 1%. Upravo stoga se insistira na davanju 2 doze ove vakcine. Vakcine MMR kod nas su Priorix ili MMR VaxPro i obje su jednako dobre i kvalitetne).
Zaraznost morbila
Morbili (ospice, krzamak) su vrlo zarazna virusna bolest, koja se prenosi kapljičnim putem. Procjenjuje se da će oko 90% osoba koje nisu imune oboliti, ukoliko dođe u kontakt sa zaraženom osobom. Virus ostaje aktivan i zarazan u zraku i na zaraženim površinama do dva sata. U samo prva tri mjeseca trajanja epidemije morbila u Federaciji BiH u 2019. godini, registrirano je 1079 oboljelih, od kojih 93% nije bilo vakcinisano (za osobe sa poznatim vakcinalnim statusom).
Kolektivni imunitet
Osobe koje žive u zajednici sa visokim vakcinacijskim obuhvatima, zahvaljujući kolektivnom imunitetu su efikasno zaštićene od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, iako sami nisu mogli primiti vakcine (premladi za vakcinaciju, imunosuprimirani) ili nisu razvili imunološki odgovor nakon vakcinacije. Upravo kolektivni imunitet sprječava epidemije preventabilnih zaraznih bolesti i pruža jedinstvenu zaštitu najranjivijim članovima zajednice. Suštinski, kolektivni imunitet omogućava da i osobe koje nisu reagovale na vakcinu i nisu razvile adekvatne titre antitijela budu zaštićene.
Mali procenat osoba koje ne razviju zaštitu nakon imunizacije nije razlog da odbacimo praksu imunizacije, nego naprotiv – da insistiramo na njoj, kako bi i ove osobe bile zaštićene. Nereagiranje se povećava u starijoj životnoj dobi. Osim vakcine MMR, postoje zabilježeni i slučajevi nereagiranje na vakcinu protiv hepatitisa B te na druge vakcine.
Faktori rizika
Pretilost, pušenje te hronično zatajenje bubrega su neki od faktora koji povećavvaju rizik za nereagiranje (prema Primary vaccine failure to routine vaccines: Why and what to do?).
Priredila i napisala: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i bloger Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, blog Quantum of Science. Foto: Amer Kapetanović.
O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine. Bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović.
