Haemophilus influenzae je vrsta Gram-negativnih koka, fakultativnih anaerobnih bakterija. Nazvana je ovako jer se, kada je otkrivena 1892. godine pa do 1933. mislilo da je ova bakterija uzročnik gripe. Danas znamo da su uzročnici gripe posebni virusi, ali je naziv ove bakterije ostao isti.
Postoji nekoliko serotipova ove bakterije, a protiv tipa B (punog naziva Haemophilus influenza tip B, inkapsulirani soj) je razvijena i vakcina.
Sama bakterija ne izaziva neku specifičnu bolest – kao što morbilivirus izaziva morbile ili kao što Mycobacterium tuberculosis izaziva tuberkulozu, nego izaziva širok spektar lokaliziranih i invazivnih infekcija.
Opasnost od Haemophilus influenzae tip b
Prema knjizi Plotkin's Vaccines, 7. izdanje, prije nego što je počela primjena vakcine protiv ove bakterije, Haemophilus influenzae tip b (Hib) bio je odgovoran za značajan morbiditet i smrtnost u svijetu kod djece, osobito mlađe od 2 godine.
Samo 2000. godine, kada je Hib vakcina ušla u rutinsku upotrebu u gotovo svim zemljama sa visokim prihodima i većini zemalja srednjeg dohotka, Hib pneumonija i meningitis praktično su eliminisani. Još neke od bolesti uzrokovanih ovom bakterijom su i epiglotitis, septični artritis te osteomijelitis.
Učestalost infekcija prouzrokovanih Hib se od perioda uvođenja ove vakcine smanjio za čak 95%.
Procjenjuje se da Hib još uvijek uzrokuje 8.13 miliona slučajeva infekcija i 371 000 smrtnih slučajeva. To infekcije Hib-om svrstava među vodeće uzroke smrti djece mlađe od 5 godina na globalnoj razini. Samo u 2018. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je procijenila da je više od 200 000 djece širom svijeta umrlo od infekcija uzrokovanih Hib-om.
Osim toga, više od 30% djece koja imaju Hib meningitis pate od neuroloških posljedica.
Prenos: Haemophilus influenzae tip b najčešće kolonizira i prenosi se među ljudima kapljičnim putem, pri čemu je rizik transmisije osobito izražen u situacijama visokog bakterijskog opterećenja i bliskog kontakta među pojedincima.
Klinička slika: Kod dojenčadi se infekcija često manifestira febrilnim stanjem bez jasno prepoznatljivog izvora, uz moguć razvoj bukalnog ili periorbitalnog celulitisa te meningitisa. Kod starije djece bolest može poprimiti invazivniji tok, uključujući epiglotitis, septički artritis, pneumoniju i perikarditis.
Rizik: U razdoblju prije uvođenja vakcinacije, Hib je predstavljao jedan od vodećih uzročnika bakterijskog meningitisa u dječjoj dobi, s incidencijom od približno jednog slučaja na hiljadu djece. Ukupna smrtnost povezana s invazivnim infekcijama iznosila je oko tri na hiljadu slučajeva. Prije vakcinacije 1/1000 djece je dobijalo meningitis povezan sa hemofilus B infekcijom, mortalitet je bio 3/1000 ukupnih infekcija
Komplikacije: Preživjeli pacijenti mogli su razviti trajne neurološke i senzorne posljedice, uključujući oštećenje sluha, subduralne izljeve, intelektualne teškoće, a u najtežim slučajevima infekcija je završavala smrtnim ishodom.
Prevencija infekcija uzrokovanih Hib
Jedini zaista efikasan način borbe sa infekcijama uzrokovanim Hib-om jeste prevencija: vakcinacija.
Vakcinacija se vrši kombinovanom vakcinom DTaP-IPV-Hib, kao vakcina Pentaxim, proizvođača Sanofi Pasteur i to u tri doze, prema propisanim kalendarima vakcinacije (ovdje i ovdje). Oko 2. godine (18-24 mjeseci, u ovisnosti o kalendaru) slijedi revakcinacija.
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu. Uređuje i vodi sajt Nauka govori.
O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine. Bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke.
Tekst je objevljen 2019. a osvježen 2026.
