
Naziv bolesti u različitim jezicima
Prije pregleda osnovnih karakteristika i simptoma rubeole, potrebno je objasniti jednu terminološku začkoljicu zbog koje dolazi do konfuzije. Naime, engleski naziv za ovu bolest je rubella, a naš rubeola. Engleski termin “rubeola” je sinonim za bolest koja se u engleskom govornom području još naziva i measles, a kod nas je naziv za ovu bolest još i ospice (ne vodene ospice, to je sasvim druga bolest!), morbili, male ospice ili krzamak. Rubeolu izaziva virus iz roda Rubivirus (vrsta Rubella virus), dok male ospice/morbile/krzamak izaziva Morbilivirus.Međutim, zbog nepoznavanja terminologije i epidemiologije, ove dvije bolesti se često miješaju. Običnom svijetu svaki osip i crvenilo jesu neke “ospice”. O ovome će više priče biti u postu o morbilima, koji se, nažalost, miješaju sa vodenim ospicama i rubeolom. Pošto rubeola i vodene ospice obično nemaju tešku kliničku sliku, a i komplikacije su malo vjerovatne, protivnici vakcinacije uspijevaju ubijediti prestrašene roditelje da je imunizacija protiv morbila i rubeole nepotrebna te da je to samo izmišljotina farmaceutske industrije i globalnih institucija.
Međutim, navedene bolesti nikako nisu iste, nemaju iste uzročnike, tok bolesti i komplikacije su različiti.
Da li je rubeola bezazlena?
Nekad ćete čuti kako su to “tek bezazlene dječije bolesti”, “koje je najbolje preležati”. Međutim, to nije tako. Morbili mogu imati teške komplikacije, dok rubeola, premda mnogo blaža virusna bolest, može biti užasno opasna ako je trudnica inficirana rubeolom. I to ne po buduću majku, nego po plod.
Dijete sa kongenitalnom rubeolom ima jako loše prognoze. Upravo zbog teratogenog efekta na plod, rubeola je bolest od interesa za globalno planiranje i imunizacija protiv rubeole je uvrštena u kalendar imunizacije. Godišnje se ustanovi oko 100 000 slučajeva kongenitalne rubeole. Djeca sa kongenitalnom rubeolom mogu širiti zarazu čak godinu dana.
Najbolji način preveniranja kongenitalne rubeole jeste vakcinacija. Ne smijemo se pouzdati u mjere higijene, jer se uzročnici bolesti sigurno negdje kriju, a naš region je, nažalost, vrlo nestabilan i nedovoljno razvijen u ekonomskom smislu te možemo očekivati da negdje virus iskrsne.
Prenošenje, simptomi i klinička slika:
Klinička slika je vrlo blaga i čak polovina bolesnika i ne primijeti da je bolesna, osim što osjećaju malaksalost i imaju blagi crveni osip, koji vjerovatno zamijene sa nekom alergijom. Osip počinje dvije sedmice nakon inficiranja i obično počinje na licu, pa se širi tijelom. Ponekad infekcija može biti praćena oticanjem limfnih čvorova. Prenosi se kapljično, zrakom. Kada se jednom preleži, stiče se imunitet. Osip od rubeole podsjeća na onaj od morbila, ali je manje crven.

Osip od rubeole. Izvor: Wikipedia
Komplikacije
U oko 70% slučajeva infekcije kod žena javlja se bol u zglobovima (artritis, artralgija), a ovaj simptom nije čest kod djece i oboljelih muškaraca. Encefalitis kao komplikacija infekcije Rubella virusom se događa 1 u 6000 slučajeva, a ova komplikacija je češća kod odraslih.
Ješ jedna, doduše rijetka komplikacija, je trombocitopenijska purpura. Hemoragične manifestacije kakva je purpura i smanjen broj trombocita, događaju se u 1 na oko 3000 slučajeva.
Zabilježene su i komplikacije kao što su orhitis, neuritis te progresivni panencefalitis.
Kongenitalna rubeola:
Ovo je najznačajniji razlog za preventivno djelovanje, zbog kojeg je imunizacija na ovu bolest uvrštena u kalendar vakcinacije. Nekada davno bi djeca uredno preležala bolest, ponekad bi dolazilo i do komplikacija, ali dešavalo se da ljudi obole od rubeole u odrasloj dobi, kada su komplikacije teže, a bolest ima ozbiljniji tok. Najgori mogući slučaj adultne infekcije rubeolom jeste infekcija trudnice, naročito u prvom trimestru.
Upravo ovaj slučaj opisuje i Agatha Christie u romanu “The Mirror Crack'd” (“Razbijeno ogledalo”, snimljen je i istoimeni filma sa impresivnom glumačkom postavom -Elizabeth Taylor, Rock Hudson, Kim Novak) kada jedna šiparica, oboljela od rubeole, krišom ode da bi vidjela omiljenu glumicu i uzela njen autogram. Djevojka crvenilo prekrije šminkom, ali, glumica je u to vrijeme bila trudna i inficira se rubeolom. Dijete koje rodi ima ozbiljnu mentalnu retardaciju. Pogodite ko ubije djevojku koja je prekrila simptome rubeole šminkom?
Kongenitalna rubeola (Congenital Rubella Syndrome, CRS) je masovno zabilježena u SAD u toku epidemije rubeole 1964. – 1965. Tada je zabillježeno 12.5 miliona slučajeva novorođenčadi sa rubeolom. Epidemija je, prema procjenama, koštala $840 miliona.
Ustanovljeno je da, što je trudnoća mlađa, to infekcija rubeolom ima katastrofalnije posljedice po dijete. U ranim periodima gestacije virus uzrokuje različite malformacije, te za ovaj virus kažemo da je teratogen. Defekti su rijetki ukoliko do infekcije dođe nakon 20 sedmice trudnoće. No, kako god, virus utiče na organe fetusa i uzrokuje razne probleme. Rubella virus može uzrokovati gluhoću novorođenčeta te različite probleme očiju: retinopatiju, glaukom, kataraktu. Ostale komplikacije kongenitalne rubeole uključuju kardijačne defekte, plućnu stenozu, lezije kostiju te mentalnu retardaciju i mikrocefaliju, slično kao zika virus.
Kongenitalni sindrom infekcije rubeolom može dovesti i do različitih endokrinopatija, uključujući i tireoiditis te diabetes mellitus.
Ukoliko se infekcija rubeolom desi u 8-10 sedmici gestacije, u oko 90% slučajeva dolazi do multiplih defekata fetusa, koji mogu rezultirati spontanim pobačajem.
Prevencija
Jedna doza vakcine protiv rubeole ima efikasnost od čak 95%. Imunitet na rubeolu, stečen vakcinom, je praktično doživotan. Doza se ponavlja, jer su dvije doze potrebe za efikasniju zaštitu od druge bolesti protiv koje nas štiti koktel vakcina u koji ide i oslabljeni uzročnik rubeole. Očekuje se eradikacija rubeole – ona je već praktično eradicirana u obje Amerike, međutim, ako se trend odbijanja imunizacije nastavi, nije isključeno da se opet javi iz nekih “džepova”.
Vakcinacija MPR vakcinom se ne preporučuje u trudnoći, upravo zbog teratogenosti Rubella virusa. Teratogenost oslabljenog uzročnika nije potvrđena, no treba izbjegavati začeće 28 dana nakon eventualnog primanja MPR vakcine.
Osobe sa imunodeficijencijom ili imunosupresijom koje su rezultat leukemije limfoma, nekog drugog kancera ili iz bilo kojeg razloga primaju imunosupresivnu terapiju ne bi trebale biti vakcinisane.
Vakcina sadrži nešto neomicina, humani albumin, želatin i osobe koje imaju jaku alergiju na neku od komponenti vakcine, primjerice na neomicin, ne bi trebale primiti ovu vakcinu.
Osobe koje imaju ozbiljne akutne bolesti ne bi trebale primiti ovu vakcinu (tj. tada se vakcina obično odgađa do izlječenja). Međutim, osobe koje imaju blaže bolesti, poput blagih infekcija respiratornih organa mogu primiti vakcinu.
Više o ovome u postu o samoj MPR (MRP/MMR, kako se već označava) vakcini.