Vakcine – procjena rizika kaže da su vakcine daleko sigurnije nego prebolijevanje bolesti. I ne možemo baš svaku bolest od kojih nas vakcine štite prebolovati, neke bolesti su preopasne i imamo male šanse da preživimo.
Danas živimo u eri kada se i informacije i dezinformacije šire veoma brzo. Problem je što internet, a naročito društvene mreže pojačavaju onaj nama dobro znani efekat „rekla-kazala“, a ljudi nemaju puno vremena, a ni volje da provjere sve što su pronašli na internetu, pogotovo ako to neko podijeli preko Facebooka ili Twittera, danas najrasprostranjenijih društvenih mreža. Ponekad su te stvari benigne, a ponekad mogu biti vrlo opasne.
Imunizacija je najsigurnije sredstvo zaštite od preventabilnih bolesti, naročito bolesti kojima su djeca sklona. Neke od tih bolesti nisu stravično opasne, ali čak i one koje su manje opasne i čiji tok ima manje komplikacija, iznuruju i dječiji organizam i roditelje. Međutim, neke od ovih bolesti mogu imati opasne komplikacije, poput morbila, a neke su smrtonosne, poput difterije ili dovode do trajne nesposobnosti, kao poliomijelitis.
Pročitalje informativne tešstove o nekoliko važnih vakcina/cjepiva
MMR vakcina/cjepivo (vakcina s godinu dana)
Pentaxim (petovalentna) vakcina/cjepivo.
Komplikacije nakon vakcinacije su rijetke
Jedna od stvari koju možete naći na internetu ili je priču o tome proširio neko vama poznat, jeste i to da su vakcine opasne i da nakon vakcinacije može doći do stravičnih stvari – autizma, paralize, gluhoće, epileptičnih napada te smrti djeteta. Međutim, istina je da su komplikacije nakon vakcinacije vrlo rijetke. Najčešće ozbiljne reakcije na vakcinu su alergijske reakcije, ako je dijete primjerice alegično na jaja, zbog tehnološkog procesa proizvodnje vakcina koji uključuje i bjelančevine jaja.
Nije pronađeno da postoji veza između autizma i vakcina: autizam je kompleksna pojava u kojoj mnogo gena i promjena gena imaju udjela. O ovom problemo ćemo na ovom blogu pisati na nekoliko mjesta, a jedan od tekstova koji objašnjava porijektlo mita o povezanosti autizma i vakcina možete pročitati ovdje.
Međutim, molim vas, zapazite i to da oni koji šire dezinformacije o tome kako su vakcine „opasne“ često naglašavaju kako je autizam nešto stravično, neki oblik mentalne retardacije. Međutim autizam je spektar različitih manifestacija koje odudaraju od onoga što mi smatramo uobičajenim. Neki oblici su teški, a neki nas navode samo na zaključak da je „osoba malkice drugačija“. Zapravo, protivnici vakcina diskriminiraju ljude sa autizmom i njihove porodice, etiketirajući ih na vrlo nehuman način.
Međutim, vratimo se problematici: vakcinisati ili ne? Šta je veći rizik?
Vidite, dovoljno je da vaše dijete dobije blažu temperaturu i vi ćete se brinuti. Sasvim je prirodno da će bilo koji roditelj, pa tako i vi, biti prestravljen ako mu neko kaže kako bi od vakcina njegovo dijete moglo ostati nepokretno, imati kognitivne probleme, ako bi mu moglo biti oduzeto zdravo djetinstvo. No, to će se prije dogoditi ako ne vakcinišete svoje dijete.
Ljudi često podlegnu retorici protivnika vakcinacije (antiveks pokret, antivakcinalni pokret) jer ova retorika djeluje na naše emocije, najveće strahove. Tada, pod utjecajem emocije donosimo sudove na temelju parcijalne racionalnosti – dakle, naše odluke se temelje na racionalnosti, ali pošto nemamo dovoljno informacija o problematici, te odluke bivaju pogrešne. To vam je isto kao kada ste povrijeđeni ili bijesni i u tom trenutku uradite ili napišete, kažete nešto što vam se u tom trenutku čini ispravnim, pa se dan nakon toga kajete, kada ste primili više informacija.
Recimo, možda vam se desilo da pošaljete momku/curi poruku na Messenger. Vidite onaj svima nama mrski „seen“. On/ona ne odgovara. Vi postajete bijesni i napišete još nekoliko poruka u kojoj izvrijeđate tu osobu, kako je sebična, bezobrazna i sl. Međutim, istina je da se toj osobi ispraznila baterija upravo nakon što je vidjela poruku, a bila je negdje gdje nije mogla dopuniti bateriju. Vi niste imali sve informacije o tome šta se dešava toj osobi, bili ste povrijeđeni i donijeli ste odluku na osnovu nedovoljno informacija.
Sad ćemo ovu priču primijeniti na vakcine. Probajmo izvagati rizik teških komplikacija nakon primanja MPR vakcine pritiv morbila, zaušnjaka i rubeole, oko koje vlada i najveći „hype“.
MMR vakcine – procjena rizika
Fokusirajmo se samo na MMR/MPR vakcinu, a u drugim postovima koji su već objavljeni ili će biti objavljeni pročitajte i o rizicima obolijevanja od drugih zaraznih bolesti i komplikacijama vakcina te još malo o ovoj vakcini.
1 od 6 osoba će nakon vakcinacije imati nešto povišenu tjelesnu temperaturu, a 1 od 20 će dobiti osip. Međutim, ovakve komplikacije vas ne trebaju brinuti – one prođu vrlo brzo, ali naravno, trebate biti podrška vašoj bebi ako se ovo desi – mamin dodiri i prisustvo imaju veliku važnost.
Sad se fokusirajmo na ozbiljne komplikacije nakon primanja MPR vakcine:
-ozbiljne alergijske reakcije mogu nastupiti u manje od 4 slučaja na milion doza;
-ozbiljna oštećenja centralnog nervnog sistema (mozak): manje od 1 slučaj na milion ili čak 100 000 000 doza (vrlo je teško odrediti tačnu vjerovatnoću, toliko je mala).
Postoji navedena i određena mogućnost privremenih problema – privremena ukočenost zglobova, posebno primjećena kod tinejdžera i odraslih žena (1 od 4 osobe). Tu je i smanjen broj trombocita (1 slučaj na 30 000 doza). CDC navodi i mogućnost pojave nekog oblika „napada“ (seizures) u 1 slučaju na 3000 doza.
Sad uporedimo vjerovatnoću pojave ozbiljnih komplikacija nakon infekcije morbilima. Morbili su, zapamtite, veoma zarazna bolest i dovoljno je samo jedno oboljelo dijete pa da skoro cijeli vrtić dobije morbile. Čak postoje procjene da bi u Dubrovniku, gradu u Hrvatskoj sa najmanjom pokrivenošću MPR vakcinom, bilo dovoljno samo jedno zaraženo dijete, pa da u cijelom gradu izbije epidemija.
Infekcije uha se događaju u 1 od 10 slučajeva infekcije i mogu dovesti do oštećenja sluha.
Dijareja (proliv) u manje od 10 slučajeva infekcije. Nama se ovo može učiniti kao minorna komplikacija, ali za malu djecu, proliv je veoma opasan jer dovodi do brzog gubitka vode i elektrolita. Jak proljev može dovesti i do smrti.
1 od 20-oro nakon infekcije morbilima može razviti sekundarnu bakterijsku infekciju – upalu pluća, koja je i najčešći uzrok smrti u slučajevima obolijevanja od morbila. 1 od 1000 djece inficirano morbilima dobije encefalitis, koji također može biti smrtno opasna komplikacija. Na 1000 slučajeva infekcije, dese se oko 2 smrtna slučaja.
Također, morbili mogu imati i dugoročne posljedice: subakutni sklerotirajući panencefalitis (SSPE) je fatalna, mada rijetka posljedica infekcije morbilima koja nastupa 7-10 godina nakon infekcije. Prema američkim studijama koje navodi CDC, procijenjeno je da je 11 osoba od 100 000 osoba koje su preležale morbile u riziku da razvije SSPE.
Dezinformacije
Na nekim blogovima, sajtovima i statusima osoba koje su protivnici vakcina, naći ćete da da oni tvrde kako su morbili bezopasna bolesti i da je 2 smrtna slučaja na 1000 oboljelih tj. 1 smrtni slučaj na oko 500 oboljelih jako malo. Ne, TO NIJE MALO! TO JE OGROMNO! Malo je 1 slučaj ozbiljne komplikacije nakon primanje vakcine na 100 000 000 doza. Bolesti protiv kojih se vakcinišemo nisu bezazlene.
Kada stavimo na vagu rizike obolijevanja od morbila i rizike komplikacija od MPR vakcine, dakle, 1 od 500 oboljelih od morbila će umrijeti, a u 1 na 100 000 000 doza ove vakcine može doći do ozbiljnih komplikacija, vidimo da je manja vjerovatnoća komplikacija od vakcine. Za učestalost težih postvakcinalnih reakcija pogledajte tabelu u ovom tekstu.
COVID-19 vakcine – procjena rizika
Govoreći o COVID-19 vakcinama, treba uvijek istaži da nisu 100% efikasne, što znači i da se neko ko je vakcinisan može zaraziti, ali to je daleko manje vjerovatno. Međutim, rizik komplikacija bolesti COVID-19 je daleko veći za obolijevanje nego rizik neželjenih reakcija nakon vakcinacije. Ovdje je primjer tog odnosa za Pfizer vakcinu (izvor NEJM 2021*):
*Barda N, Dagan N, Ben-Shlomo Y, et al. Safety of the BNT162b2 mRNA Covid-19 vaccine in a nationwide setting. N Engl J Med
Tekst napisala Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i bloger Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare.
O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine, a bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke, protiv pseudonauke i za bolje obrazovanje u STEM oblasti. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović. Tekstovi se mogu prenositi besplatno – integralno ili dijelovi – ali samo uz naznaku izvora i link na izvorni tekst.
Vakcine-procjena rizika
