Vakcine – cjepiva igraju važnu ulogu ne samo u sprječavanju bolesti već i u borbi protiv sve većeg problema otpornosti bakterija na antibiotike (antimikrobna rezistencija – AMR). Vakcine, naročito protiv bolesti izazvanih bakterijama, mogu smanjiti potrebu za antibioticima.
Kako su pokazala istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), bolje korištenje vakcina može smanjiti potrebu za antibioticima za čak 22%, što bi značilo 2,5 milijardi manje antibiotika koji se upotrebljavaju svake godine širom svijeta. Ova činjenica ima veliki značaj jer otpornost na antibiotike, koja nastaje prekomjernom ili nepravilnom upotrebom ovih lijekova, svake godine uzrokuje smrt skoro pet miliona ljudi globalno.
U razvijenim zemlajma i uopšte onim gdje je manji rizik od tuberkuloze i tifusa, jedno od ključnih oružja u ovoj borbi je vakcina protiv bakterije Streptococcus pneumoniae, poznatija kao pneumokokna vakcina. Ova bakterija može izazvati teške infekcije poput upale pluća, meningitisa i bakterijemije.
Zaštita protiv nje dostupna je kroz vakcinu Prevenar 13 i druge penumokokne vakcine. Vakcinacijom smanjujemo rizik od infekcije pneumokokom, što direktno dovodi do manje potrebe za antibioticima. Na taj način, smanjujemo i mogućnost da bakterije razviju otpornost na ove lijekove, čime se štite ne samo vakcinisani pojedinci, već i cijele zajednice.
WHO ističe da bi vakcinacija protiv pneumokoka, ako bi se ostvarila za 90% djece i starijih osoba, mogla sačuvati 33 miliona doza antibiotika svake godine. Ovo je značajan korak u borbi protiv otpornosti bakterija na lijekove, jer bi se na taj način znatno smanjili troškovi bolničkog liječenja teških infekcija.
U izvještaju i studiji se navodi i kako bi kako bi vakcine protiv tifusa mogle uštedjeti 45 miliona doza antibiotika ako se njihovo uvođenje ubrza u zemljama s visokim opterećenjem.
Vakcine protiv malarije uzrokovane parazitom Plasmodium falciparum mogle bi sačuvati do 25 miliona doza antibiotika, koji se često pogrešno koriste za pokušaj liječenja malarije.
Vakcine protiv tuberkuloze (TB) bi imale najveći uticaj, štedeći između 1,2 i 1,9 milijardi doza antibiotika.
Novi izvještaj se nadovezuje na studiju WHO objavljenu prošle godine u časopisu BMJ Global Health. Procjenjuje se da vakcine koje se već koriste protiv pneumokokne pneumonije, Haemophilus influenzae tipa B (HiB, bakterija koja uzrokuje pneumoniju i meningitis) i tifusa mogu spriječiti do 106.000 smrtnih slučajeva povezanih sa AMR svake godine. D
Dodatnih 543.000 smrtnih slučajeva povezanih sa AMR moglo bi se spriječiti godišnje kada se razviju i globalno implementiraju nove vakcine za tuberkulozu (TB) i Klebsiella pneumoniae. Dok su nove vakcine za TB u kliničkim ispitivanjima, ona protiv Klebsiella pneumoniae je u ranoj fazi razvoja.
Podrška vakcinaciji nije samo važna za zdravlje pojedinca nego i za cjelokupni zdravstveni sistem jer se njome štedi vrijeme, resursi i smanjuje potreba za skupim antibioticima koji, zbog rezistencije, mogu prestati biti djelotvorni.
Reference:
- https://www.who.int/news/item/10-10-2024-better-use-of-vaccines-could-reduce-antibiotic-use-by-2.5-billion-doses-annually–says-who
- Kim C, Holm M, Frost I, et al Global and regional burden of attributable and associated bacterial antimicrobial resistance avertable by vaccination: modelling study. BMJ Global Health 2023;8:e011341.
