Mnogi roditelji danas nailaze na duge liste „činjenica“ o vakcinama. I nije čudno što se u tom moru informacija javi strah — jer zdravlje djece je najosjetljivije mjesto svakog roditelja. Upravo zato vrijedi zastati, duboko udahnuti i svaku tvrdnju pogledati mirno, bez panike i bez etiketa.

Nama je na našim društvenim mrežama vakcine.ba i naukagovori.ba u komentarima zalijepljen kratki video s advokatom bliskim RFK-u Aaronom Sirijem čije smo tvdnje već analizirali i kritizirali u kojem se postavljaju neke teze koje plaše roditelje, a to im je i cilj – uplašiti roditelja da što manje djece bude zaštićenom vakcinama. Video manipulira, lažno predstavlja podatke ili čak iznosi nepostojeće podatke. Ljudi koji se navode kao relevantni u tekstu videa u Aaron Siri i Del Bigtree. Potonji je zaradio milione širenjem antizdravstvene propadande protiv vakcina. Del Bigtree & Aaron Siru videu koji je arhiviran ovdje – da damo kontekst – nisu naučnici, selektivno koriste podatke, ignorišu ogromne kontra-dokaze te su finansijski i ideološki motivisani. Ovo je video – reel na instagramu i FB i kruži internetom koji potječe sa The Highwire podcasta koji vodi Del Bigtree, poznatog širitelja dezinformacija o vakcinama koji je i profitirao od toga.

Postoje javno dostupni podaci koji pokazuju da Del Bigtree i organizacija koju vodi Informed Consent Action Network (ICAN) ostvaruju značajne finansijske prihode, uključujući i lične prihode za Bigtreeja, što znači da može financijski profitirati od antivakcinalnih narativa koje širi. ICAN je od svog osnivanja 2016. značajno povećao prihode tokom vremena. U 2019. je imao oko 3,5 miliona USD, dok je u 2022. iznos rastao na oko 13,4 miliona USD, a 2023. čak oko 23 miliona USD. Ove brojke pokazuju da organizacija zarađuje iz donacija, grantova i drugih izvora, što joj omogućava da finansira pravne akcije, produkciju sadržaja i kampanje. Bigree prima platu iz ICAN-a. Izvor za ovu informaciju je ProPublica.

Autoritet se ne gradi galamom , nego ponovljivim dokazima.

Ovo stvari u videu koje bismo kritikovali i analizirali. Ovaj video je klasičan „Gish gallop“: duga lista tvrdnji koje zvuče tehnički i uvjerljivo, ali su metodološki pogrešne, selektivne ili netačne. Ići ćemo tačku po tačku.

#1 neistina: „NIJEDNA dječja vakcina nikada nije prošla placebo-kontrolisano ispitivanje“

Jedna od najčešćih poruka koje se šire jeste da „nijedna dječja vakcina nikada nije testirana protiv pravog placeba“. To, međutim, nije tačno. U medicini placebo ne znači uvijek fiziološki rastvor. Postoje različiti, etički prihvaćeni načini kontrole: inertni placebo, već postojeća vakcina ili pojedinačne komponente vakcine. Kada već postoji zaštita od ozbiljne bolesti, neetično je djecu ostaviti bez nje samo radi eksperimenta. Zato se nove vakcine često porede s onima koje su već dokazano sigurne. Dakle, kada se kaže placebo kontrolisane studije, taj placebo može biti nešto drugo osim fiziološkog rastvora (to je voda sa određenom količinom soli, 0.9% NaCl).

Zašto se često NE koristi fiziološka otopina kao placebo?

  • Neetično je uskratiti postojeću zaštitu protiv smrtonosne bolesti
  • Cilj je da se vidi da li nova vakcina ima više nuspojava od već odobrene
  • Ako je nova vakcina jednako sigurna ili sigurnija → smatra se prihvatljivom

Ovo NE „maskira“ nuspojave, nego omogućava realno poređenje.

#2 neistina: „Hepatitis B vakcina testirana samo 5 dana na 147 djece“

Često se navodi i primjer hepatitisa B, uz tvrdnju da je vakcina „testirana samo pet dana na 147 djece“. Ovo je klasično vađenje jednog detalja iz šireg procesa. Prve faze kliničkih ispitivanja zaista traju kratko i uključuju mali broj ispitanika, ali to nije kraj testiranja. Nakon toga slijede veće studije, dugotrajno praćenje i nadzor nad stotinama hiljada, a kasnije i milionima djece. Nijedna vakcina se ne „pusti u upotrebu“ nakon pet dana.

Prvi dio ispitivanja trajao je kratko (faza I – imunogenost i akutna sigurnost), ali praćenje je trajalo mjesecima i godinama. Kasnije su uključene stotine hiljada djece kroz:

  • fazu III
  • postmarketinški nadzor
  • registre i kohortne studije

Klinička ispitivanja se ne završavaju fazom I. Postoje meta-analize o efikasnosti i sigurnosti vakcine protiv hepatitisa B (1,2,3 u reference). Neke od ovih studija imale su i preko 50 000 učesnika.

#3 neistina „aluminijum kao ‘lažni placebo’“

Posebno zbunjuje priča o aluminijumu kao „lažnom placebu“. Aluminijum se u vakcinama koristi decenijama kako bi imunološki sistem bolje reagovao. Kada se koristi kao kontrola, cilj je da se razdvoji efekat antigena od efekta pojačivača imunog odgovora. Da aluminijum izaziva teške hronične bolesti, to bi se jasno vidjelo — ali se ne vidi, ni u velikim populacionim studijama, ni u dugoročnim praćenjima.

Ukupna izloženost aluminijumu iz vakcina je:

  • manja nego iz hrane i vode
  • neuporedivo manja od toksičnih doza.

Beba koja pije recimo 0,7 litara majčinog mlijeka dnevno unosi ~6–34 µg aluminijuma dnevno (0,006 do 0,034 mg) – izvor Human health risk assessment of aluminium, National Institute for Public Health and the Environment Ministry of Health, Welfare and Sport, Netherlands. U zavisnosti od vrste formule hrane za bebe, unos aluminijuma može biti ~100–700 µg/dan (0,1–0,7 mg/dan).Inače, jedan od lijekova koji imaju daleko više aluminijuma odnosno aluminijumovih spojava su neki česti antacidi, lijekovi protiv žgaravice i kiseline u želucu.

#4 neistina iz videa „Vakcine se porede sa drugim vakcinama da bi izgledale sigurno“

Tvrdnja da „vakcine izgledaju sigurno jer se porede s drugim vakcinama“ također ne stoji. Upravo suprotno: nova vakcina mora pokazati da nije opasnija od već postojeće. Da ima više ozbiljnih nuspojava, nikada ne bi bila odobrena. Aktivna kontrola ne prikriva rizike — ona ih strožije testira.

#5 neistina: „Ozbiljna nuspojava: 1 od 20“

Ovo je ozbiljna dezinformacija.

Jedna od najalarmantnijih tvrdnji je da je „rizik ozbiljne nuspojave 1 od 20“. Takva brojka ne postoji ni u jednoj regulatornoj bazi podataka. U stvarnosti, ozbiljne nuspojave su rijetke — često na nivou jednog slučaja na desetine ili stotine hiljada doza, a ponekad i rjeđe.

#6 nestina iz videa i podkasta: „Nevakcinisana djeca su uvijek zdravija“

Posebno emocionalno djeluju tvrdnje da su „nevakcinisana djeca uvijek zdravija“. Studije koje se navode kao dokaz za to imaju ozbiljne metodološke probleme: oslanjaju se na samoprijavljene podatke, mali broj ispitanika i snažnu selekcijsku pristrasnost. Kada se pogleda ono što medicina zaista smatra jakim dokazom — velike studije na milionima djece u Danskoj, Švedskoj, SAD-u — ne nalazi se veća učestalost autizma, ADHD-a, dijabetesa, raka ili drugih hroničnih bolesti kod vakcinisane djece.

#7 neistina: „Vakcinisana djeca imaju 28x više upala uha“

Ovdje se radi o logičkoj grešci odnosno korištenju logičke greške u svrhu manipulacije. Razlike koje se ponekad vide, poput „češćih upala uha“, često su rezultat toga što vakcinisana djeca češće dolaze u kontakt sa zdravstvenim sistemom, pa se blaža stanja češće dijagnostikuju. To nije isto što i veća stvarna učestalost bolesti, nego je bolje praćenje.

#8 neistina: Del Bigtree & Aaron Siri – kontekst

Važno je i ko stoji iza ovih poruka. Podcasti i javni nastupi mogu zvučati uvjerljivo, ali nauka ne funkcioniše na osnovu retorike. Autoritet se ne gradi glasnoćom ni sumnjom, nego ponovljivim dokazima, transparentnim metodama i nezavisnim provjerama.

Del Bigtree & Aaron Siri

  • nisu naučnici
  • selektivno koriste podatke
  • ignorišu ogromne kontra-dokaze
  • finansijski i ideološki motivisani

Na kraju, možda je najvažnije reći ovo: pitanja o vakcinama nisu znak neznanja, nego brige. Ali odgovori moraju dolaziti iz ozbiljne nauke, a ne iz selektivno složenih narativa koji koriste strah kao argument. Vakcine nisu savršene — ali su među najtemeljnije ispitanim medicinskim intervencijama koje imamo, i upravo zahvaljujući njima danas rijetko viđamo bolesti koje su nekada odnosile živote djece svakog dana.

Reference:

  1. Rahmani A, Montecucco A, Kusznir Vitturi B, Debarbieri N, Dini G, Durando P. Long-Term Effectiveness of Hepatitis B Vaccination in the Protection of Healthcare Students in Highly Developed Countries: A Systematic Review and Meta-Analysis. Vaccines (Basel). 2022 Oct 30;10(11):1841. doi: 10.3390/vaccines10111841. PMID: 36366350; PMCID: PMC9695994.
  2. Qiu J, Zhang S, Feng Y, Su X, Cai J, Chen S, Liu J, Huang S, Huang H, Zhu S, Wen H, Li J, Yan H, Diao Z, Liang X, Zeng F. Efficacy and safety of hepatitis B vaccine: an umbrella review of meta-analyses. Expert Rev Vaccines. 2024 Jan-Dec;23(1):69-81. doi: 10.1080/14760584.2023.2289566. Epub 2023 Dec 14. PMID: 38055218.
  3. Zhou, H., Yang, J., Zhang, J. et al. A real-world pharmacovigilance analysis of hepatitis B vaccine using the U.S. Vaccine Adverse Event Reporting System (VAERS) database. Sci Rep 15, 6022 (2025). https://doi.org/10.1038/s41598-025-90135-8
  4. Andersson NW, Bech Svalgaard I, Hoffmann SS, Hviid A. Aluminum-Adsorbed Vaccines and Chronic Diseases in Childhood : A Nationwide Cohort Study. Ann Intern Med. 2025 Oct;178(10):1369-1377. doi: 10.7326/ANNALS-25-00997. Epub 2025 Jul 15. Erratum in: Ann Intern Med. 2025 Oct;178(10):1527. doi: 10.7326/ANNALS-25-03233. PMID: 40658954.

Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”,  posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.

Metodologija debunka je uključivala aktivno praćenje socijalnih mreža i dezinformacija te odgovaranje na dezinformacije postavljene u komentarima na našim stranicama.