Karcinom grlića maternice je zloćudna bolest koja nastaje u stanicama grlića maternice (cerviksa), dijela maternice koji povezuje tijelo maternice s rodnicom. Bolest se najčešće razvija postepeno, kroz dugotrajne predstadije, zbog čega predstavlja jedan od rijetkih karcinoma koji se mogu uspješno spriječiti i otkriti u ranoj fazi organiziranim probirima i vakcinacijom.

Javnozdravstveni teret

Rak grlića maternice i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni izazov. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine se u svijetu dijagnosticira više od 660.000 novih slučajeva, a više od 350.000 žena izgubi život zbog ove bolesti. Najveći teret snose zemlje s ograničenim pristupom preventivnim pregledima i vakcinaciji.

Grafikon 1. Prikaz godišnje standardizirane incidence karcinoma grlića maternice

Prema procjeni Internacionalne agencije za istraživanje karcinoma, standardizirana incidenca obolijevanja od karcinoma grlića maternice u BiH iznosi 12 na 100 000 žena. U Kantonu Sarajevo je isti odnos predstavljen u odnosu na 10 000 žena.

Grafikon 2. Trend incidencije karcinoma grlića maternice u Kantonu Sarajevo,
2020–2024

U periodu 2020–2024. godine broj registrovanih slučajeva karcinoma grlića maternice u Kantonu Sarajevo pokazuje blage oscilacije, bez jasnog dugoročnog trenda rasta ili pada. Najviša vrijednost zabilježena je 2023. godine, sa 36 slučajeva i kumulativnom incidencijom (KI) od 1,6 na 10.000 žena, odnosno 16  na 100 000. Najniži broj oboljelih bio je 2021. godine, kada su registrovana 19 slučajeva (KI 0,9), što je vjerovatno djelimično povezano s utjecajem pandemije COVID-19 na preventivne preglede i dijagnostičke procese.

U 2024. godini prijavljena su 34 nova slučaja (KI 1,5 na 10 000 žena, odnosno 15 na 100 000 žena), što je blago smanjenje u odnosu na prethodnu godinu, ali i dalje iznad vrijednosti zabilježenih prije 2023. godine. Ovi podaci naglašavaju važnost kontinuiranih programa skrininga i ranog otkrivanja, s obzirom da se broj slučajeva nakon pandemijskog pada ponovo povećao.

Nastanak karcinoma grlića maternice

U gotovo svim slučajevima, karcinom grlića maternice povezan je s dugotrajnom infekcijom visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV). HPV je izuzetno čest — većina spolno aktivnih osoba dođe u kontakt s virusom barem jednom u životu, a procjenjuje se da će se do 80 % spolno aktivnih osoba tokom života zaraziti barem jednim tipom HPV-a. U najvećem broju slučajeva infekcija spontano nestane, ali kod manjeg broja žena virus ostaje prisutan godinama.S perzistentna infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a (naročito tipovi 16 i 18) može dovesti do razvoja premalignih promjena i karcinoma. Razvoj karcinoma traje godinama, što ostavlja dovoljno vremena za rano otkrivanje i liječenje i uzrokuje promjene na stanicama grlića maternice koje mogu napredovati u prekancerozne lezije i, ako se ne otkriju, u invazivni karcinom. Osim HPV infekcije, utvrđeni su i drugi faktori koji povećavaju vjerovatnoću perzistencije infekcije i malignog razvoja. Rizik od razvoja karcinoma povećavaju:

  • pušenje
  • oslabljen imunitet
  • rana spolna aktivnost
  • veći broj spolnih partnera
  • prisutnost drugih spolno prenosivih infekcija
  • neredoviti ginekološki pregledi

Simptomatologija

Rani stadiji karcinoma grlića maternice najčešće ne uzrokuju nikakve tegobe, zbog čega je bolest posebno podmukla. Kada se simptomi pojave, oni mogu uključivati:

  • krvarenje između menstruacija
  • krvarenje nakon spolnog odnosa
  • neuobičajen ili neugodan vaginalni iscjedak
  • bol u zdjelici ili tijekom odnosa

Ovi simptomi ne znače nužno karcinom, ali uvijek zahtijevaju ginekološki pregled.

Značaj ranog otkrivanja

Karcinom grlića maternice jedan je od rijetkih karcinoma koji se može otkriti u predstadiju, kada je izlječenje gotovo potpuno. Programi ranog otkrivanja — Papa test, HPV testiranje i kolposkopija — omogućuju identifikaciju promjena mnogo prije nego što postanu opasne. Redovni pregledi su najjače oružje u borbi protiv ove bolesti. U zemljama s dobro organiziranim screening programima, smrtnost od karcinom grlića maternice smanjila se i do 80%.

Značaj vakcinacije protiv infekcija izazvanih HPV-om

Vakcinacija protiv HPV‑a predstavlja revolucionarni iskorak u prevenciji karcinoma grlića maternice. Vakcinacija štiti od najopasnijih tipova virusa koji uzrokuju većinu slučajeva raka, ali i od drugih bolesti povezanih s HPV‑om, poput genitalnih bradavica i određenih drugih karcinoma. Preporuke WHO‑a i nacionalnih zdravstvenih institucija uključuju: vakcinaciju djevojčica i dječaka u dobi 9–14 godina ; mogućnost cijepljenja i starijih djevojaka, žena ali i muškaraca. 

Vakcina je sigurna, visoko efikasna i predstavlja jednu od najuspješnijih javnozdravstvenih intervencija u modernoj medicini.

Promotivne aktivnosti u Kantonu Sarajevo

U cilju unapređenja prevencije infekcija izazvanih humanim papiloma virusima, u Kantonu Sarajevo su tokom 2025. godine intenzivirane aktivnosti usmjerene na jačanje vakcinalnog obuhvata djece i adolescenata, uz poseban fokus na informisanje i uključivanje roditelja u proces donošenja odluka o vakcinaciji.

U periodu od 28.10. do 26.12.2025. godine realizirane su edukativne radionice namijenjene roditeljima učenika osmih i devetih razreda osnovnih škola u Kantonu Sarajevo, s ciljem unapređenja znanja o prevenciji i zaštiti od infekcija izazvanih humanim papiloma virusima. Aktivnosti su osmišljene kao dio šireg javnozdravstvenog pristupa usmjerenog na jačanje informisanosti roditelja i donošenje odluka zasnovanih na provjerenim i stručno utemeljenim informacijama.

Radionice su bile zasnovane na konceptu direktne komunikacije s roditeljima u školskom okruženju, koje predstavlja prirodno, sigurno i dostupno mjesto za razgovor o temama vezanim za zdravlje djece i adolescenata. Ovakav pristup omogućio je približavanje zdravstvenih informacija roditeljima u kontekstu svakodnevnog odgojno-obrazovnog procesa, čime se dodatno jača saradnja između obrazovnog i zdravstvenog sistema.

Poseban značaj ovih aktivnosti ogleda se u činjenici da se prevencija infekcija izazvanih humanim papiloma virusima ne posmatra isključivo kao individualna odluka, već kao zajednička odgovornost zdravstvenih institucija, obrazovnih ustanova i roditelja. Kroz radionice je naglašen javnozdravstveni aspekt prevencije, uključujući važnost pravovremenih i koordiniranih intervencija koje doprinose dugoročnom smanjenju obolijevanja i opterećenja zdravstvenog sistema.

Aktivnosti su realizirane kroz saradnju Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo i Udruženja pacijenata „Renesansa“. Ovakav partnerski model omogućio je integraciju javnozdravstvenog, kliničkog i društvenog aspekta prevencije, te osigurao da se roditeljima ponude cjelovite, jasne i dosljedne informacije. Poseban akcenat stavljen je na otvoreni dijalog i mogućnost da roditelji u direktnoj komunikaciji postave pitanja stručnjacima.

U okviru pripremnih aktivnosti korišteni su promotivni i edukativni materijali koji su sadržavali sve relevantne informacije o humanim papiloma virusima, vakcinaciji i preventivnim mjerama, kao i QR kod koji je omogućavao direktnu vezu sa zvaničnom internet stranicom Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i info-centrom.

Tokom realizacije radionica uspostavljen je i info-centar Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo kao dodatni kanal komunikacije s roditeljima, s ciljem omogućavanja kontinuiranog pristupa tačnim, provjerenim i stručno utemeljenim informacijama i izvan termina održavanja radionica u školama.

Rezultati vakcinacije protiv infekcija izazvanih HPV-om

Grafikon 3. Prikaz broja apliciranih HPV vakcina u Kantonu Sarajevu po kvartalima – 2025

Dijagram kvartalne distribucije broja primijenjenih HPV vakcina tokom 2025. godine u Kantonu Sarajevo prikazuje izraženu varijabilnost broja vakcinisanih tokom godine, uz jasnu i snažnu promjenu trenda u posljednjem kvartalu. Tokom prva tri kvartala 2025. godine broj apliciranih vakcina bio je relativno stabilan, bez većih oscilacija, što ukazuje na kontinuirano provođenje vakcinacije u redovnim uslovima. Međutim, u periodu oktobar–decembar zabilježen je nagli i izrazit porast broja vakcinisanih, koji značajno odstupa u odnosu na prethodne kvartale iste godine.

Ovaj porast vremenski se direktno poklapa s provođenjem intenzivnih edukativnih radionica u osnovnim školama, koje su bile ciljano usmjerene na roditelje djece iz dobnih skupina obuhvaćenih programom vakcinacije. Povećanje broja primijenjenih doza u ovom periodu ukazuje na neposredan i mjerljiv efekat edukativnih aktivnosti na donošenje odluka o vakcinaciji, posebno kod roditelja koji su prethodno bili neodlučni ili nedovoljno informirani. Izuzetno je značajno da se porast u posljednjem kvartalu 2025. godine odnosi prvenstveno na ciljne dobne skupine, što potvrđuje javnozdravstvenu relevantnost i precizno usmjerenje provedenih aktivnosti.

Grafikon 4. Prikaz broja apliciranih prvih doza HPV vakcina u Kantonu Sarajevu prema spolu – 2025

Analiza vakcinacije po spolu pokazuje da je tokom većeg dijela 2025. godine vakcinacija bila organizacijski i programski usmjerena isključivo na djevojčice, dok vakcinacija dječaka nije bila nuđena u prva tri kvartala godine. U tom periodu zabilježen je stabilan, ali ograničen obuhvat djevojčica, sa približno 280 vakcinisanih u prvom i oko 270 u drugom kvartalu, dok je u trećem kvartalu evidentiran sezonski pad na oko 90 vakcinisanih djevojčica. Prekretnica je ostvarena u četvrtom kvartalu 2025. godine, kada su, zahvaljujući intenziviranim promotivnim, edukativnim i organizacionim aktivnostima, po prvi put u značajnom obimu obuhvaćeni i dječaci. U ovom periodu prvom dozom vakcinisano je više od 1.100 djevojčica i oko 450 dječaka u Kantonu Sarajevo, pri čemu dječaci čine približno trećinu ukupno vakcinisanih u tom kvartalu.

Ovi rezultati potvrđuju da je uvođenje i snažna promocija rodno neutralnog pristupa vakcinaciji u završnici godine imala jasan i mjerljiv efekat, te predstavljaju važnu osnovu za daljnje planiranje i održivo proširenje obuhvata vakcinacije u narednom periodu. U Kantonu Sarajevo obezbijeđene su vakcine protiv infekcija izazvanih humanim papiloma virusima za uzrast od 10 do 26 godina. Vakcinacija se provodi u školskim dispanzerima J.U. Dom zdravlja Kantona Sarajevo, gdje se vakcina može primiti svaki radni dan. Vakcina je dostupna, procedura je jednostavna, a zaštita je dugoročna – zato ne odgađajte i požurite po svoju dozu.

Globalna inicijativa za eliminaciju karcinoma grlića maternice

WHO je postavio ambiciozan, ali ostvariv cilj: eliminirati karcinoma grlića maternice kao javnozdravstveni problem do 2030. godine. Strategija se temelji na tri stupa:

  • 90% djevojčica vakcinisanih protiv HPV‑a do 15. godine
  • 70% žena pregledanih najmanje dvaput u životu (u dobi 35 i 45 godina)
  • 90% žena s otkrivenim promjenama adekvatno liječenih

Ovaj cilj zahtijeva snažnu suradnju zdravstvenih institucija, obrazovnog sektora, medija i zajednice.

Možda je i najvažnije pitanje u toku mjeseca januara: „Šta svaka žena može učiniti za sebe u prevenciji karcinoma grlića maternice?“

Neophodno je redovno obavljati ginekološke preglede, vakcinisati se protiv HPV‑a, vakcinisati  svoju djecu, informisati se iz pouzdanih izvora, izbjegavati pušenje, prakticirati odgovorno spolno ponašanje, potražiti ljekarski savjet pri svakom neuobičajenom simptomu

Zaključak

Karcinom grlića maternice nije bolest koja se mora dogoditi. Uz dostupu vakcinaciju, organizirane programe ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja, moguće je spriječiti većinu slučajeva i spasiti hiljade života. Informiranost, odgovornost i briga o vlastitom zdravlju ključni su koraci prema budućnosti u kojoj karcinom grlića maternice postaje bolest prošlosti.

Literatura:

Članak je u cjelosti prenesen sa stranice Zavoda za javno zdravlje Kantona Sarajevo uz dozvolu Zavoda