Rak grlića materice je jedna od rijetkih malignih bolesti za koju danas znamo šta je uzrokuje, kako se razvija, kako se može spriječiti i kako se može otkriti na vrijeme. Uprkos tome, ova bolest i dalje pogađa i odnosi živote mnogih žena, posebno u zemljama koje nemaju dovoljno razvijene programe prevencije i ranog otkrivanja. Ono što je najvažnije naglasiti jeste da rak grlića materice nije neizbježna sudbina, već bolest protiv koje imamo efikasna sredstva zaštite.
Jedan virus – HPV- kao uzrok većina slučava raka grlića materice
U ogromnoj većini slučajeva (gotovo 90%) rak grlića materice uzrokuje dugotrajna infekcija humanim papiloma virusom – HPV-om. Riječ je o izuzetno rasprostranjenom virusu koji se najčešće prenosi seksualnim putem, ali i bliskim kontaktom zaražene kože o kožu (penetracija nije ključna, prezervativ nije kompletna zaštita).
Većina ljudi (80%) će se tokom svog života susresti sa određenim sojem HPVa, često bez ikakvih simptoma, dok se rizik ne smanjuje odgovornim seksualnim ponašanjem (korištenje prezervativa, ograničenje broja seksualnih partnera…). Svi visokorizični genotipovi virusa (najčešće HPV 16 i HPV 18 – u 70% slučajeva) tokom dugotrajne infekcije mogu dovesti do postepenih promjena na ćelijama grlića materice koje, ako se ne otkriju i ne liječe, mogu prerasti u rak.
Važno je razumjeti da se rak grlića materice ne razvija naglo. Prije nego što nastane rak, promjene na ćelijama prolaze kroz faze: od prekancerozne promjene poznate u medicini kao cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN 1, CIN2, CIN3) do raka. Upravo zbog tog sporog razvoja postoji dragocjen prostor za djelovanje – za prevenciju i rano otkrivanje, kada je bolest u potpunosti izlječiva.
Prevencija raka grlića materice i rano otkrivanje
Najefikasniji oblik zaštite je vakcinacija protiv HPV-a. Savremene HPV vakcine su sigurne, temeljito istražene i dokazano smanjuju rizik od infekcija koje uzrokuju rak grlića materice, ali i druge karcinome koje uzrokuje HPV, uključujući rak usne šupljine, anusa, penisa, vulve i vagine.
Vakcinacija se preporučuje djevojčicama i dječacima (jer virus ne bira spol), a vakcina je najefikasnija ako se primi u dobi od 9 do 14 godina zbog odličnog imunološkog odgovora djece i adolescenata, ali i sigurnosti da nije bilo prvog kontakta sa virusom. Vakcinu trebaju primiti svi koji nisu vakcinisani (nema gornje dobne granice), međutim njena efikasnost u prevenciji infekcija (zbog prethodnog kontakta sa određenim sojevima virusa) kod starijih nije 100% (kakva je u dobi adolescencije).
Sekundarna prevencija, koja je jednako važna, podrazumijeva redovne ginekološke preglede, Papa test i HPV testiranje (skrining) za žene. Papa test omogućava otkrivanje promjena na ćelijama grlića materice u ranoj fazi, često godinama prije razvoja raka kada se liječenje može započeti na vrijeme. Vakcinisane osobe (protiv HPV-a) trebaju obavljati redovne preglede (vakcinacija to ne isključuje).
Sa druge strane, preventivni pregledi za druge karcinome (usne šupljine, anusa, penisa) ne postoje, pa je time vakcinacija dječaka i muškaraca još važnija.
U nekim zemljama se usljed imunizacije drastično smanjio rizik za rak grlića materice
Zemlje poput Australije, Danske, Švedske, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva su zahvaljujući visokom obuhvatu HPV vakcinacijom i organiziranom skrining programu na putu da rak grlića materice svedu na rijetku ili gotovo iskorijenjenu bolest u ovoj i narednim decenijama. Nasuprot tome, u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama regiona, svake godine stotine žena i muškaraca obolijeva od svih karcinoma koje uzrokuje HPV, a veliki broj njih izgubi život od bolesti koja se može spriječiti.
Svaki roditelj želi zaštititi svoje dijete, a svaka žena i muškarac zaslužuju priliku za zdrav i prosperitetan život. Informisanost o HPV-u, odluka o vakcinaciji i redovni pregledi nisu samo lični izbori, već i čin odgovornosti prema sebi, svojoj porodici i društvu. Rak grlića materice i drugi karcinomi koje uzrokuje HPV su bolesti koje možemo spriječiti — ako odlučimo da ovo saznanje pretočimo u djelovanje.
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
