Zašto primiti vakcine protiv COVID-19 – da li je to toliko smrtonosna bolest? Jedan od čestih načina mišljenja je da neko ne treba primiti vakcinu jer je COVID-19 bolest kod koje je stopa preživljavanja visoka ili da je to samo drugačije nazvana gripa. To nije tako.

Treba razumjeti da stopa preživljavanja nije najbolje mjerilo da li je neka bolest opasna ili manje opasna. Case fatality ratio (CFR), što je odnos broja mrtvih naspram broja slučajeva, danas je globalno 2% (prema podacima Worldometers), a u nekim trenucima procjene su išle i do 3.8%.

Ovih 2% znači da je globalno od COVID-19 preminulo pet miliona ljudi, što je veći broj nego broj stanovnika u Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj. 2% nije malo.

Ako je u jednom trenutku (5.12. 2021. prema Worldometerrs9 u NiH bilo 72 323 aktivna slučaja to je oko 2% stanovništva (ako uzmemo da u BiH ima 3.3 M stanovnika, a ima manje). To je ogroman procenat zaraženih. Nije malo.

COVID-19 NIJE gripa

Također, COVID-19 nije gripa niti prehlada, samo se neki simptomi ovih bolesti preklapaju. Uzročnik COVID-19 je virus SARS-CoV-2 koji spada u koronaviruse, porodicu virusa od kojih neki izazivaju prehlade, a neki vrlo ozbiljna i teška oboljenja poput SARS i MERS. Ne postoji jedan koronavirus, nego više vrsta ovih virusa. Ovaj virus i virusi koji izazivaju gripu su potpuno različiti, te gripa i COVID-19 nisu ista oboljenja.

Spomenuti CFR nije jedina mjera smrtnosti i dodatno – razlikuje se kada izdvojimo neke populacije. Recimo u populaciji starijih i osoba s određenim hroničnim bolestima i stanjima (pretilost, srčane bolesti, astma, šećerna bolest, visok krvni pritisak i mnoge druge), smrtnost je viša. Kada neko kaže da je stopa preživljavanja od COVID-19  98-99%, to je jedno veliko pojednostavljenje.

Za neke grupe rizik smrti od COVID-19 može iznositi i 9-20%. Rizik se povećava i u situacijama nekontrolisanog širenja virusa.  Rizik smrtnog ishoda se također povećava i sa povećanjem zaraznosti varijante virusa.

Ovu sposobnost virusa da zarazi određen broj osoba izražavamo kroz reprodukcijski broj(Ro). Kod prvobitnog virusa, s kraja 2019. i početka 2020. godine, Ro je iznosio oko 2.5, dakle jedna zaražena osoba bi mogla zaraziti dvije do tri osobe s kojima je bila u kontaktu. Kod delta soja, Ro se kreće od pet do osam.

Također, postoje i slučajevi tzv. ,,superširenja“ i superširitelja, a dešavaju se kada jedna osoba zarazi mnogo više drugih osoba od procijenjene vrijednosti Ro. To se može dogoditi na mjestima gdje se ljudi okupljaju i bliski su, recimo na rođendanima.

     No, fokusiranje samo na stopu smrtnosti ignoriše druge faktore kao što su:

Zašto primiti vakcine? Zato što tako smanjujemo pritisak na zdravstveni sistem. Ako u nekom vremenskom periodu veliki broj ljudi oboli od COVID-19, više će oboljelih trebati neku stručnu intervenciju ili hospitalizaciju. To znači da će zdravstveni sistem biti opterećen, što smo već vidjeli da se događa. Onda je svima teže  – to znači da ni ljudi koji nemaju COVID-19 neće moći dobiti potrebnu zdravstvenu zaštitu, te da će medicinski radnici/e biti preopterećeni i neće moći pomoći onima kojima je to potrebno.

  1. Oni koji su hospitalizirani su u većem riziku od komplikacija, što znači da će neki od njih u nekom trenutku bolesti trebati ići na ventilator/respirator. U takvim situacijama, ako dođe do preopterećenja bolničkih kapaciteta, može se desiti da nema kisika za sve, i nažalost, medicinski radnici/e moraju odlučivati ko će dobiti kisik.
  2. To što neko preživi COVID-19 i dalje nije kraj priče. Simptomi produženog kovida pogađaju svaku sedmu osobu koja je preboljela ovu bolest. Jedna studija o dugotrajnom praćenju simptomatskih osoba koje su bile pozitivne na SARS-CoV-2, otkrila je da 39% pacijenata prijavljuje rezidualne simptome od sedam do devet mjeseci nakon zaraze virusom.
  3. Mortalitet od “samo“ 1% činio bi COVID-19 deset puta smrtonosnijim od sezonske gripe, kod koje se mortalitet procjenjuje na oko 0.1%. Od gripe svake godine umre od 290.000 do 600.000 osoba. Dakle ni “obična gripa“ nije bezopasna, a za starije osobe i osobe koje imaju hronične bolesti može biti krajnje iscrpljujuća i smrtonosna.

Ako je neko mlad i zdrav – to nije garant da će imati samo blagu bolest

Ne možemo sa sigurnošću tvrditi da će  osoba koja je mlada i bez nekih hroničnih bolesti da će preživjeti COVID-19  ili da neće imati komplikacije. Ova bolest pogađa sve dobne grupe i u svakoj se može desiti da neko ima teži oblik.

Ne treba zaboraviti ni da COVID-19 predstavlja opasnost po trudnice. Trudnice koje dobiju COVID-19  su u nešto većem riziku od razvoja ozbiljnog oblika ove bolesti, u većem riziku od prijevremenog poroda, gubitka ploda i tromboze, ali i najgoreg – smrtnog ishoda.

Vjerovatnoća da trudnice s COVID-19  dijagnozom budu primljene na jedinicu intenzivne njege bila je 62% veća nego za žene u reproduktivnoj dobi koje nisu trudne, a izgledi da im je potrebna invazivna ventilacija bili su 88% veći, zaključak je metaanalize objavljene u BMJ. Studija koju je proveo američki CDC je imala slične zaključke. Studija američkog CDC-a tvrdi kako trudnice zaražene delta sojem imaju veći rizik za mrtvorođeno dijete.

Zaključak CDC je i da nevakcinisane osobe koje su prebolovale kovid i stekle ,,prirodni” imunitet imaju oko 5.5x veću vjerovatnost da budu pozitivne na COVID-19 od osoba koje su vakcinisane i nisu ga prebolovale, to jest da se imunitet stečen vakcinacijom pokazao kao bolja zaštita.

Same vakcine protiv COVID-19 smanjuju rizik od komplikacija koje ova bolest donosi te rizik od dugog kovida.

Dakle, od mnogo faktora ovisi kako će COVID-19 utjecati na osobu i kakav će ishod imati infekcija.

Efikasnost COVID-19  vakcina/cjepiva u preveniranju simptomatske bolesti za Delta varijantu iznosi 60-94% (najniže za jednodoznu J&J vakcinu, najviše za Modernu), a u preveniranju infekcije od Delta soja 49-80% (najniže za AstraZeneca, najviše za Moderna) – prema IHME, a na osnovu niza studija.

Zašto primiti vakcine protiv COVID-19?

To je najsigurniji i najefikasniji način da se zaštitimo i pregrmimo pandemiju. Vakcine nisu 100% efikasne i imaju nuspojave, ali i dalje su najbolje sredstvo što imamo protiv virusa. One dosta dobro smajuju rizik od komplikacija COVID-19, hospitalacije, smrti i produženog kovida.

Najbolja stvar koju možemo učiniti za sebe jeste pomoći svom organizmu da se brže i bolje izbori s virusom tako što ćemo ga pomoću vakcina „naučiti“ na virus i već imati spremnu odbranu. U davna vremena najbolje su se držali oni gradovi i civilizacije koje su imale spremnu odbranu, a ne oni koji su čekali da ih neprijatelj iznenadi.

Trebamo učiniti sve kako bismo smanjili rizik infekcije i razvoja simptomatske bolesti – primiti vakcine, držati fizičku distancu gdje je potrebno i nositi maske. Nije uzalud rečeno „čuvaj se i Bog će te čuvati“.


Dodatno:

Mediji nisu “proizvodili paniku” manipulirajući stopom smrtnosti

Kako danas izgleda usporedba smrtnosti od korone i gripe?

#NaukaGovori

Napisala Jelena Kalinić, MA, MSc bioloških nauka.

Sadržaj je kreiran u okviru saradnje Društva “Nauka i svijet” i platforme Raskrinkavanje.ba/UG Zašto ne?

Zašto primiti vakcine protiv COVID-19

Sadržaj je moguće preuzimati uz navođenje izvora i link.