Pogrešan prevod izvornika na njemačkom jeziku stvorio je dezinformaciju o tome kako je u Njemačkoj oko 400 000 osoba dobilo trajne posljedice vakcinacije protiv COVID-19.
U izvornoj vijesti koja koristi podatke Instituta Paul Erlich piše:
“Insgesamt wurden dem Institut seit Beginn der Impfkampagne bis einschließlich 31.10.2022 nach Grundimmunisierung plus Booster-Impfungen 333.492 Verdachtsfälle von Nebenwirkungen sowie 50.833 Verdachtsfälle schwerwiegender Nebenwirkungen berichtet. Die Melderate betrug für alle Einzel-Verdachtsfallmeldungen 1,78 pro 1000 Impfdosen, für schwerwiegende Einzel-Verdachtsfallmeldungen 0,27 pro 1000 Impfdosen”.
Ovo znači:
“Od početka kampanje vakcinacije zaključno s 31.10.2022., Zavodu je prijavljeno ukupno 333.492 slučaja sumnje na nuspojave i 50.833 slučaja sumnje na ozbiljne nuspojave nakon primarnog vakcinisanja plus docjepljivanja. Stopa prijavljivanja bila je 1,78 na 1000 doza vakcina za sve prijave pojedinačnih sumnji na slučajeve i 0,27 na 1000 doza vakcina za ozbiljne pojedinačne sumnjive slučajeve”.
U nekim medijima termin “sumnja na slučaj” je pogrešno preveden sa “slučaj”, pa je ispalo kako je u Njemačkoj zabilježeno skoro 400 000 slučajeva trajnih oštećenja nakon vakcinacije.
Korelacija nije isto što i kauzalnost
Sumnja na slučaj nije isto što i slučaj. Sve sumnje na slučajeve nuspojava se zaprimaju u sistemima za prijavu u Njemačkoj, ali sve što se dogodi nakon vakcinacije ne mora biti posljedica vakcina. To što se nešto hronološki dogodi iza jednog događaja, ne znači automatski i da je uzrokovano događajem koji je prethodio. Hronološka korelacija ne znači i korelaciju, ne znači poveznost.
Samo potvrđeni slučajevi, kod kojih je utvrđeno da postoji veza s vakinacijom (što se može i statistički izračunati da postoji veza) se računaju u slučajeve nuspojava.
Institut Paul Ehrlich je spomenute brojke objavio u svom izvještaju o “sumnjama u slučajeve pojave nuspojava ili komplikacija nakon vakcinacije”. Brojke se odnose se na prijave sumnji na nuspojave od početka kampanje vakcinacije do 31. oktobra prošle godine. Tu je navedeno je da su primili 333,492 prijave sumnji u slučajeve pojave nuspojava nakon vakcinacije i 50,833 prijave sumnje u pojavu ozbiljnih nuspojava. Dakle, ovi brojevi su već mjesecima poznati.
Prijave u Njemačkoj: u prijavama su i blage reakcije
Treba znati i to da sve prijave nuspojava nisu vezane za neke strašne i teške pojave. Mnoge prijave sumnji, kao i potvrđene nuspojave, po pravilu one česte su zapravo blage i prolazne. U ovom slučaju najčešće su to bile prijave o glavobolji (0,37 na 1000 doza), umoru (0,32 prijave na 1000 stanovnika), simptomima sličnima gripi (0,26 na 1000 doza), boli u mjestu uboda (o,25 na 1000 doza) i povišenoj temperaturi (0,24 na 1000 doza).
Registracija i evaluacija slučajeva sumnji u nuspojave ima za cilj brzo identificiranje vrlo rijetkih nuspojava, takozvanih rizičnih signala.
Više o sistemima registracije nuspojava i značenju ovih podataka možete pročitati ovdje.
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
