Nekoliko dezinformacija o COVID-19 vakcinama je kružilo u proteklom periodu. Ovdje smo i sabrali i naveli činjenice.
Mit #1 To nisu vakcine nego genske terapije i mijenjanju našu DNK
ČINJENICA: Genske terapije, poput Zolgensma postoje, ali vakcine protiv COVID-19 nisu genske terapije. One ne umeću gen u genom naših ćelija nego jednostavno donose antigen koji izaziva imunološku reakciju na drugačiji način. Umjesto unošenja antigena – nekog proteina virusa ili bakterije, unosi se genetička poruka za njega, i onda naše ćelije stvaraju taj protein. Unesena genetička poruka u obliku informacione RNK se pretvara u u protein u citoplazmi ćelija i ne ide u jezgro ćelije, gdje je DNK.
Molekula mRNA samo je kopija DNK informacije i prenosi je do ribosoma. To ni na koji način ne mijenja DNK poruku, tako ne funkcioniše cijeli proces prevođenja (translacije) gentičke poruke. mRNA iz mRNA vakcina ni na koji način ne stupa u interakciju s vašom DNK. Ona uzrokuje da ribosom proizvodi S-protein virusa koji djeluje kao antigen, i to je to. Jednom kada se molekule S-proteina proizvedu unutar ribosoma iz tog lanca mRNA iz vakcina, taj mRNA lanac iz vakcina se razgrađuje.
RNK vakcine (mRNA, iRNK) nisu genske terapije
Mit#2: Vakcina protiv COVID-19 može utjecati na plodnost žena.
ČINJENICA: vakcine protiv COVID-19 neće utjecati na plodnost. Istina je da vakcina protiv COVID-19 potiče tijelo da stvara kopije proteina koji se nalazi na površini koronavirusa. To “uči” imunološki sistem da se bori protiv virusa koji na sebi ima taj specifični spike protein.
Zabuna je nastala kada se na društvenim mrežama pojavio lažni izvještaj u kojem se kaže da je spike protein na ovom koronavirusu isti kao i spike protein nazvan sincitin-1 koji je uključen u rast i pričvršćivanje posteljice tokom trudnoće. Tu se navelo da bi vakcinacija protiv COVID-19 izazvala borbu ženskog tijela protiv ovog različitog proteina i utjecalo na njezinu plodnost. Međutim spike protein koronavirusa i sincitin-1 su potpuno različiti. Vakcinacija protiv COVID-19 neće utjecati na plodnost žena koje žele zatrudnjeti, uključujući metode in vitro oplodnje. Tokom testiranja Pfizerove vakcine/cjepiva, 23 volonterke uključene u studiju zatrudnjele su, a jedina koja je pretrpjela gubitak trudnoće nije primila stvarno cjepivo, već placebo.
Infekcija s COVID-19, može imati potencijalno ozbiljan utjecaj na trudnoću i zdravlje majke.
Vakcine/cjepiva protiv COVID-19 i spontani pobačaji: nema povećanog rizika
Mit #3: Primanjem vakcine protiv COVID-19 dobivate COVID-19.
ČINJENICA: vakcina za COVID-19 ne može i neće vam dati COVID-19. Ove vakcine ne sadrže živi virus SARS-CoV-2. Samo neke kineske vakcine sadrže mrtvi virus, ali ni od njih ne možete dobiti ovu bolest. Također, ne postoji mogućnost sheddinga (osipanja) spike proteina iz vakcine – ovaj protein se producira u maloj količini nakon unosa vakcine i brzo se razgrađuje.
Mit #4 Sigurnost ovih vakcina nije dobra jer su napravljene prebrzo
ČINJENICA: ove vakcine jesu razvijene u jako kratkom roku, ali to je zbog velikog ulaganja u njihov razvoj i preklapanja pojedinih faza ispitivanja. Faze ispitivanja nisu preskočene.
Mit #5: Nuspojave vakcina protiv COVID-19 su opasne.
ČINJENICA: vakcine Pfizer i Moderna protiv COVID-19 mogu imati nuspojave, ali velika većina njih je vrlo kratkotrajna — nisu ozbiljne niti opasne. Neki ljudi osjećaju bol na mjestu ubrizgavanja, registrovani su bolovi u tijelu, glavobolje ili groznica, koja traje dan ili dva, simptomi nalik na gripu. Ovo su znakovi da vakcina/cjepivo djeluje na stimulaciju vašeg imunološkog sistema. Ako simptomi potraju duže od dva dana, trebate kontaktirati svog ljekara. mRNA vakcine mogu izazvati miokarditis i perikarditis, a ovaj rizik je veći samo kod mlađih muškaraca. Međutim, rizik od miokarditisa i perikarditisa nakon vakcina je manji nego usljed prebolijevanja. Nakon adenovirusnih vakcina zabilježeni su i slučajevi specifičnih tromboza, ali se ove vakcine više ne koriste u imunizaciji protiv kovida.
Mit #6: Tehnologija mRNA koja se koristi za izradu vakcina protiv COVID-19 potpuno je nova.
ČINJENICA: Tehnologija mRNA koja stoji iza vakcina/cjepiva protiv koronavirusa razvijala se gotovo dvije decenije.
Mit #7: vakcina protiv COVID-19 razvijena je s kontroverznim tvarima ili ih sadrži.
ČINJENICA: vakcine protiv COVID-19 sadrže mRNA i druge, sastojke, kao što su masti (koje štite mRNA), soli, kao i malu količinu šećera. Ove vakcine protiv COVID-19 nisu razvijene korištenjem fetalnog tkiva i ne sadrže nikakav neobičan materijal, poput implantata, mikročipova ili uređaja za praćenje.
Mit #8: nakon vakcinacije ne smijemo začinjati djecu nekoliko mjeseci
ČINJENICA: ove vakcine ni na koji način ne mogu proizovesti mutacije u gametima (spermatozoidi i jajne ćelije) i nisu teratogene (ne izazivaju malformacije ploda).
COVID-19 vakcine ne smanjuju šanse za začeće: dokazi novih studija
Mit #9: vakcina protiv COVID-19 izaziva VAIDS
ČINJENICA: VAIDS je termin koji su skovali protivnici ovih vakcina, a ima značenje nešto kao “AIDS izazvan vakcinama”. Ne, ove vakcine ne slabe imunološki sistem i ne izazivaju sindrom stečene imunodeficijencije. Mogu ih primiti i osobe s HIV.
Vakcine/cjepiva protiv COVID-19 ne izazivaju ni AIDS niti slabljenje imunološkog sistema
Mit #10: ove vakcine ne valjaju jer čak i ako ih primiš, i dalje možeš dobiti kovid.
ČINJENICA: niti jedna vakcina ne štiti 100%, ali znatno smanjuje rizik. To što se možemo razboljeti i nakon vakcinacije, ne znači da vakcine nisu dobre.
Mit #11 djeca ne smiju primiti ova vakcine
Ova vakcine su sigurne za djecu, čak i za onu koja su imala MIS-C usljed prebolijevanja kovida. CDC preporučuje vakcinaciju djece starije od 6 mjeseci.
Vakcinacija djece i mladih protiv COVID-19: šta treba znati
Mit #12 Trudnice ne smiju primiti ove vakcine
Vakcinacija trunica s vakcinama protiv COVID-19 i to mRNA vakcinama je sigurna i preporučena.
Podaci pokazuju da je vakcinacija protiv COVID-19 u trudnoći sigurna
Trudnice ne smiju uzimati neke lijekove. Zašto onda smiju primati COVID-19 vakcine?
Dodatni izvori:
CDC Myths and Facts about COVID-19 Vaccines
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
