Dr Siddhartha Sankar Datta je regionalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) za imunizaciju pri Regionalnom uredu WHO u Europi. Za Vakcine.ba govorio je o važnosti redovite imunizacije te tome kako cjepiva, pored nedoumica i dezinformacija koje se šire predstavljaju jedan od najveći komoditeta mornog doba.
Foto: Almir Panjeta/UNICEF
Izgradnja povjerenja
- Zbog postupaka protivnika cijepljenja, koji izazivaju nepovjerenje i neodlučnost u cijepljenju, dolazi ne samo do pada procijepljenosti MMR-om, već i drugim važnim cjepivima, primjerice kombiniranom cjepivu protiv dječje paralize, difterije, hripavca, hemofilusa B, tetanusa i hepatitisa B. U nekim dijelovima Bosne i Hercegovine ovi padovi su još veći u urbanim nego u ruralnim sredinama… kako vratiti povjerenje u cjepiva?
Velika većina ljudi u europskoj regiji SZO podržava cijepljenje kao svoje pravo i odgovornost. Stoga je obuhvat cijepljenja u europskoj regiji općenito vrlo visok. Cijepljenje za europsku regiju Svjetske zdravstvene organizacije iznosi 94% za vakcinu/cjepivo protiv ospica (morbili) u 2021., što potvrđuje gornju tvrdnju. Međutim, nisko povjerenje nekih roditelja u sigurnost ili važnost cjepiva (kada ne vide pojavu bolesti u svojoj zajednici) ozbiljna je briga kojom se moramo i dalje baviti, jer ostavlja njihovu djecu u visokom riziku od dobivanja ospice i druge bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom u dobi kada su posebno osjetljivi na ozbiljne komplikacije bolesti.
Kako bi se ublažio potencijalno negativan učinak dezinformacija o cjepivima, važno je pažljivo slušati zabrinutosti roditelja i javnosti općenito, razumjeti i ponuditi odgovor za njihovu suzdržanost spram cijepljenja te pružiti točne informacije utemeljene na dokazima o dobrobitima i sigurnosti cjepiva i imunizacije. Ovaj napor uključuje rad sa zajednicama i zdravstvenim radnicima na podizanju svijesti i boljem zadovoljavanju potreba pojedinaca. Zajedno s partnerima i državama članicama, WHO radi na izgradnji i održavanju povjerenja javnosti u cjepiva i osiguravanju poticajnog okruženja za zdravstvene vlasti za pružanje odgovarajućih usluga imunizacije zajednici kroz lokalno relevantne, prilagođene strategije.
Izostanak cijepljenja ostavlja djecu ranjivom na vrlo ozbiljne bolesti
- Što mislite kakav će utjecaj imati protivnici cijepljenja na globalni morbiditet i mortalitet male djece zbog bolesti koje se inače mogu spriječiti cjepivom?
Datta: Roditelji žele najbolje za svoju djecu. Pogrešne informacije o cijepljenju mogu biti opasne jer mogu navesti neke roditelje da se usredotoče na uočene rizike povezane s cijepljenjem, umjesto na stvarne rizike od bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom. Izostanak cijepljenja ostavlja djecu ranjivom na vrlo ozbiljne bolesti.
Iako moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo doprli do onih koji su ostali ranjivi i zaštitili ih, ne bismo trebali precijeniti utjecaj dezinformacija. Otkad su nam cjepiva dostupna, bilo je ljudi koji su ih željni diskreditirati. Razlozi za necijepljenje su brojni i složeni. Neki ljudi ne vjeruju cjepivima ili njihovim zdravstvenim vlastima, ali drugi imaju ograničen pristup zdravstvenom sustavu, smatraju da je vrijeme isporuke usluge cijepljenja nezgodno, boje se štetnih učinaka ili jednostavno odgađaju cijepljenje, ne shvaćajući koliko te bolesti mogu biti ozbiljne, pa čak i smrtonosne. Širenje dezinformacija o cjepivima može pridonijeti pogrešnim percepcijama koje obeshrabruju roditelje da odaberu cijepljenje za svoju djecu ili odrasle da dobiju cjepiva koja su im potrebna. Međutim, dokazi pokazuju da se velika većina roditelja, čak i oni koji su izloženi dezinformacijama putem društvenih medija ili drugih kanala, okreće legitimnim, kredibilnim izvorima informacija poput svojih zdravstvenih djelatnika kako bi im pomogli u donošenju važnih odluka vezanih uz zdravlje njihove djece.
Osigurati da pristup cjepivima bude ravnopravan i pravičan
- Zašto pada povjerenje u redovitu imunizaciju, antivakcinalni pokret sigurno nije jedini razlog i koji je plan b?
Datta: Ograničeni dostupni dokazi o stavovima prema cijepljenju ne ukazuju na opći pad povjerenja. Za europsku regiju u cjelini, stope cijepljenja djece pale su za samo 1% od početka pandemije, unatoč brojnim logističkim izazovima s kojima su se roditelji i zdravstvene vlasti suočili pri cijepljenju djece kada su zdravstvene ustanove bile preopterećene brigom za pacijente s COVID-19 i kretanje stanovništva je bilo ograničiti kako bi se spriječilo daljnje širenje.
Međutim, pokrivenost imunizacijom nije ujednačena među zemljama i podnacionalnim područjima. SZO radi sa zemljama kako bi se utvrdilo gdje su stope cijepljenja nedostatne ili opadaju na lokalnoj razini i kako bi se u skladu s tim pozabavilo temeljnim uzrocima.
- Je li rješenje uvesti obvezno cijepljenje ili povećati znanstvenu pismenost i povjerenje u cjepiva?
Datta: Konteksti se znatno razlikuju između zemalja u pružanju usluga imunizacije, a na zemljama je da odluče koja je najbolja strategija i/ili politika za postizanje i održavanje visoke razine pokrivenosti rutinskim cjepivima među djecom i protiv COVID-19, gripe i drugih preporučenih cjepiva. Boljim razumijevanjem razloga niske procijepljenosti i percepcije stanovništva, ministarstva zdravstva osmišljavaju intervencije koje će državi omogućiti postizanje visoke procijepljenosti. Ne može postojati jedno rješenje za svaku postavku. U svakom kontekstu i s bilo kojim pristupom, od vitalne je važnosti da Ministarstvo zdravstva na odgovarajući način komunicira ciljnim skupinama stanovništva o relevantnosti politike/strategije razvijene i provedene, te također osigurati da pristup cijepljenju bude jednostavan i pravičan.
- U Bosni i Hercegovini se osjeća nedostatak liječnika, posebno pedijatara, koji odlaze u mirovinu, a nema ih tko zamijeniti. Za cijepljenje djece zaduženi su pedijatri. Nije neuobičajeno da se roditelji naručuju na cijepljenja, koja se onda zakazuju nekoliko tjedana ili čak mjeseci kasnije. Koje bi bile preporuke za ublažavanje ovih čekanja i učinaka nedostatka osoblja u danim uvjetima? Da se liječnicima opće prakse i medicinskim sestrama omogući cijepljenje djece, barem one starije od godinu dana ?
Datta: Zdravstveni radnici i zdravstvena radna snaga u svakoj zemlji ključni su za pružanje odgovarajućih zdravstvenih usluga, a to također uključuje pružanje preventivnih usluga poput cijepljenja. Kontekst zdravstvenog sustava znatno se razlikuje u svakoj zemlji i svaka je država odgovorna odrediti tko je ovlašten davati koja cjepiva ovisno o obrazovanju, obuci, pružanju usluga imunizacije i dostupnosti. Strategije se razlikuju, a ovlašteno osoblje može uključivati medicinske sestre, liječnike opće prakse, pedijatre , farmaceute i druge. Imunizaciju i pružanje zdravstvenih usluga treba povremeno preispitivati od strane svake zemlje kako bi se utvrdilo kako bi se odredbe o pružanju usluga, uključujući prikladnost osoblja za pružanje cijepljenja, mogle proširiti čime bi se mogli riješiti svi izazovi oko pristupa cijepljenju. Rješavanje identificiranih izazova u pristupu i korištenju usluga cijepljenja na svim razinama zdravstvenih sustava dovest će do poboljšanja obuhvata cijepljenjem i time do sprječavanja izbijanja zaraznih bolesti.
Slušanje i uvažavanje
- Kako razgovarati s roditeljima i objasniti im važnost cjepiva? Kako zdravstveni radnik može steći povjerenje roditelja?
Datta: Kako su bolesti sve rjeđe, roditelji, pa čak i zdravstveni radnici, manje su upoznati s njihovim kliničkim značajkama. Stoga je manja vjerojatnost da će zdravstveni radnici posumnjati ili prepoznati ove bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem kada se pojave. Nedovoljne informacije o cjepivima i imunizaciji također čine neke zdravstvene radnike nevoljnima preporučiti ili razgovarati o imunizaciji s roditeljima/starateljima. SZO stoga surađuje s nacionalnim tijelima u mnogim zemljama na obuci zdravstvenih radnika o temi imunizacije, a posebno o komuniciranju s roditeljimaa i skrbnicima o cjepivima i cijepljenju. Pristup uključuje slušanje, uvažavanje i rješavanje svih problema. Ova obuka povećava samopouzdanje zdravstvenih radnika i njihovu volju da se bave ovom temom, ali i povjerenje u njih kao stručan izvor informacija i savjeta.
- Nedostaje i nekih cjepiva, kako za djecu tako i za odrasle. Ponekad nema BCG cjepiva, koje se još daju u BiH, ponekad je to neko drugo cjepivo. Postaje teško nabaviti stara cjepiva poput DTaP-a, koja ponekad nisu dostupna ni djeci, a kamoli odraslima, kojima je također potrebno pojačanje svakih 10 godina. Farmaceutska industrija je usmjerena na istraživanje novih cjepiva (recimo EBV, tropske bolesti), što je odlično, ali je smanjena proizvodnja starih cjepiva. To se odražava i na procijepljenost. Kako se ova situacija može poboljšati na globalnoj razini?
Datta: Globalna situacija s opskrbom razlikuje se ovisno o cjepivu, a sigurnost opskrbe također se može razlikovati ovisno o zemlji i kontekstu. Sustav opskrbe i distribucije cjepiva u zemlji ovisi o snažnom sustavu višegodišnjeg planiranja i nabave cjepiva u nacionalnom rasporedu cijepljenja. Ključno je da zemlje imaju uspostavljene sustave koji dobro funkcioniraju za financiranje, predviđanje, nabavu i isporuku cjepiva kako bi se osigurala dostatna i pravovremena opskrba u svakom trenutku na svim podnacionalnim razinama. Takvo višegodišnje planiranje na nacionalnim razinama (ili ovisno o karakteristikama zdravstvenog sustava i funkcionalnosti nabave cjepiva od strane različitih subjekata) i komunikacija s proizvođačima cjepiva unaprijed osigurava potrebno vrijeme za planiranje i proizvodnju za proizvođače i sprječava bilo kakve nestašice . Dok se akutni, privremeni nedostaci događaju i moraju se hitno riješiti kako bi se spriječilo izbijanje bolesti koje se mogu spriječiti, općenito, prema podacima dostupnim SZO-u, pokrivenost rutinskim cijepljenjem djece u europskoj regiji nije značajno pogođena dugoročnim nedostatcima u europskoj regiji SZO. Iako je ohrabrujuće da se poduzimaju istraživanja i razvoj novijih cjepiva, doista je ključno da svi sudionici, uključujući proizvođače cjepiva, osiguraju proizvodnju i opskrbu tradicionalnim cjepivima u skladu sa zahtjevima zemalja.
- Što mislite koja je uloga znanstvenika i znanstvenih komunikatora u zagovaranju cjepiva?
Datta: Imunizacija je zajednička odgovornost. Svi smo odgovorni za progovaranje protiv neistina i poticanje ljudi koji nisu sigurni da traže savjet od legitimnih izvora, a to uključuje planere politike, provoditelje programa, istraživače, društvene znanstvenike, da spomenemo samo neke. Najbolji način za suzbijanje dezinformacija je širenje točnih informacija i rješavanje problema onih koji možda oklijevaju prihvatiti cijepljenje. SZO poziva sve, uključujući zdravstvene radnike i kreatore politike da dijele samo pouzdane informacije utemeljene na dokazima o cjepivima i bolestima koje se mogu spriječiti cjepivom, uključujući COVID-19. Komunikacija od strane ovih sudionika javnosti i različite akcije mogu pridonijeti ili narušiti povjerenje u cjepiva, a to u konačnici može utjecati na zaštitu stanovništva od bolesti opasnih po život.
Ključan pravovremeni pristup informacijama
- Dolazi doba AI-generiranih tekstova i slika s velikom mogućnošću manipulacije i širenja dezinformacija, nije isključeno da će se ta velika moć koristiti i za širenje dezinformacija o cjepivima. Postoje li planovi i razmišljanja o smanjenju utjecaja ove vrste dezinformacija?
Datta: Dezinformacije o cjepivima šire se svim raspoloživim sredstvima otkako su razvijena prva cjepiva protiv malih boginja. Baš kao što su se društveni mediji koristili za širenje točnih i pogrešnih ili lažnih informacija, bilo koja nova tehnologija može se koristiti za isto. Svaka nova komunikacijska tehnologija zahtijeva prilagodbu kako bi se osigurao stalni javni pristup točnim informacijama. Imperativ je da SZO i svi drugi dionici u procesu imunizacije nastave učinkovito komunicirati o tome što znamo i ne znamo o rizicima i koristima svakog cjepiva. Dok će se nova komunikacijska tehnologija razvijati, komunikacija zdravstvenih radnika s njegovateljima i roditeljima, uključujući njihove snažne preporuke za cijepljenje, i dalje će igrati ključnu ulogu. Stoga će pravovremeni pristup informacijama temeljenim na činjenicama od strane zdravstvenih radnika biti važan kako bi se osiguralo da skrbnici i roditelji dobiju potrebne informacije.
Dobre prakse
- Mogu li društvene mreže biti ujedinjene i saveznici u širenju dobrih poruka koje jačaju povjerenje u cijepljenje? Koje su to dobre prakse i kako bi trebala izgledati dobro skrojena poruka na društvenim mrežama za cijepljenje?
Datta: Suradnja je ključna. Ni SZO ni bilo koja vlada sama ne može dosegnuti sve, niti im svi mogu vjerovati. Moramo govoriti iste istine o cjepivima kroz više kanala i glasovima od povjerenja. To uključuje političare, zdravstvene vlasti, zdravstvene djelatnike, organizacije civilnog društva i vođe u zajednicama. Mnogo je dobrih primjera onih koji su vođe u zajednicama koji su se uključili tijekom uvođenja cjepiva protiv COVID-19 kako bi pomogli u educiranju i savjetovanju svojih zajednica, uključujući vjerske vođe, udruge pacijenata itd. Poruke bi trebale biti prilagođene tako da odgovaraju na pitanja, brige i potrebe lokalnog stanovništva zasnovane na rezultate istraživanja uvida u ponašanje i druge dokaze. Ovdje je nekoliko dobrih praksi koje je objavio SZO/Europe:
