Vakcinacija djece s malignim oboljenjima ovisi o vrsti vakcine i vrsti oboljenje te tome da li je dijete trenutno na terapiji ili je prošlo neko vrijeme od zadnje terapije. Specijalistica pedijatrije mr sci med dr Belma Krdžalić-Zečević iz JU Dom zdravlja KS Vrazova govori o tome šta treba znati o imunizaciji djece s malignim oboljenjima.

Ograničeni su podaci o efektima vakcine za imunokompromitovanu djecu, posebno za djecu s malignim bolestima. Žive virusne vakcine su kontraindicirane kod djece s malignomom (oralna polio vakcina, vakcina protiv žute groznice).

Žive (atenuirane vakcine – sadrže umrtvljenog ali živog uzročnika)

Vakcine protiv morbila, zaušnjaka, rubeole (MMR) i varičele su relativno kontraindicirane. Također, živu bakterijsku vakcinu – BCG vakcinu treba izbjegavati kod djece s malignitetom. U svakom slučaju, davanje vakcina treba odgoditi, dok se imuni sistem ne vrati u normalno stanje. Postoje studije koje kažu da MMR vakcinu treba odgoditi najmanje šest do dvanaest mjeseci, nakon završene imunosupresivne terapije ili hemoterapije.

Svi imunokompromitovani pacijenti imaju povećan rizik od razvoja teškog oblika varičele s komplikacijama (upala pluća i mozga). Ti pacijenti koji nisu prebolovali ili nisu vaksinisani protiv varičele, ako dođu u kontakt s varičelom, trebaju primiti VZIG (varičela zoster imunoglobulin) u roku od 96 sati, ili IVIG (Intravenski Imunoglobulin). Djeca sa solidnim tumorima dobro tolerišu varičela vakcinu nakon završene hemoterapije.

Nežive vakcine (inaktivirane, konjugirane i sl. – koje ne sadrže živog uzročnika)

Vakcina protiv difterije, tetanusa, acelularni pertusis, IPV i vakcina protiv hemofilusa influence tip B, može se dati kod djece oboljele od karcinoma nakon završene  hemoterapije (3 do 6 mjeseci nakon hemoterapije, kad se normalizira imuni sistem). Ovo je petovalentna vakcina Pentaxim.

Upotreba HBV (hepatitis B)  vakcine prema dosadašnjim studijama bi trebala biti sigurna, čak i ako se daje za vrijeme terapije kod djece s leukemijom ili drugim malignitetima. Za vakcinu protiv hepatitisa A nema dovoljno podataka u literaturi.

Većina naučnika se slaže da djeca koja su na hemoterapiji, nakon što se normalizira njihov imunološki sistem, trebaju biti i revakcinisana. Djeca kojima je iz određenih razloga odstranjena slezena ili je slezena oslabljene funkcije trebaju dobiti pneumokoknu, meningokoknu i vakcinu protiv hemofilusa influence tipa B, zbog opasnosti od sepse.

U zaključku možemo reći da su dostupni podaci o imunizaciji kod imunokompromitovanih pacijenata, posebno kod djece s tumorom i leukemijom, limitirani. Žive virusne i bakterijske vakcine su kontraindicirane. Varičela i MMR vakcine su relativno kontraindicirane, a nežive vakcine mogu se dati toj djeci u dogovoru sa kliničkim doktorom koji liječi dijete i pedijatrom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Upravo to što postoje djeca koja ne mogu na vrijeme primiti neke vakcine zbog svog zdravstvenog stanja, znači da bismo mi trebali poštovati kalendari munizacije i vakcinisati djecu kako bi manje virusa kolalo u populaciji, kako bi postojao kolektivni imunitet koji će štiti i ovu djeca koja na mogu primiti vakcine.

Priredila: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i bloger Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, blog Quantum of ScienceFoto: Amer Kapetanović.

O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine. Bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović.