Kako bi izgledala savršena vakcina? Pa, davala bi se u jednoj dozi i štitila bi cijeli život 100% te ne bi imala nuspojave. Možda se ne bi čak ni davala injekcijom nego bi se davala na kašičicu, oralno. Međutim, ovo sve nije moguće i niti jedna vakcina ne zadovoljava ove kriterijume. Vakcine ne moraju biti savršene i pogrešno je to tražiti od njih. Evo i zašto.

Oralno se daju samo vakcine protiv rotavirusa i oralna vakcina protiv dječije paralize nekad (više se da vakcina ne primjenjuje u našem regionu) jer ovi virusi prvo napadaju probavni sistem i prirodno ovako ulaze u organizam.  O tome zašto se sve vakcine ne daju ovako više smo pisali ovdje.

Vacinu protiv gripe treba primiti svake godine, jer virusi gripe mutiraju i mijenjaju se iz sezone u sezonu.

Primjeri vakcina koje se daju u više doza i trebaju primati do kraja života

Vakcine protiv humanog papiloma virusa i protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (DTaP) se obično daju u tri doze. Ovo su visokoefikasne vakcine čija je primjena svela pojavu ovih bolesti na nivo incidenta, posebno kada govorimo o tetanusu i difteriji, koje su nekada desetkovale stanovništvo. Booster protiv ovih bolesti bi trebalo primiti svakih 5-10 godina jer zaštita slabi, ali to ne znači da ove vakcine nisu dobre. Ovdje možete provjeriti koliko traje imunitet nakon određenih vakcina.

MMR vakcina – protiv morbila, zaušnjaka i rubeole se daje u dvije doze. Radi se o izuzetno efikasnoj vakcini koja sadrži umrtvljene uzročnike (atenuirana vakcina), ali i ona je efikasna 97% data u dvije doze. Dakle ni ova vakcina, koja se smatra jednom od najefikasnijih, nije 100% efikasna.

Vakcina protiv gripa ima varirajuću efikasnost, ali je to obično ko 40%. Pa ipak, ona znatno smanjuje rizik obolijevanja od gripe.

Vakcine, kao i svako drugo medicinsko sredstvo ili zahvat, imaju i svoje nuspojave pa i rizike. No, da li ćete odbiti ugradnju bajpasa, zato što postoji određena vjerovatnoća neuspjeha ili da operacije krene po zlu? Većina ljudi ipak bira medicinski zahvat ili da primi lijek.

Vakcine čak ne moraju spriječiti infekciju (ne moraju biti sterilizirajuće) da bi se kontrolisalo širenje bolesti.

Dakle, COVID-19 vakcine koje su trenutno dostupne nisu ništa lošije od vakcina koje su postojali prije.

Nijedan medicinski postupak nije savršeno siguran ili savršeno efikasan. Ljekari i naučnici nikada ne iznose takve tvrdnje. Nikada rizik nije 0% niti uspjeh 100%. U medicini utemeljenoj na dokazima, benefiti vakcinacije se odmjeravaju u odnosu na rizike i to na temelju objavljenih podataka koje su recenzirali stručnjaci.

Ne možemo ni od života ni od vakcina tražiti nemoguće.

Vakcine ne moraju biti savršene i Nirvana fallacy – greška traženja savršenstva

Ljudi griješe ako pokušavaju da prave usporedbe realnog rješenja s idealiziranim, te negiraju realno rješenje kao rezultat usporedbe sa „savršenim svijetom” ili nemogućim standardom, kao što su „savršeno” sigurne  i efikasne vakcine protiv COVID-19. Ova greška u rasuđivanju se naziva i Nirvana Fallacy (za sad nema adekvatnog prevoda u našem jeziku).

Ovakvo pogrešno rasuđivanje može navesti nekoga da zanemari nepristranu procjenu rizika u odnosu na analizu koristi. Moglo bi se usredotočiti na rizik, zahtijevajući da se on potpuno eliminiše, čak i ako je korist daleko veća od rizika.

Vakcine/cjepiva koja štite od COVID-19 vrlo rijetko izazivaju nuspojave poput miokarditisa, krvnih ugrušaka ili alergijskih reakcija. Međutim, velike studije su pokazale da osim vrlo malog porasta miokarditisa u jednoj dobnoj skupini (mlađi muškarci), čini se da većina nuspojava nije drugačija od onoga što bi se primijetilo u nevakcinisanoj populaciji. Štaviše – neki rizici, poput tromboza, naročito kod trudnica, daleko su veći u nevakcinisanoj populaciji koja oboli.

Što se tiče efikasnosti, istraživanja su pokazala da su ove vakcine iznimno efikasne u rasponu od 67% do 95% ovisno o vakcini i ishodu koji se mjeri. Također postoje dobri dokazi o efikasnosti ovih vakcina u sprječavanju hospitalizacije od Delta varijante SARS-CoV-2. Podaci koje je posložio Institute for Health metrics and evaluation (IHME) daju dobre dokaze da ove vakcine „rade svoj posao“ čak i sa mutiranom varijantom.

Da, sve je više dokaza da imunitet nakon vakcinacije opada i to ide u prilog tome da će se trebati primiti i treća doza vakcine. To nije neuobičajeno. Čak i one vakcine koje primimo u djetinjstvu poput DTaP,  trebali bismo s vremena na vrijeme obnoviti u odrasloj dobi. Nije isključeno da će se COVID-19  vakcine trebati primati svake godine, kao ona za gripu. Ali to nije drama.

Rizici obolijevanja od COVID-19

Komplikacije od COVID-19 mogu uključivati ​​upalu pluća, sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS), zatajenje više organa, septički šok i smrt. Kardiovaskularne komplikacije mogu uključivati ​​zatajenje srca, aritmije (uključujući fibrilaciju atrija), upalu srca i trombozu, osobito vensku tromboemboliju. Otprilike 20-30% ljudi koji imaju COVID-19 imaju povišene jetrene enzime, što odražava ozljedu jetre.

Treba imati na umu i neurološke manifestacije koje uključuju napade, moždani udar, encefalitis i Guillain-Barréov sindrom (koji uključuje gubitak motoričkih funkcija). Nakon infekcije, djeca mogu razviti dječji multisistemski upalni sindrom (MIS-C), koji ima simptome slične Kawasakijevoj bolesti, koja može biti smrtonosna.

U vrlo rijetkim slučajevima može doći do akutne encefalopatije, a može se uzeti u obzir kod osoba kojima je dijagnosticiran COVID-19 i imaju i problema s mentalnim zdravljem opšti kvalitet života i osjećaj sreće im se smanje, a postoji i „dugi kovid“ – pojava da se neki simptomi kovida odulje i mjesecima nakon izlaska iz izolacije.

Vakcine ne moraju biti savršene, ali treba razumjeti da su sigurnije od prebolijevanja COVID-19

Studija CDC na 11 miliona ljudi iz oktobra 2021. je pokazala kako ne postoji povećan rizik smrti od ne-kovid uzroka kod vakcinisanih.

Donja slika (izvor NEJM) zorno prikazuje kako su rizici komplikacija nakon inficiranja koronavirusom SARS-CoV-2 za akutnu bolest bubrega, aritmiju, duboku vensku trombozu, kranialnu hemoragiju, miokarditis, perikarditis i plućnu emboliju VIŠESTRUKO VEĆI nego rizici nakon primanja vakcian protiv kovida:

U trenutku pisanja ovog teksta, zabilježeno je preko 5.1 miliona smrti od COVID-19 u svijetu, a to je više nego broj stanovnika Bosne i Hercegovine ili Hrvatske. Kod nevakcinisanih su infekcije 5x češće nego kod vakcinisanih a rizik hospitalizacije 29x veći, prema CDC.

Vakcine za većinu ljudi čine razliku između simptoma poput gripe i borbe za goli život. Ni pancir ne zaustavlja posve metak pa je ipak u ratu nosi svatko ko može.

Sadržaj je kreiran u okviru saradnje Društva “Nauka i svijet” i platforme Raskrinkavanje.ba/UG Zašto ne?

Pročitajte još: Koja je šansa da se zarazite ako ste cijepljeni, a koja ako niste?

  1. Barda N, Dagan N, Ben-Shlomo Y, et al. Safety of the BNT162b2 mRNA Covid-19 vaccine in a nationwide setting. N Engl J Med

vakcine ne moraju biti savršene

Sadržaj je moguće preuzimati uz navođenje izvora i link.