Kalendar imunizacije je raspored vakcina i doza vakcina koje treba primiti u određenoj dobi. Obično se odnosi na dječiju dob, ali ne treba zanemariti da postoje i vakcine koje u određenim situacijama ili dobrovoljno primaju i odrasli. Do kalendara imunizacije stručnjaci neke zemlje dolaze na osnovu preporuka zdravstvenih institucija. Ti zaključci i preporuke se zasnivaju na naučnim radovima, iskustvu i opserviranim fenomenima imunizacije.
Kako stručnjaci u oblasti javnog zdravstva kreiraju kalendare vakcinacije/imunizacije? Kako i na osnovu čega odlučuju da će neka vakcina ući u program vakcinacije? Zašto kod nas nema nekih vakcina, kojih ima već u susjednoj Hrvatskoj?
Pitali smo mr sc. dr Jelu Aćimović, specijalisticu epidemiologije pri Institutu za javno zdravstvo RS da nam objasni kako se formira jedan kalendar imunizacije.
Odluka o uvođenju vakcina u kalendar imunizacije – dr Jela Aćimović
Kada se odlučuje o uvođenju vakcina u kalendar vakcinacije, ključna pitanja koja institucije pri tome razmatraju se mogu grupisati u tri područja.
Prvo područje se tiče same bolesti protiv koje se razmatra uvođenje vakcinacije. Pri tome se analizira da li bolest, protiv koje se uvodi vakcinacija, predstavlja javnozdravstveni prioritet u zemlji. Analizira se i kakav je obim opterećenja tom bolešću. Zatim i da li se bolest javlja u epidemijskom obliku i da li je visoka smrtnost date bolesti. Uzima se u obzir i to da li postoje druge preventivne i kontrolne mjere koje bi bile bolje od vakcinacije.
Drugo područje koje utiče na odluku o uvođenju vakcina u kalendar imunizacije se tiče samih vakcina: da li postoji vakcina protiv date bolesti koja je sigurna i efikasna. Također, to da li je vakcina dostupna za nabavku na određenom tržištu i da li se mogu dugoročno obezbijediti pouzdane isporuke date vakcine su bitni faktori za ovu odluku. Razmatraju i ekonomski i finansijski parametri uvođenja određene vakcine u kalendar (cijena, dostupnost i odnos cijene i koristi).
Treće područje koje utiče na odluku o uvođenju određene vakcine u kalendar imunizacije je sposobnost programa vakcinacije i cjelokupnog zdravstvenog sistema da adekvatno sprovedu uvođenje vakcina. Sistem treba imati kapacitete (adekvatna opremljenost i edukovani kadrovi) za dugoročno sprovođenje vakcinacije.
„Kada se, na osnovu analize svih navedenih parametara, donese odluka o uvođenju određene vakcine u programe imunizacije, dalje formiranje samog kalendara zavisi od niza faktora. Oni su vezani prvenstveno za epidemiološke karakteristike bolesti protiv koje se vakciniše u određenoj zemlji te za karakteristike same vakcine“, naglasila je dr Aćimović.
Pridržavanje kalendara vakcinacije je vrlo bitno kako bi se omogućila najbolja moguća zaštita djece koja se vakcinišu kao i cijele populacije.
Primjer: vakcina protiv morbila, rubeola i zaušnjaka (MMR/MRP)
Vakcinacija protiv morbila, rubele i parotitisa se provodi MRP vakcinom. Ovo je živa vakcina (preciznij – atenuirana vakcina), što znači da sadrži žive uzročnike datih bolesti. Uzročnici su posebnim tehnikama izgubili virulenciju (sposobnost da izazovu bolest), a zadržali imunogenost (sposobnost da stimulišu imuni sistem). To je kombinovana vakcina, jer štiti od tri bolesti (morbili, rubeola, zaušnjaci).
Imuni odgovor na živu vakcinu je gotovo identičan onom koji nastaje nakon prirodne infekcije. Zbog ovakvog načina djelovanja, žive vakcine često postižu efekat već davanjem jedne doze.
Prema kalendaru vakcinacije u Republici Srpskoj i FBiH, MRP vakcina se daje u dvije doze. To je sa navršenih 12 mjeseci i prilikom upisa u osnovnu školu (šest godina).
Prirodni imunitet i dojenje
Novorođenčad su u prvim mjesecima života zaštićena od morbila, rubeole i zaušnjaka jer dobiju antitijela iz majčine krvi (ukoliko je majka bila imuna na ove bolesti). MRP vakcinu ne dajemo novorođenčetu dok god postoje majčina antitijela u njegovoj krvi. Naime, žive vakcine ne mogu djelovati u potpunosti u prisustvu antitijela za datu bolest. Majčina antitijela iščezavaju iz krvi novorođenčeta nešto prije uzrasta od 12 mjeseci. Zato se prva doza MRP vakcine daje upravo u tom uzrastu.
Ako ovu prvu dozu odložimo na uzrast od dvije ili tri godine, dijete ostavljamo potpuno nezaštićeno u periodu kada je najosjetljivije na komplikacije ovih zaraznih bolesti. U tom slučaju je posebno velika opasnost od morbila. Naime, komplikacije morbila su najčešće u uzrastu do pet godina te kod osoba starijih od 30 godina.
Treba dodati da su osobe iznad 30 godina, ugrožene jer možda nisu primili sve doze ili bar jednu dozu ove vakcine. Često se radi o osobama rođenim osamdesetih, koje sada imaju 30-40 godina. Kod nekih osoba je vakcinalni status nepoznat, jer su im zdravstvene knjižice izgubljene.
„Zbog svega navedenog, u situaciji kada imamo slučajeve morbila i čak epidemije morbila, odlaganje MRP vakcinacije može biti vrlo opasna praksa po malu djecu”, ističe Aćimović.
Ovo objašnjava i zašto postoje razlike u kalendarima imunizacije u različitim zemljama o čemu smo pisali i ovdje.
Vakcinu protiv tetanusa, odnosno diterije, velikog kašlja i tetanusa (DTaP) treba obnoviti svakih 10-tak godina.
Kreiranje kalendara imunizacije ovisi o potrebama zemlje, kapacitetima zdravstvenog sistema, ali i o finansijskim mogućnostima budžeta.
U BiH se trenutno pokušavaju uvesti vakcine protiv humanog papiloma virusa (HPV) u pilot-programima. Još uvijek nema vakcina protiv varičela, rotavirusa, a pneumokokna vakcina nije u kalendaru ali je dostupna kao elektivno cjepivo. Vakcine protiv varičela i rotavirusa su dostupne u Hrvatskoj, ali u BiH još nema mogućnosti jer nema kapaciteta i finansija za uvođenje ovih vakcina. Nadamo se da će i one uskoro biti dostupne u kalendarima i programima imunizacije bar kao elektivne.
Nemam staru zdravstvenu knjižicu – kako ću znati da li sam vakcinisan/a?
Redovna imunizacija nakon COVID-19: kada nastaviti?
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine. Bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović.
