Roditelji se, zahvaljujući neosnovanim pričama, boje da postoji imunološko preopterećenje vakcinama koje se primaju u dječijoj dobi. Pitaju se da li tako mala djeca smiju primiti sve vakcine koje su predviđene kalendarom imunizacije, da li je to prerano previše vakcina/cjepiva, “da se nešto ne poremeti”. I to je legitimno pitanje, a mi u VakcineBa i ljekari smo tu da odagnamo strahove roditelja. O tome se dosta pisali u tekstu koji možete pročitati ovdje. Međutim, nedavno se izašla studija koja još jednom potvrđuje kako ove vakcine ne preopterećuju dječiji organizam.
Primanje više vakcina u djetinjstvu ne oštećuje imunološki sistem. Ovo ne čini djecu osjetljivijom na bolesti koje imunizacijom nisu obuhvaćene, objavili su nedano istraživači u prvoj američkoj studiji koja je testirala mogućnost povezanosti. Imunološko preopterećenje vakcinama se pokazalo kao mit.
Djeca su u igri, svakodnevnom životu izložena više antigena (antigeni su ono što pokreće naša antitijela da se dogodi imunološka reakcija, kao neko “strano tijelo”) nego što ih ima u vakcinama. Čak treba znati da danas, iako ima više vakcina koje štite djecu, broj antigena u njima je manji nego prije 30 godina.
Kada biste otisnuli dječiju ručicu na hranjivu podlogu za mikrobiološka istraživanja… pa svašta bi “izniklo” iz toga. I to je razlog više da djeci damo vakcine. Jer uzročnici bolesti se kriju negdje tu.
Kultura bakterija sa dječijeg dlana, pokazuje kolonije različitih bakterija koje su prisutne na dječijem dlanu, izvor: Smithsonian magazine
Moguće je dati istovremeno neke vakcina, bez opasnosti po zdravlje. Ovdje možete provjeriti koje se vakcine mogu davati zajedno.
Kako djeluju vakcine/cjepiva
Vakcine podučavaju naš imunološki sistem kako da prepozna određenog izazivača bolesti. Vakcine sadrže oslabljenog uzročnika ili neki njegov dio ili čak antigen koji imitira neki dio uzročnika. Imunološki sistem, tačnije određene ćelije koje vrše odbrambenu ulogu ispitaju tu molekulu, dio uzročnika ili umrtvljenog uzročnika. Potom reaguju i onda se stvaraju ćelije koje specijalno pamte baš tog uzročnika.
Ukoliko se organizam opet sa njim susretne, onda se ove ćelije koje pamte aktiviraju i kreće imunološka reakcija. U toku te reakcije se uzročnik uklanja brže nego što bi se to desilo da nismo imali ćelije koje su memorisale uzročnika nakon vakcinacije.
Zaključci studije iz JAMA
Naučnici iz Kaiser Permanente i Američki centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvijestili su o svojim nalazima u časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA), a prenosi CIDRAP (Center for Infectious Disease Research and Policy prei Univerzitetu Minnesota)
Naime, u SAD se broj rutinski datih vakcina u periodu od 1994. do 2010. popeo sa 8 na 14, što je izazvalo strahove da ovoliko vakcina datih u kratkom periodu djeci škodi imunom njihovom sistemu i čini ih podložnijim na druge bolesti. Jedno istraživanje iz 2010. je pokazalo kako čak 25% roditelja u SAD smatra kako previše vakcina škodi djeci (izvor: apstrakt studije). To je navelo stručnjake da probaju istražiti problem i pokazati da li su ovi strahovi opravdani ili ne.
Velika studija u trajanju od 12 godina
U novoj studiji, naučnici su proučavali djecu upisanu u šest zdravstvenih organizacija koje su dio Vaccine Safety Datalink (VSD).
Tim je odabrao nasumični uzorak od 193 djece za koje je dijagnosticirano da imaju zaraze od kojih vakcine ne štite i kontrolnu grupu od 751 djece kojima nije dijagnosticirana infekcija. Njihova kohorta u istraživanju prikupljana je od 500.000 djece i to od rođenja do 47 mjeseca života u toku 12 godina.
Jason Glanz, doktor nauka, vodeći autor studije i stariji istraživač pri Kaiser Permanente Institutu za zdravstvene studije u Koloradu, rekao je u da nalazi sugerišu kako je teorija o preopterećenju imunološkog sustava novorođenčeta vrlo malo vjerovatna.
“Roditelji su istinski zabrinuti zbog sigurnosti svoje djece u vezi sa vakcinacijom. Nadamo se da će ova studija baciti nešto svjetla na njihove brige, pomažući im da bolje razumiju sigurnost i prednosti pravovremenog vakcinisanja”, rekao je Glanz.
Više o ovome smo pisali u tekstu koji možete naći na linku ovdje.
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
Foto: Amer Kapetanović.
O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine. Bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke.
Ovaj tekst je prvobitno napisan i objavljen 2019. a potom ažuriran 2025.
