Često čujemo tvrdnje kako djeca, ako bi se tačno pratio kalendar imunizacije, do prve godine života prime previše vakcina. Čujete možda i da neko kaže kako dječiji organizam i imuni sistem nisu još dovoljno razvijeni da bi se izborili sa toliko antigena. Šta kažu nauka, stručnjaci i dokazi? Da li se prema kalendaru imunizacije daje prerano previše vakcina?

Koliko antigena ima u vakcinama?

Prvo – djeca ne primaju uzročnike bolesti u većini vakcina: većina vakcina (osim BCG i MMR) su zapravo  acelularne, konjugovane, inaktivisane ili rekombinantne vakcine. Takve su vakcina protiv hepatitisa B, te vakcina DTaP-IPV-HiB (petovalentna vakcina protiv difterije, tetanusa, pertusisa, inakivirana polio vakcina i konjugovana HiB).

Naravno, i to su antigeni, ti dijelovi patogena – ali nije tačno da se djeca opterete uzročnicima bolesti u tolikoj mjeri.

Drugo – prema kome je to previše vakcina?

Doza vs. vakcina

U BiH (i u RS i u FBiH) djeca do prve godine, uključujući i prvu godini trebaju primiti BCG vakcinu, vakcinu protiv hepatitisa B, DtaP-IPV-HiB vakcinu i MMR vakcinu. To su 4 vakcine. One su raspoređene u nekoliko doza. BCG se prima samo jednom, prema kalendaru, vakcina protiv hepatitisa u 3 doze, vakcina DtaP-IPV-HiB također u 3 doze (do 1. godine života, a u 2. i 5. idu revakcinacije) te 1. doza MMR vakcine.

Dakle, stvar je u tome što ljudi ne razlikuju dozu od vakcine. Ako računamo kroz doze, onda dijete u BiH do 1. godine života treba primiti 8 doza različitih vakcina. U drugim državama kalendar vakcinacije je sa razlogom više elaboriran, pa se već u Hrvatskoj daju vakcine protiv rotavirusa, varičela i pneumokokalna vakcina – čime se dijete štiti od teških proljeva, meningokokalnih infekcija i varičela.

Također, u drugim državama se daje 6-valentna vakcina DtaP-IPV-HiB-HepB (Infanrix Hexa), što zapravo smanjuje broj bockanja i neugodnosti.

Također, ako se drugačije prikaže program cijepljenja, tako što će se odvojiti svaka komponenta vakcine i svaka doza, onda ispada da se do prve godine, uključjući i prvu, primi 14 „vakcina”. U knjižicama kod nas se često svaka bolest posebno piše (na knjižicama će vam pisati BCG, hepatitis, IPV…dakle, sve odvojeno). U međunarodnoj knjižici vakcinacije, internacionalno priznatom dokazu vakcinisanja, piše se protiv koji bolesti je osoba cijepljena (na engleskom), tačno kojom vakcinom – proizvodni naziv (npr. Priorix, Adacel itd.), doza i pisaće lot vakcine.

Jedno od pitanja koje sigurno sebi postavljate jesu polivalentne vakcine, poput 5-valentnih vakcina i 6-valentnih vakcina. Dakle, da li odjednom dati svi ovi antigeni mogu napraviti haos u organizmu djeteta? Da li ovakve vakcine imaju utjecaja na normalan neuropsihološki i fiziološki razvoj djeteta?

Djeca i izloženost antigenima i patogenima

Sjetite se jedne stvari: vaša bebica i to malo stvorenje što je tek prohodalo, rade svašta, svašta trpaju u usta, a ni vi, da se razumijemo, ne sterilišete cipele niti ruke svaki put kada uđete u kući (i ne trebate to raditi). Dijete je sigurno bar jednom uzelo nešto sa poda i stavilo u usta. U suštinu, svaki dan od rođenja, organizam vašeg djeteta je okružen različitim antigenima, od kojih su neki i patogeni i to o mnogo većoj količini i sa mnogo više vrsta nego što su to polivalentne vakcine.

Prerano previše vakcina: izloženost djeteta patogenima

Prerano, previše vakcine: kultura bakterija sa dječijeg dlana
Prerano, previše vakcina: kultura bakterija sa dječijeg dlana, pokazuje kolonije različitih bakterija koje su prisutne na dječijem dlanu, izvor: Smithsonian magazine

Polivalentne vakcine (petovalentne i šestovalentne): da li opterećuju organizam djeteta?

Vratimo se opet na priču o vakcinama koje ne sadrže žive uzročnike: petovalentna vakcina Pentaxim (DtaP-IPV-HiB) stvara imunitet tako što prikaže imunološkom sistemu samo toksin ili dio uzročnika ili mrtvog uzročnika. To je anatoksična vakcina za komponente pertusisa i difterije, inaktivna vakcina za komponentu polia, određene antigene (npr. hemaglutinin uzročnika pertusisa) i komponentu protiv Haemophilus influenza tip B.

6- valentna vakcina, pored ovoga, sadrži i površinski protein virusa hepatitisa B, dobiven rekombinantnom tehnologijom.

Ovo nisu čestice koje mogu inficirati osobu koja primi vakcinu. Nekada su postojale cjelostanične vakcine protiv pertusisa, ali te već dugo nisu u upotrebi.

Kalendari imunizacije se rade na osnovu istraživanja djelovanja i međudjelovanja vakcina te epidemiološke situacije u zemlji, uzevši u obzir i ekonomske parametre – da li je neku vakcinu moguće nabaviti, koliko košta, kako se uklapa u proračun. O tome smo više pisali ovdje.

Ne postoje istraživanja koja su pokazala štetno dejstvo ovoliko vakcina u ranoj dobi?

Da, postoji niz studije koje su utvrdile da nema opasnosti da se prime sve ove vakcine. Studija objavljena 2010. godine u Pediatrics [1], utvrdila je da 7-10 godina nakon primanja vakcina po kalendaru nema promjena u neuropsihološkom razvoju tj. ne postoji štetno dejstvo vakcina u ovolikom broj u ovoj dobi.. I to nije jedina studija takve vrste.

Nedavna američka studija je također pokazala kako je imunološko preopterećenje vakcinama mit. O tome smo pisali u tekstu koji možete pronaći na linku ovdje (2).

Slike lutaka izbodenih svim vakcinama i dozama vakcina koje dijete primi do prve godine više utiče na primordijalne strahove i emotivne reakcije, nego što stvarne vakcine djeluju na organizam djeteta. Takva slika je nerealna, izmanipulisana i daleko od istine.

A istina je da čak i kada bismo sve te vakcine dali odjednom – dječiji organizam bi se mogao izboriti. No to se ne radi jer bi to bila prevelika trauma bockanja, osim u slučaju da neko izumi „all in one“ vakcinu te postoje razlozi, bazirani na nauci i dokazima, zašto je određene vakcine bolje davati prije ili poslije drugih vakcina i u određenim razmacima.

“Prerano previše vakcina” i štetno dejstvo vakcina datih u ovoj dobi su mitovi i ne trebamo se bojati ovih vakcina datih u ranoj dobi.


[1] Smith MJ, Woods CR. (2010). On-time vaccine receipt in the first year does not adversely affect neuropsychological outcomes. Pediatrics, 125(6):1134-41. doi: 10.1542/peds.2009-2489. Epub 2010 May 24.

(2) Glanz JM, Newcomer SR, Daley MF (2018). Association Between Estimated Cumulative Vaccine Antigen Exposure Through the First 23 Months of Life and Non–Vaccine-Targeted Infections From 24 Through 47 Months of Age. JAMA. 2018 March 6.

Priredila i napisala: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i bloger Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, blog Quantum of Science. Foto: Amer Kapetanović.

O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine. Bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović.