Hemofilije su najčešće nasljedni poremećaji zgrušavanja krvi kod kojeg se krv ne zgrušava na odgovarajući način, uslijed nedostatka ili nedovoljne aktivnosti faktora koagulacije. Postavlja se pitanje da li i kako vakcinisati osobe koje imaju poremećaje koagulacije krvi. Pedijatar dr. Slaven Krajina odgovara na ovo važno pitanje. Hemofilije i vakcinacija je tema o kojoj se manje priča, pa posvećujemo jedan tekst tome.
Šta je hemofilija?
Hemofilija je nasljedni poremećaj zgrušnjavanja (koagulacije) krvi usljed manjka faktora bitnih za ovaj proces. Postoji i stečena hemofilija, koja je jedan vid autoimune reakcije i javlja se ponekad kod ljudi srednje životne dobi.
Postoje dva tipa hemofilije. Hemofilija tip A nastaje uslijed nedostatka/smanjene aktivnosti faktora koagulacije VIII (FVIII) i hemofilija B koja nastaje uslijed nedostatka/smanjene aktivnosti faktora koagulacije IX (FIX). Hemofilija A je češći oblik hemofilije i javlja se kod 1 na 5.000 muške novorođenčadi, dok se hemofilija B javlja kod 1 na 30.000 muške novorođenčadi.
Da li je potrebna vakcinacija oboljelih od hemofilije?
,,Vakcinacija je ključna u prevencije protiv zaraznih bolesti. Djeca sa hemofilijom trebala bi primiti sve vakcine po redovnom kalendaru vakcinacije”, kaže dr. Krajina.
COVID-19 vakcinacija i poremećaji zgrušavanja krvi
,,Sva do sada dostupna cjepiva protiv Covid-19 treba primijeniti uz oprez kod osoba koje imaju bilo koji poremećaj zgrušavanja krvi, uključujući i hemofiliju, jer moze doći do krvarenja nakon intramuskularne primjene, ali nisu kontraidikacija”, kaže nam epidemiologinja iz Zavoda za javno zdavstvo FBiH, dr. Mia Blažević.
Izazovi povezani sa vakcinacijom osoba s hemofilijom uključuju puteve primanja vakcina i činjenicu da ,,može doći do krvarenja.
Djeci i odraslima sa hemofilijom treba dati sve rutinske vakcine kao i ostaloj populaciji; međutim, poželjno je da se vakcine primaju potkožno, a ne intramuskularno ili intradermalno, ako je moguće jer ne zahtijeva primjenu faktora koagulacije.
Hemofilije i vakcinacija
,,Ako se vakcina ipak mora dati intramuskularno, onda treba dati i faktore koagulacije i upotrijebiti najmanju dostupnu iglu, a to su one najtanje, kraće, s najmanjim kalibrom igle”, dodaje dr. Krajina.
Osim toga, na mjesto ubrizgavanja treba staviti ledenu oblogu 5 minuta prije ubrizgavanja vakcine, a mjesto uboda treba pritisnuti najmanje 10 minuta kako bi se smanjilo krvarenje i oticanje.
O načinima davanja vakcina više pročitajte u našem tekstu koji možete naći ovdje.
Odabrala i napisala: Jelena Kalinić, naučni komunikator i biolog. O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine. Bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke. Jedan od glavnih projekata društva je blog Quantum of Science.
Hemofilije i vakcinacija
