Šmrcanje i vakcine nam nekako nisu prirodan par, zar ne? Ide sezona prehlada i infekcija disajnih puteva, a istovremeno nam se savjetuje da djecu vakcinišemo. I uvijek nekako imamo u glavi da dijete treba biti potpuno zdravo kada prima vakcinu. Dakle, šta ako nam je dijete šmrcavo i slini, a nama baš u to doba red da idemo kod pedijatra na vakcinu? Da li da svojevoljno ne odemo?

Slinjenje, šmrcanje i vakcine

Trebamo otići. Šmrcanje i slinjenje, ako su zbog blaže prehlade, nisu kontraindikacija za vakcinaciju, pogotovo ne za vakcinaciju MMR vakcinom. Također, djeca i sedmicama nakon prehlade ili, primjerice bronhitisa, sline, kašlju i šmrcaju. pa isto je i sa vama nakon prehlade. No, ovo nisu razlozi da odgodimo vakcinu. Ako nije u pitanju neki akutni infekt, slobodno idite na vakcinaciju, ali naravno, obavijestite pedijatra/pedijatricu o tome da je bila prehlada (ili druga bolest) i kada te ostavite pedijatru da procijeni da li je dijete fit da bude vakcinisano.

“Blage virusne infekcije, a prije svega virusna prehlada, koju malo dijete ima u prosjeku 3 do 6 puta godišnje, nikako nisu prepreka za vakcinaciju, jer ne utiču značajnije na funkcionisanje imunog sistema. Ovo pogotovo zbog toga što su djeca sklona da ‘šmrcaju” i sedmicama nakon što je akutna bolest završena, a to pogotovo nije kontraindikacija za vakcinaciju”, kaže nam naš dragi pedijatar Jovan Raičević.

Prehlada i vakcinacija

Blaža prehlada nije kontraindikacija za vakcinaciju – bitno je da je dijete subjektivno dobro i da nema povišenu temperaturu. Specijalisti pedijatrije su složni po ovom pitanju.

Bronhitis i vakcinacija

E, ovdje je situacija malo drugačija i bronhitis je ipak ozbiljnija i potpuno drugačija bolest od prehlade. Sve bolesti disajnih puteva, pa tako i bronhitis i prehlada, imaju slične simptome. Pa ipak, prehlada traje nešto kraće i ima manje ozbiljan tok. Bronhitis nije prehlada, već upala bronha – dušnica tj. njihove sluzokože. Trebate se konsultovati sa svoji pedijatrom vezano za vakcinaciju u ovom slučaju.

“Umjereno teške i teže infektivne bolesti, naročito ako su praćene povišenom tjelesnom temperaturom predstavljaju privremenu kontraindikaciju za vakcinaciju dok bolest ne prođe. Vakcinacija se tada odlaže iz dva razloga: zbog toga što nismo sigurni da li će imunitet djeteta u toku akutne infektivne bolesti adekvatno odreagovati na vakcinu, tj. da li će dijete nakon toga biti zaštićeno i zbog toga što nam postojanje simptoma akutne bolesti otežava praćenje eventualnih neželjenih reakcija na vakcinaciju”, objašnjava Raičević.

Već smo pisali o tome da li treba čekati nakon infekcije varičelom do vakcinacije. Također, neke druge virusne bolesti, poput mononukleoze, koje izmuče tijelo djeteta (ali i odraslih) i treba napraviti razmak od nekoliko sedmica (oko 6 sedmica) prije vakcinacije kako bi tijelo bolje razvilo titre zaštite.

Znamo da dosta vas mora tražiti od poslodavca slobodan dan da odvedete dijete na vakcinaciju, pa ako pedijatar kaže da ne bi vakcinisao, onda vam to znači da opet morate tražiti dan. Ali nemojte svojevoljno određivati da li je dijete treba na vakcinu ili ne. Pedijatar je taj koji procjenjuje da li je dijete fit za vakcinu.

Što se tiče savjeta o prehladi kod djece, pročitajte i mali tekst o tome na ovom linku.

Još nešto na ovu temu možete pročitati u grupi Cijepljenje/vakcinacija – grupa za sve one koji imaju pitanja i nedoumice.

Priredila i napisala: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i bloger Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, blog Quantum of Science. Foto: Amer Kapetanović.

O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine. Bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović.