Imunizacija je jedna od važnih mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti. Vakcine.ba su razgovarale sa dr. Eminom Kurtagić-Pepić, specijalisticom epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, o vakcinama, imunizaciji, cijepnim obuhvatima i kolektivnom imunitetu.

Osnovni cilj imunizacije je da zaštiti pojedinca. Pojedinac koji je vakcinisan, istovremeno će manje vjerovatno postati izvor infekcije za druge. To znači da će biti zaštićeni i pojedinci koji nisu ili ne mogu biti vakcinisani. Ovaj koncept se naziva kolektivni imunitet.

Bolesti koje se mogu spriječiti imunizacijom mogu imati veoma ozbiljne posljedice po zdravlje, naročito djece. Pad kvaliteta kolektivnog imuniteta populacije protiv određenih zaraznih bolesti prijeti ponovnim sporadičnim ili epidemijskim javljanjem bolesti.

U epidemiji morbila u 2014/15. godini, u Federaciji BiH prijavljena su 5103 slučaja, među kojima su 553 osobe hospitalizirane. U epidemiji 2018./2019. samo u Kantonu Sarajevo je do 5.7. 2019. zabilježeno 848 slučaja morbila. Najveći pobol je u grupi od 2 do 5 godina starosti, ali značajan broj slučajeva su činili i tridesetogodišnjaci, odnosno grupe koje su djelimično vakcinisane ili nepoznatog vakcinalnog statusa.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo KS
Izvor: Zavod za javno zdravstvo KS

Kolektivni imunitet i imunizacija

Kolektivni imunitet, kao dodatna zaštita od bolesti koja je rezultat visokog obuhvata imunizacijom u zajednici, značajan je za najosjetljivije članove zajednice koji su premladi za cijepljenje, za trudnice i osobe koja ne mogu biti cijepljene zbog medicinskih kontraindikacija. Kada su obuhvati imunizacijom dovoljno visoki, zarazne bolesti mogu biti eliminisane. Kao primjer ovoga dr Kurtagić-Pepić navodi i eliminaciju difterije nakon uvođenja vakcine i postizanja adekvatnih obuhvata imunizacijom.

Da bi stanovništvo bilo zaštićeno od zaraznih bolesti, neophodno je da bude vakcinisano od 90 do 95% stanovništva – tačan procenat varira od bolesti do bolesti i možete te brojevi naći ovdje.

Ukoliko je procenat vakcinisanih niži, to je veći rizik od širenja zaraznih bolesti. Statistika pokazuje da se u BiH smanjuje stopa vakcinisane djece. Podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Instituta za javno zdravstvo RS-a pokazuju da je vakcinisanost stanovništva na pojedine bolesti ispod 90%, a kod revakcinacije taj postotak je ispod 70%.

Stotinu godina prije, infektivne bolesti su bile vodeći uzrok smrti u svijetu! vakcinopreventabilnih infektivnih

Kroz obavezni Program imunizacije u BiH može se spriječiti deset zaraznih bolesti. Inače, bolesti koje možemo spriječiti vakcinacijom zovemo vakcinopreventabilne bolesti.

Zahvaljujući vakcinama mnoge bolesti su iskorijenjene ili svedene na minimum! (Variola vera)

Smanjenje stope vakcinisanih protiv velikog kašlja znači deset puta veću mogućnost da se bolest javi! Dojenčad i mala djeca su u najvećem riziku od razvoja hronične infekcije virusom hepatitisa B koja dovodi do teških oboljenja jetre (ciroza i rak)-zahvaljujući vakcinaciji protiv hepatitisa B značajno se smanjio broj oboljelih.

Imunizacija: da li su nestale sve bolesti koje možemo spriječiti vakcinama?

Nisu. U zemljama bivšeg SSSR-a, u periodu od 1990.-1999. godine, oboljelo je 150 000 i 5000 umrlo od difterije! Najčešće su to bili nevakcinisani! Širom svijeta tetanus godišnje ubije 300 000 novorođenčadi i 30 000 majki koje nisu vakcinisane! Još uvijek postoje zemlje gdje se javlja dječija paraliza!

U proteklom periodu je zbog nevakcinisanja zabilježeno i nekoliko slučajeva tatanusa, kao nedavni slučaj djevojčice u Italiji.

Zaustavljanje vakcinacije prije nego se bolest iskorijeni svugdje u svijetu, značilo bi ponovno javljanje ove bolesti.

Prilikom analize mišljenja da vakcine nisu efikasne, potrebno je da se razmatra više indikatora. Osim indikatora stope mortaliteta, tu je i morbiditet od neke zarazne bolesti te korelacija oboljelih ili umrlih sa stopom imunizacije kako bi taj pokazatelj bio relevantan.

Također, treba naglasiti da cijepni obuhvati i kolektivni imunitet nisu isto. Cijepni obuhvat je procenat vakcinisanih za određenu godinu/sezonu i, ako je bio nizak u nekoliko godina prije, visok stepen obuhvata jedne godine neće moći tek tako formirati fenomen kolektivnog imuniteta.

Samo kontinuirani visok cijepni obuhvat, iz godine u godinu, može stvoriti kolektivni imunitet, koji će štititi i one koji se iz nekog razloga ne mogu vakcinisati.

Usporedba morbiditeta i mortaliteta: difterija, tetanus, veliki kašalj i poliomijelitis, BiH/FBiH

Izvor: Musa S, Mulaomerović M. Impact of immunization on epidemiology of vaccine-preventable diseases in the Federation of Bosnia and Herzegovina. Central Eur Paed 2017, 13 (1):73-77.

Iz ove tabele vidimo kako je od šezdesetih godina naovamo počelo smanjenje pobola od ovih teških bolesti i zahvaljujući kontinuiranoj imunizaciji, devedesetih godina (tj. nešto prije), nisu zabilježeni slučajevi difterije, velikog kašlja, tetanusa i dječije paralize kod nas.

Samo svijest o važnosti imunizacije, kontinuirani visoki stepeni cijepnih obuhvata mogu spriječiti vraćanje ovih bolesti. Neki od uzročnika postoje u prirodi i nemoguće ih je eradicirati – u potpunosti suzbiti, poptu bakterije koja izaziva tetanus. Kandidati za eradikaciju su morbili i dječija paraliza, ali samo u slučaju da se nastavi sa imunizacijom i visokim obuhvatom.