Često se može čuti tvrdnja da su „stare vakcine bile bolje“ ili da su današnje vakcine rizičnije jer se djeci daje više vakcina nego ranije. Međutim, naučni podaci pokazuju upravo suprotno: moderne vakcine su preciznije dizajnirane, sadrže manje imunološkog materijala i imaju manje nuspojava nego mnoge starije vakcine.
Da li više vakcina znači veće opterećenje za djecu? Nauka kaže ne – „Previše vakcina odjednom“? Imunologija objašnjava zašto to nije problem
Jedan od razloga za ovu zabludu jeste činjenica da današnji kalendar vakcinacije štiti djecu od više bolesti nego prije nekoliko decenija. Prije četrdesetak godina djeca su bila vakcinisana protiv znatno manjeg broja bolesti, dok danas vakcine štite od oko 16–18 različitih infekcija. Na prvi pogled može se činiti da je to veće opterećenje za organizam. Međutim, ključna stvar nije broj doza nego količina antigena koje vakcine sadrže. Antigeni su dijelovi bakterija ili virusa koje imuni sistem prepoznaje i na osnovu kojih uči kako da se brani od infekcije.
Upravo tu se vidi koliko su moderne vakcine napredovale. U 1980-im godinama djeca su kroz vakcine bila izložena više od 3.200 antigena, uglavnom zbog tadašnje vakcine protiv hripavca (pertusisa). Danas, iako kalendar vakcinacije (pogotovo prošireni kalendar) obuhvata više bolesti, ukupan broj antigena u svim dječijim vakcinama zajedno iznosi oko 165.
To znači da je ukupna izloženost antigenima smanjena za oko 95 posto. Razlog je razvoj preciznih tehnologija koje su omogućile da vakcine sadrže samo one dijelove mikroorganizma koji su potrebni da se razvije zaštita.
Stara i nova vakcina protiv velikog kašlja: nova je sigurnija
Dobar primjer ovog napretka je upravo vakcina protiv hripavca. Starija vakcina bila je takozvana cjelostanična vakcina. Ona je sadržavala čitavu ubijenu bakteriju Bordetella pertussis, uključujući veliki broj različitih proteina. Zbog toga je bila vrlo efikasna, ali je često izazivala nuspojave poput povišene temperature, otoka na mjestu uboda ili opšte slabosti. Nuspojave ove cjelostanične vakcine su bile češće i neke su bile ozbiljnije. Današnja vakcina protiv hripavca je acelularna, što znači da sadrži samo nekoliko pažljivo odabranih antigena bakterije. Time se postiže zaštita uz znatno manji rizik od nuspojava.
Nekadašnja vakcina protiv morbila, zaušnjaka i rubeole koja se davala u Jugoslaviji, imala je više nuspojava nego vakcine protiv morbila, rubeole i zaušnjaka koje se daju danas. Institut za cjepiva u Zagrebu i Institut Torlak u Beogradu više ne proizvode vakcine / cjepiva.
Rigorozna testiranja vakcina
Napredak u tehnologiji proizvodnje vakcina nije se dogodio slučajno. Svaka nova vakcina prolazi vrlo rigorozna klinička ispitivanja prije nego što bude odobrena za upotrebu. U tim studijama se testiraju sigurnost, djelotvornost i moguće nuspojave na velikom broju ljudi. Nakon uvođenja u program vakcinacije, sigurnost se i dalje prati kroz međunarodne sisteme nadzora. Zbog toga su današnje vakcine često bolje istražene nego mnogi lijekovi koji se rutinski koriste u medicini.
Da li se organizam može preopteretiti vakcinama?
Još jedna česta briga roditelja je da davanje više vakcina odjednom može „preopteretiti“ dječiji imuni sistem. Međutim, imunologija pokazuje da je takav scenarij vrlo malo vjerovatan. Imuni sistem novorođenčeta svakodnevno dolazi u kontakt s hiljadama bakterija i virusa iz okoline. U poređenju s tim, antigeni iz vakcina predstavljaju vrlo mali izazov za organizam. Procjene pokazuju da bi dječiji imuni sistem teoretski mogao reagovati na hiljade vakcina u isto vrijeme, a da pritom ne iskoristi ni mali dio svojih kapaciteta.
Drugim riječima, broj vakcina koje djeca primaju u skladu s kalendarom vakcinacije zanemariv je u odnosu na svakodnevne imunološke izazove s kojima se organizam susreće. Vakcine zapravo predstavljaju kontrolisan i siguran način da imuni sistem nauči prepoznati opasne patogene prije nego što se dijete s njima susretne u prirodi.
Kombinovane vakcine – manje uboda protiv više bolesti – više zaštite, igre i manje briga
Važno je naglasiti i da savremene vakcine često koriste napredne tehnologije koje dodatno povećavaju njihovu sigurnost. Kombinovane vakcine, na primjer, omogućavaju zaštitu od više bolesti jednom injekcijom, čime se smanjuje broj uboda. Istovremeno se koriste i sofisticirani adjuvansi i proizvodni procesi koji povećavaju efikasnost vakcina uz minimalnu količinu antigena.
Zbog svega toga tvrdnja da su stare vakcine bile „bolje“ ne odgovara naučnim činjenicama. Medicinska tehnologija, imunologija i regulativa su značajno napredovali u posljednjih nekoliko decenija. Rezultat toga su vakcine koje pružaju širu zaštitu, sadrže manje antigena i imaju manje nuspojava nego mnoge vakcine iz prošlosti.
Ukratko, današnje vakcine nisu opasnije od starih – naprotiv, one su rezultat decenija naučnog napretka koji je omogućio da djeca budu zaštićena od više ozbiljnih bolesti uz manji biološki teret za njihov organizam.
Pročitajte još:
Dr Luka Čičin-Šain: nova cjepiva nisu rizičnija od starih
Imunološko preopterećenje vakcinama: nema dokaza
Prerano previše vakcina? Zapravo ne.
Ne vjerujem ovim novim vakcinama/cjepivima, vjerujem starim vakcinama…
Do multiple vaccines overload a child’s immune system? Here’s what the science says
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu. Ovaj sadržaj je podržao European Endowment for Democracy (EED).
Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima lijeka i vakcine posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom. U slučaju neželjenih događaja i/ili reakcija nakon primjene lijeka ili vakcine molimo da iste prijavite ovlaštenom zastupniku proizvođača u Vašoj zemlji, samom proizvođaču ili nadležnoj Agenciji za lijekove i medicinska sredstva.
