Pranje ruku je jedna od osnovnih lekcija koje naučimo kao mali – nije ni čudo jer je to jedna od najefikasnijih mjera smanjivanje rizika od zaraze određenim bolestima, uz vakcinaciju. Upravo je kombinacija pranja ruku i vakcinacija osnova borbe sa zaraznim bolestima. 15. oktobar se obilježava kao Svjetski dan pranja ruku tj. “Svjetski dan čistih ruku”.

Važnost pranja ruku za ljudsko zdravlje prvi su put sredinom 19. vijeka prepoznali mađarski ljekar Ignaz Semmelweis koji je radio u Beču u Austriji i Florence Nightingale, engleska “utemeljiteljica modernog sestrinstva”. Semmelweis je primijetio kako značajno pada stopa smrtnosti majki usljed porodiljske groznice ako ljekari koji vrše porod i babice temeljito peru i dezinficiraju ruke. Joseph Lister te Rudolh Virchow su također pokazali kako su dezinfekcija i higijena važne.

Pranje ruku može vas održati zdravima i spriječiti širenje respiratornih i proljevnih infekcija s jedne osobe na drugu. Uzročnici bolesti se mogu širiti s drugih ljudi ili površina kada neopranim ruku dodirnite oči, nos i usta, kada hranu i piće pripremate ili jedete neopranih ruku, kada dodirnite kontaminiranu površinu ili predmete pa potom sebe, kada ispuhujete nos, kijete ili kašljete u dlan, a zatim dodirnite ruke drugih ljudi ili zajedničke predmete.

Svjetska zdravstvena organizacija i američki CDC preporučuju pranje ruku najmanje 20 sekundi prije / nakon sljedećih radnji:

-Prije i poslije njege bilo koje bolesne osobe
-Prije, tijekom i nakon pripreme hrane
-Prije jela
-Nakon korištenja zahoda (za mokrenje, defekaciju, menstrualnu higijenu),
-Nakon što je pomogao nekome tko je upravo koristio zahod
-Nakon puhanja nosa ili kašljanja ili kihanja
-Nakon dodirivanja životinje, stočne hrane ili životinjskog otpada
-Nakon dodirivanja smeća.

Dosta ljudi zapravo ne pere ruke dovoljno dugo (20 sekundi uz bogato pjenjenje sapunom) pa nije na odmet podsjetiti da se o tome treba voditi računa.

Kako sapun i pranje ruku djeluju na viruse kakav je SARS-CoV-2?

Pranje ruku prilično dobro uklanja bakterije i viruse, a to važi i za virus SARS-CoV-2 i viruse gripe. Ovi virusi imaju u sebi i molekule masti, a sapun efikasno uklanja i te masti te tako razara strukturu virusa.

Sapuni i deterdženti formiraju micele od svojih molekula. Micele su sferične grupacije molekula sapuna i deterdženata koje se formiraju prema odlikama dijelova tih molekula. Tako molekule sapuna i deterdženata imaju dio molekule koji “voli vodu” – pa kažemo da je hidrofilan i taj dio se okreće prema vodi, u kojoj peremo ruke, veš ili suđe. Drugi dio ove molekule je hidrofoban, tj. “bježi od vode”  i njega privlači molekula masti – masna mrlja na odjeći, na suđu, ili, pak, molekula masti iz virusa. 
Tako kada  nasapunamo ruke, ovaj hidrofobni dio se zakači za virus i što više trljamo i sapunamo ruke, to se virus više raspada. Zato moramo prati ruke temeljito i najmanje 20 sekundi. Evo kako to izgleda (izvor NY Times):

Ukoliko voda i sapun nisu dostupni, onda ruke možemo dezinficirati sredstvom na bazi alkohola kakvi su široko rasprostranjeni gelovi za ruke. Postoje i dezinficijensi koji se baziraju na drugim tvarima. Jedna studija je pokazala kako virus SARS-CoV-2 bude inaktiviran svega 15 sekundi nakon upotrebe sredsva na bazi 80% etanola.

Treba naglasiti da samo pranje ruku ne može spriječiti zarazu nekim bolestima, kao što je dječija paraliza. Primjena higijenskih mjera kao što je pranje ruku ponekad nije sama dovoljna. Ali, čak i u krajevima gdje ljudi nemaju stalnu tekuću vodu, stopa obolijevanja od. primjerice, dječije paralize, je smanjena i sama bolest eradicirana, zahvaljujući vakcinama.

Vakcine.ba/Jelena Kalinić MA/Društvo za promociju prirodnih nauka “Nauka i svijet”