Vakcine.ba objavljuju skraćeni oblik zvaničnih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije/SZO (World Health Organization/WHO) za rutinsku imunizaciju u toku pandemije COVID-19. Kada budemo saznali zvanične naredbe i smjernice za rutinsku imunizaciju na prostoru BiH, objavićemo to na našoj stranici. Ove smjernice su izdate 20.3.2020. Napomena: smjernice će biti regulirane, revidirane i ažurirane u skladu s razvojem epidemiološke situacije s pandemijom COVID-19
Napomena 2: 30. aprila smo dobili smjernice za nastavak imunizacije u FBiH i njih možete naći na ovom linku.
Pod rutinskom imunizacijom podrazumijevamo imunizaciju prema kalendaru imunizacije. Za sada saznajemo da primovakcinacija na rođenju nije ugrožena i da se redovno provodi.
Pandemija COVID-19 i imunizacija
Kao vanredna javnozdravstvena situacija međunarodnih razmjera, pandemija COVID-19 (izazvana novim virusom SARS-CoV-2) privukla je globalnu pozornost i djelovanje. S danom 19. ožujka 2020. 51 od 53 države u Europskoj regiji SZO-a prijavile su potrvđene slučajeve pandemije COVID-19[1]. Svaka od tih zemalja uvela je niz mjera za ublažavanje transmisije SARS-CoV-2 i smanjivanje posljedica izbijanja na zdravstvene sustave, uključujući preusmjeravanje zdravstvenih resursa na pružanje odgovora na pandemiju COVID-19.
Pri planiranju mjera, dužna pažnja treba se pridati minimiziranju prekomjernog rizika od obolijevanja i smrtnosti od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, što bi se izazvalo narušavanjem pružanja imunizacijskih usluga. Svako narušavanje imunizacijskih usluga, čak i nakratko, rezultirat će povećanjem broja osjetljivih pojedinaca te većom mogućnosti izbijanja bolesti sprječivih cijepljenjem[2]. Takva izbijanja mogu rezultirati smrću izazvanom bolestima koje su sprječive cijepljenjem te povećanim pritiskom na zdravstvene sustave već opterećene izbijanjem pandemije COVID-19.
WHO smjernice za imunizaciju u toku COVID-19: razmatranja pri donošenju odluka
Imunizacijske usluge sastavni su dio zdravstvenih usluga. Zbog toga bi trebalo zadržati rutinske programe imunizacije sve dok mjere vezane uz COVID-19 to dopuštaju. Odluke vezane uz funkcioniranje imunizacijskih usluga trebaju se donositi temeljem detaljne procjene epidemiologije za bolesti sprječive cijepljenjem, scenarija transmisije pandemije COVID-19[3] i odgovarajućih mjera ublažavanja rizika koje su na snazi, te resursa zdravstvenog i imunizacijskog sustava.
Trenutna situacija s pandemijom COVID-19 i kapaciteti zdravstvenog sustava dosta variraju u Europskoj regiji SZO-a i ova se situacija brzo razvija. Pristupi održavanja visoke razine pokrivenosti rutinskom imunizacijom također će varirati među državama.
Ministarstvo zdravstva trebalo bi uložiti sve moguće napore u nepristrano održavanje visokog imuniteta populacije.
U slučaju da se redovne imunizacijske usluge preusmjere na rješavanje pademije COVID-19, ako je moguće, treba mobilizirati relevantne organizacije civilnog društva ili nevladine organizacije aktivne na određenom području da podrže imunizacijske programe. Uzimajući u obzir da bi u trenutnom kontekstu neke rutinske imunizacijske usluge mogle biti narušene, pružatelji imunizacijskih usluga trebali bi početi numerizirati skupine djece koje su propustile doze cjepiva i razviti akcijski plan za prilagođenu naknadnu imunizaciju.
Razmatranje imunizacijskih opcija tijekom pandemije COVID-19 treba biti vođeno detaljnom procjenom:
1. epidemioloških rizika od bolesti sprječivih cijepljenjem među generalnom populacijom i specifičnim ranjivim skupinama;
2. epidemiološke situacije pandemije COVID-19 i povezanih mjera ublažavanja koje su na snazi;
3. karakteristika i ograničenja zdravstvenog sustava i usluga provođenja imunizacije;
4. relevantnih cjepiva i karakteristika logistike.
Utjecaj i primjerenost odabranih opcija treba se pratiti i periodički preispitivati kako se situacija s pandemijom COVID-19 dalje razvija.
1. Epidemiološki rizici bolesti sprječivih cijepljenjem među općom populacijom i specifičnim ranjivim skupinama
Koji je potencijalni rizik povećanog pojavljivanja bolesti sprječivih cijepljenjem?
Pregledati imunitet populacije (subnacionalnu pokrivenost rutinskim cjepivima) zajedno s podacima o nadzoru bolesti sprječivih cijepljenjem, uključujući karkateristike ospica čije je izbijanje u tijeku, te uključiti lokalna saznanja. Posebna pozornost treba se pridati bolestima sprječivima cijepljenjem koje su sklone epidemiji te zaustavljanju zaostajanja u uklanjanju ospica i iskorjenjivanju dječje paralize.
2. Epidemiološka situacija pandemije COVID-19 i vezanih mjera ublažavanja koje su na snazi
Koji je transmisijski scenarij pandemije COVID-19 u okruženju?
Pregledati situaciju s COVID-19 na području nadležnosti: uzimajući u obzir ima li slučajeva, sporadičnih slučajeva, klastera slučajeva ili lokalne transmisije3. U skladu sa Strateškim planom pripravnosti i odgovora na COVID-19 SZO-a, sve države trebaju biti spremne odgovoriti na sve scenarije transmisije. Potreba za preusmjeravanjem resursa kako bi se smanjio utjecaj pandemije COVID-19 na zdravstveni sustav mora biti razmotrena u odnosu na rizik od povećanog razbolijevanja i smrtnosti od bolesti sprječivih cijepljenjem kao rezultata promjena u imunizacijskim uslugama, te potencijalnog dodatnog opterećenja na zdravstveni sustav koje to može izazvati.
3. Karakteristike i ograničenja zdravstvenog sustava i osiguravanja imnizacijskih usluga
Koje su karakteristike zdravstvenog sustava i osiguravanja imunizacijskih usluga u okruženju?
Države u Europskoj regiji imaju različite karakteristike zdravstvenog sustava i zakonodavne okvire imunizacije. Uzeti u obzir zdravstvene usluge potrebne za nošenje sa scenarijima transmisije pandemije COVID-19 u državi te potencijalne potrebe i zakonske opcije za preusmjeravanje osoblja imunizacijskih programa kako bi pridonijeli nošenju sa situacijom s pandemijom COVID-19.
4. Cjepiva i karakteristike logistike
Jesu li rutinska cjepiva dostupna u dovoljnim količinama?
Dostupnost rutinskih cjepiva, procjena opskrbe cjepivom i mogućnost nabave cjepiva u trenutnom kontekstu treba biti evaluirana unutar oblasti nacionalnih smjernica za cijepljenje i logistički menadžment. Tijekom procjene opskrbe cjepivima i logistikom, dužna pozornost treba se pridati razumijevanju potražnje za cjepivima, te mogu li se zakazane doze cjepiva u nacionalnom imunizacijskom rasporedu dovršiti u trenutnom kontekstu ili će trebati biti usvojena politika „stani-kreni“, pri čemu će ciljna populacija primati potrebne doze cjepiva u neredovitim intervalima tijekom dužeg razdoblja.
Ključna načela
Od presudne je važnosti sačuvati i održati povjerenje stanovništva u imunizaciju i zdravstveni sustav. Za donositelje odluka, procjena i razumijevanje potrebe za rutinskom imunizacijom i njezinim prihvaćanjem u zajednici od presudne su važnosti kako bi procijenili održivost mogućnosti pružanja usluge imunizacije. S obzirom na prednosti imunizacije stanovništva cjepivima u nacionalnom programu imunizacije čak i za vrijeme pandemije COVID-19, ključno je pratiti trend prihvaćanja cjepiva u zajednici i imati uvid u bilo kakve trendove smanjenja prihvaćanja, uključujući moguće prepreke cijepljenju u općoj javnosti ili posebnim skupinama stanovništva.
Vodeća načela za programe imunizacije za vrijeme pandemije COVID-19
- Za vrijeme provođenja programa imunizacije pridržavajte se postojećih smjernica o mjerama prevencije infekcije COVID-19. U Prilogu 1 navedeno je što sve treba uzeti u obzir kako bi se ograničili rizici prijenosa SARS-CoV-2 tijekom programa cijepljenja.
- Prioritetno odredite cijepljenja primarne serije, posebno za kombinacije cjepiva koja sadrže cjepiva protiv ospica-rubeole ili poliomielitisa i druge kombinacije.
- Izbjegavajte kampanje masovnog cijepljenja dok se situacija COVID-19 ne riješi.
- Cijepite novorođenčad (prema nacionalnom rasporedu imunizacije) u rodilištima.
- Dajte prednost pneumokoknim i sezonskim cjepivima protiv gripe ranjivim populacijskim skupinama.
- Odgodite uvođenje bilo kojeg novog cjepiva u nacionalni raspored imunizacije.
- Jasno iskomunicirajte zajednici i zdravstvenim radnicima razloge za uključivanje imunizacije kao jedne od prioritetnih zdravstvenih usluga tijekom pandemije COVID-19, rizike od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem te koristi cijepljenja.
[1] https://who.maps.arcgis.com/apps/opsdashboard/index.html#/ead3c6475654481ca51c248d52ab9c61
[2] Suk et al. Post-Ebola Measles Outbreak in Lola, Guinea, January–June 2015. Emerging Infectious Diseases. 2016; 22(6):1106-1108.
[3] Critical preparedness, readiness and response actions for COVID-19
