Sezonska vakcina protiv gripe štiti od tri ili četiri virusa gripe za koje se prema nalazima predvidi da bi bili najvjerovatniji glavni sojevi virusa gripe te sezone. Da li to znači da naučnici tek nagađaju koji bi to sojevi bili i koliko su njihove predikcije tačne? Da li se smijemo osloniti na to?
Gripa je virusna bolest koja može imati teške komplikacije i tešku kliničku sliku te dovesti do iznurivanja organizma, pa čak i smrti, posebno kod starijih osoba i osoba koje imaju druge bolesti. Danas je već poznato da ako trudnica ima bolesti koje su praćene visokom temperaturom, poput gripe ili COVID-19, to povećava rizik od autizma kod djeteta. Stoga je preporučljivo da se vakcinišemo protiv gripe, naročito starije osobe i trudnice.
Efikasnost sezonske vakcine protiv gripe ovisi o dobrom predviđanju koji će to tipovi virusa gripe biti aktuelni te sezone. Gripu izaziva nekoliko srodnih, vrlo varijabilnih virusa i ona spada u kapljične infekcije. Mi možemo primiti vakcinu, ali ako kontaktiramo tip virusa gripe koji nije bio u vakcini – oboljećemo. Dakle, kako to naučnici rade? Kako pripremaju vakcinu protiv gripe?
Virusi gripe se neprestano mijenjaju, sastav vakcine se preispituje svake sezone i ažurira prema potrebi na temelju koji to tipovi virusa gripe izazivaju gripu kod ljudi u tom periodu te koliki je stepen širenja tih virusa i koliko dobro vakcine iz prethodne sezone štite od tih virusa.
Upravo je ova varijabilnost i mijenjanje tipova virusa i razlog što ne možemo steći doživotni imunitet na gripu i može nam se desiti da više puta obolimo. Jednostavno, virus je toliko virulentan i promjenljiv da se ne možemo osloniti na prirodni imunitet.
Sezonska vakcina protiv gripe
Kako naučnici predviđaju tip virusa gripe?
Više od 100 nacionalnih centara za gripu u preko 100 zemalja provodi cjelogodišnji nadzor gripe. To uključuje primanje i testiranje hiljada i hiljada uzoraka virusa gripe od pacijenata. Laboratorije šalju reprezentativne viruse, one najtipičnije za tu sezonu, u pet centara Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization – WHO) za referentna i istraživanja gripe. Ovo su ti centri:
-Atlanta, Georgia, SAD (Centri za kontrolu i prevenciju bolesti, CDC);
-London, Ujedinjeno Kraljevstvo (Institut Francis Crick);
-Melbourne, Australija (referentna laboratorija za infektivne bolesti Victoria);
-Tokio, Japan (Nacionalni institut za zarazne bolesti); i
-Peking, Kina (Nacionalni institut za kontrolu i prevenciju virusnih bolesti).
Dvaput godišnje, Svjetska zdravstvena organizacija organizuje savjetovanje s direktorima spomenutih centara, bitnim regulatornim laboratorijama i predstavnicima ključnih nacionalnih laboratorija i akademija. Oni pregledaju rezultate nadzora, laboratorijskih i kliničkih studija i dostupnost virusa te daju preporuke o sastavu vakcine protiv gripe. Ti se sastanci održavaju u februaru za odabir sojeva za vakcinu protiv gripe za nadolazeću sezonsku gripu na sjevernoj hemisferi, a u septembru za vakcine koje će se distribuirati na južnoj hemisferi.
WHO preporučuje specifične tipove virusa za uključivanje u vakcinu protiv gripe. Ponekad je ova vakcina trovalentna, a nekad, kao u sezoni 2019./2020. i četverovalentna.
Dakle, određivanje tipova virusa koji će biti uključeni u sastav sezonske vakcine, nije puko pogađanje, nego se zasniva na relevantnim dokazima, praćenju gripe i biraju se najaktuelniji tipovi za tu sezonu.
Ko se treba vakcinisati protiv gripe?
Ponovimo još jednom kako je preporučljivo da stariji od 65 godina prime vakcinu protiv gripe, kao i trudnice. Svako ko je podložan gripi i često je obolijevao u prošlosti bi također trebao da počne primati ovu vakcinu. Vakcina se ne daje djeci do 6 mjeseci, a od 6 do 36 mjeseci je preporučljiva i djeci se daje pola doze za odrasle.
Informacije u ovom tekstu su korištene sa stranica CDC i WHO.
Više o vakcini protiv gripe Vaxigrip tetra.
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
Ovaj tekst je objavljen 2019. a osvježen novim informacijama 2025.
