Kada se daje vakcina protiv hepatitisa (Hep B)

Vakcina protiv hepatitisa B se, prema kalendaru FBiH i Republike Srpske daje u 3 doze (pogledati Kalendare imunizacije FBiH i RS)

Preporučuje se davanje vakcine unutar 24h nakon rođenja.

Međutim, nekad se roditelji protive ovoj vakcini jer misle da su jedini načini dobivanja hepatitisa B intravenozno uzimanje narkotika ili spolni odnos. Slično kao kod vakcine protiv humanog papiloma virusa, koja kod nas nije u programu imunizacije, ljudi misle da vakcinacija na hepatitis B podstiče promiskuitetno ponašanje ili narkomaniju. Ne, to nije tačno! Hepatitis B se može dobiti i na niz drugih načina koji nisu povezani sa ovim.

Šta je hepatitis B i kako se možemo zaraziti?

Međutim, hepatitis B niti je rijetka bolest niti su jedini načini transmisije spolni odnos i intravenozno uzimanje heroina. Bolest se prenosi krvlju i drugim tjelesenim tekućinama (krv, krvna plazma, pljuvačka, sperma). Mogu je dobiti i osobe na hemodijalizi, osobe koje su primile transfuziju krvi ili krvnih pripravaka (ovo se prije svega odnosi na transfuzije prije 1993. kada je shvaćena opasnost).

Infekcije nakon rođenja i u djetinjstvu od krvi drugih ljudi su najčešći oblici zaražavanja u područjima gdje je ovaj tip hepatitisa uobičajen. Inficirana majka može prenijeti bolest na dijete. Također, ukoliko se dijeli pribor za brijanje ili čak četkica za zube, može doći do prenosa zaraze. Možemo se zaraziti i nakon nekih povreda. Značajni izvori zaraze su neadekvatno i nehigijensko tetoviranje te akupunktura. Zapravo,  nikada ne znate na šta možete naići.

Ako se neko zarazi hepatitisom B u toku djetinjstva, utoliko je virus opasniji i postoji 25% veći rizik da osoba razvije rak jetre.

Incidencija hroničnih infekcija virusima hepatitisa, tj. prevalencija antigena HBsAg kod djece do 5 godina u evropskom regionu iznosi 0.4% (0.2-0.8%) prema WHO Global Hepatitis Report 2017.

Više o hepatitisu B možete pročitati ovdje.

Opasnost hepatitisa B

Problem sa hepatitisom jeste to što trajno oštećuje jetru i jedan je od vodećih uzročnika ciroze, uz alkoholizam. Nažalost, kod nas se pacijenti sa cirozom jetre i dalje stigmatiziraju kao “alkoholičari” iako je uzrok ciroze možda bio hepatitis. Sama infekcija česti prođe “ispod radara” – bez nekih teških simptoma koje očekujemo od hepatitisa (žutilo, umor, bol u abdomenu, taman urin). Ponekad prođe jako dugo do pojave simptoma – čak 30 do 180 dana.

Do opasnih komplikacija hepatitisa B – ciroze sa smrtnim ishodom – može doći u 15-20% slučajeva  (izvor: WHO Global Hepatitis Report 2017) . Jedini način tretmana ovakve ciroze jeste transplantacija jetre. Sad izračunajte troškove te operacije, pod uslovom da se donor nađe i shvatićete zašto je bolje primiti vakcinu protiv hepatitisa B.

Ukoliko dođe do infekcije u ranoj dobi, dobi debe ili djeteta, utoliko je veći rizik razvoja ozbiljnih komplikacija i ciroze jetre. Rizik iznosi  90% perinatalno zaraženih, a 60% kod osoba zaraženih ovim virusom u dječijoj dobi. Postoje slučajevi kada su se djeca zarazila hepatitisom jer su jela hranu koju je pripremala osoba koja je prebolovala hepatitis B jer ovaj virus ostaje dugo infektivan.

Više o neobičnim i, na sreću, rijetkim slučajevima transmisije ovog virusa možete pročitati ovdje, gdje se navode studije takvih slučajeva.

Hepatitis B može dovesti do razvoja raka jetre.

Efikasnost vakcine Hep B

Vakcina protiv hepatitisa B spada u red visokoefikasnih vakcina: oko 95% vakcinisanih razvije imunitet.  Sa 3 doze, zaštićenost je jako visoka.

Opada sa starenjem, ali čak i sa malim prisustvom antitijela u krvi, organizam je zaštićen. O durabilnosti i imunogenosti vakcina protiv hepatitisa B možete više pročitati u članku Long-term protection after Hepatitis B vaccine, u kojem se navodi (studije populacije Aljaske) kako stanice imunog odgovora pamte ovog uzročnika čak 30 godina nakon vakcinacije.

Ova vakcina štiti od raka jetre.

Tehnologija i sastav vakcine protiv hepatitisa

Sama vakcina protiv hepatitisa B ne sadrži uzročnika, nego je proizvedena tehnologijom rekombinantne DNK.  Antigen na koji organizam reaguje stvarajući antitijela jeste virusni protein iz omotača virusa hepatitisa B (HBsAG protein) te je tehnologijom rekombinatne DNK, odnosno “genetičke modifikacije”, gen za ovaj protein ubačen u kvasac, koji je onda počeo proizvoditi ovaj protein. Na ovaj isti način se proizvodi i insulin za dijabetičare, samo se unosi drugi  gen.

Antitijela za HBsAG antigen se označavaju kao anti-HBs.

Tehnologija rekombinatne DNK i proizvodnja antitijela iz kvasca su povećali sigurnost ove vakcine. Bilo je teško stvoriti siguran atenuirani soj virusa, tako da je na ovaj način, genetičkim inženjeringom, stvorena jako sigurna i dobra vakcina.

Ova vakcina se može davati i osobama sa AIDS/SIDA. Sigurna je za korištenje u toku trunoće i dojenja. Vakcina nije povezana sa Guillain–Barréovim sindromom. Preporučuje se ljudima koji imaju velik rizik da se zaraze, recimo medicinsko osoblje u posebnim slučajevima, forenzičarima, patolozima i sl. Premda se smatra kako vakcina pruža dugoročni imunitet, booster se preporučuje upravo nekim strukama zdravstvenih radnika. Vakcinacija protiv hepatitisa B tj. povećan procenat procijepljenosti, povezana je i sa smanjenjem stope obolijevanja od kancera jetre.

Prema podacima iz 2014. Svjetske zdravstvene organizacije, procijepljenosti na hepatitis B u BiH je iznosila 89%. dok je za 2016. iznosila 78%.

Formulacije ove vakcine sadrže, osim HbsAG, 0.5 mg aluminijuma u obliku aluminijum hidroksidana na 1 mL vakcine te maksimalno maksimalno 0,2 mg/mL formaldehida rezidualnog konzervansa formaldehida. O ovim sastojcima vakcina smo pisali u posebnim blog-postovima: o formaldehidu ovdje, a o aluminijumu ovdje.

Kod nas se koriste Engerix B (RS) i Engerix B i Euvax B (FBiH) 

Pisala: Jelena Kalinić, biolog, naučni novinar, Društvo za promociju prirodnih nauka “Nauka i svijet” Quantum of Science