Amiši i vakcine je tema koja se ponekad navodi kao primjer toga da su oni koji se ne vakcinišu zdraviji. Postoje tvrdnje da se Amiši ne vakcinišu i da nemaju poremećaje iz autističnog spektra. Ovo nije istina.

Amiši su pripadnici konzervativne kršćanske grupe u Sjevernoj Americi, poznate kao Stari red amiške menonitske crkve. Poznati su po tome što vode jednostavan život, bez moderne tehnologije, na selu i bave se poljodjelstvom na stari način. Kada dođe do bolesti, skloni su da se prepuste ,,božijoj volji”… ali nije da u potpunosti odbijaju vakcine i medicinu.

Iako im vjerska uvjerenja ne zabranjuju vakcinaciju, za Amiše je općenito manje vjerovatno da će se vakcinisati zbog preventabilnih bolesti, poput ospica (morbila) i hripavca. Iako se prihvatanje vakcina razlikuje ovisno o crkvenom okrugu, Amiši se često oslanjaju na porodičnu tradiciju i savjete crkvenih vođa, a ključni dio njihove kršćanske vjere je prihvaćanje Božje volje u vrijeme bolesti ili smrti.

Udio vakcinisanih od Amiša varira od 6% do čak 63% (istraživanje iz osamdesetih, Paradox, Hurst/McConnell, prema AmishAmerica). Najmanje vakcinisanih je u najkonzervativnijoj grupi Amiša, Swartzentruber Amiša.

Generalno, procijepljenost u ovoj američkoj religijskoj grupi je niža nego u ostatku populacije. Ali, nije istina da Amiši nikako ne vakcinišu svoju djecu ili da se nikako ne vakcinišu protiv COVID-19. Također nije istina da nema Amiša s poremećajima iz autističnog spektra.

Iako se mnogi Amiši ne vakcinišu prema preporučenom kalendaru CDC -a, mnogi ipak dobiju neke od njih. Kada je epidemija ospica prošla kroz zajednice Amiša u Ohiu, stali su na red za vakcinaciju i zaustavili širenje epidemije.

Amiši su skloniji da prihvate vakcine kada im informacije o njima da neko kome vjeruju. Ovo bi bila dobra lekcija o vakcinaciji manjinskih grupa kod kojih je povjerenje u medicinu i vakcine često niža. Angažovanje osoba kojima zajednica vjeruje je efikasna strategija. Upravo je ovo modus povećanja vakcinacije kod Roma kod nas.