Vakcine / cjepiva su jedna od rijetkih tema u kojoj se medicina i roditeljska briga susreću na istom mjestu: u želji da dijete ima sigurno, zdravo i dugo djetinjstvo. Danas često zaboravljamo koliko je svijet prije vakcina bio drugačiji. Ospice-morbili, difterija, tetanus, dječija paraliza ili hepatitis nisu bili „rijetke bolesti“, već česti uzroci smrti, trajnih invaliditeta i tuge u gotovo svakoj porodici. Upravo zahvaljujući vakcinama, te bolesti su danas rijetke ili potisnute. Treba samo otići na stara groblja i vidjeti grobove dječice da shvatimo koliko smo uznapredovali sa vakcinama.
Vakcine djeluju tako što „uče“ imuni sistem da prepozna uzročnika bolesti i reaguje brzo i efikasno. Ne opterećuju organizam – naprotiv, štite ga u trenutku kada je najranjiviji. Zato kalendar imunizacije nije slučajan. On je pažljivo napravljen da dijete dobije zaštitu onda kada mu je najpotrebnija.
Koje vakcine treba primiti?
Prema redovnom kalendaru, djeca primaju BCG vakcinu protiv tuberkuloze, vakcinu protiv hepatitisa B, petovalentnu vakcinu (koja štiti od difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i hemofilus influence tip b), kao i MMR vakcinu protiv ospica-morbila, zaušnjaka i rubeole. Revakcinacije su jednako važne jer održavaju dugotrajnu zaštitu.
Postoje i tzv. elektivne vakcine, koje dodatno štite zdravlje djeteta: protiv HPV-a (protiv humanog papiloma virusa koji uzrokuje rak grlića materice i druge karcinome), gripe, rotavirusa (čestog uzroka teških proliva kod beba) i pneumokoka. U nekim zemljama dostupne su i vakcine protiv varičela (vodenih kozica) i meningokoka, ali nažalost nisu svuda jednako dostupne.
Vakcine za odrasle
Ni odrasli nisu „završili“ s vakcinama. Preporučuju se vakcine protiv COVID-19, sezonske gripe, DT booster (difterija i tetanus), DTP booster (difterija, tetanus i veliki kašalj – jako važno za trudnice i starije osobe), pneumokokna vakcina za starije i hronične bolesnike, kao i vakcine po potrebi – poput žute groznice za putovanja.
U svijetu prepunom dezinformacija, strah se često širi brže od virusa. Ali odluke o zdravlju djece ne smiju se temeljiti na netačnim informacijama, već na dokazima i brizi. Vakcine nisu prijetnja sigurnom djetinjstvu – one su njegov temelj. Empatija znači slušati strahove roditelja, ali i odgovorno reći: nauka nas je dovela do ovdje, a vakcine su jedan od njenih najvećih darova.
Autorica: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
