Da li nakon vakcinacije može nastupiti Guillain-Barréov sindrom (GBS)? Postoji li povezanost između Guillain-Barréov sindroma (GBS) i vakcina protiv COVID-19? Šta je sa drugim vakcinama – postoji li rizik i koliki je?

Šta je Guillain-Barréov sindrom?

Guillain-Barréov sindrom (GBS) rijedak je poremećaj kod kojeg imunološki sistem tijela oštećuje živce (nerve). Dakle, radi se o autoimunom poremećaju kod kojeg imunološki sistem uništava mijelinsku ovojnicu perifernih nerava. Mijelinska ovojnica je sastavljena od masnih molekula i njena uloga je da „izolira“ periferne nerve, baš kao što plastika izolira žice koje provode struje, Mijelinska ovojnica pomaže u bržem prenosu nervnog impulsa. Oštećenje živaca uzrokuje slabost mišića, a ponekad i paralizu. 

Iako uzrok ovog poremećaja nije u potpunosti shvaćen, sindrom često nastaje nakon infekcija virusom ili bakterijom. Opisani se slučajevi pojave ove neuropatije i nakon nekih vakcina.

Kod osoba s teškom slabošću, brzo liječenje intravenskim imunoglobulinima ili plazmaferezom, zajedno s potpornom njegom, u većini slučajeva će dovesti do dobrog oporavka. Oporavak može potrajati sedmicama, ali i godinama, a otprilike trećina ima trajnu slabost. Globalno, smrt se javlja kod približno 7,5% oboljelih. 

Uzroci i učestalost

Guillain-Barréov sindrom je veoma rijedak, 1 ili 2 slučaja na 100 000 ljudi svake godine. Oba spola i svi dijelovi svijeta imaju sličnu stopu bolesti. 

Sindrom je dobio ime po francuskim neurolozima Georgesu Guillainu i Jeanu Alexandreu Barréu, koji su zajedno s francuskim liječnikom Andréom Strohlom 1916. godine opisali stanje.

Kako navodi CDC (1), „svako može razviti GBS, ali osobe starije od 50 godina su u najvećem riziku. Oko dvije trećine ljudi s GBS-om bilo je bolesno od proljeva ili respiratorne bolesti danima ili sedmicama prije nego što su razvili simptome. Infekcija bakterijom Campylobacter jejuni, koja uzrokuje gastroenteritis (uključujući simptome mučnine, povraćanja i proljeva), jedan je od najčešćih faktora rizika za GBS. Čak oko 25 od 100 osoba s GBS je imalo infekcijom izazvanu ovom bakterijom.

Ljudi također mogu razviti GBS nakon gripe ili drugih infekcija kao što su one izazvane citomegalovirusom i Epstein-Barrovim virus ili usljed rubeole. U vrlo rijetkim slučajevima, ljudi razviju GBS u danima ili sedmicama nakon vakcinacije.

Opisana je mogućnost veze između određenih vakcina protiv gripe i GBS, ali su naknane studije pokazala kako nema značajne razlike u incidencije GBS kod nevakcinisanih i vakcinisanih, prema Vaxopedia(2).

Prema Poland et al. (3), „rizik od GBS-a je 4 do 7 puta veći nakon infekcije gripom nego nakon vakcinacije protiv gripe. Rizik od dobivanja GBS-a nakon vakcine protiv gripe dovoljno je rijedak da se ne može tačno izmjeriti, ali se rizik od jednog slučaja GBS-a na milion doza vakcina protiv gripe ne može pouzdano isključiti.”

U velikoj retrospektivnoj studiji (4) iz 2013. godine nije pronađena povezanost GBS i vakcinacije (vakcine protiv gripe, pneumokokne, tetanus-difterija).

Što se tiče MMR vakcine, prema Adverse Effects of Vaccines: Evidence and Causality (2012) „epidemiološki dokazi su nedostatni ili ih nema za procjenu povezanosti između MMR vakcine i GBS” te da su dokazi neadekvatni za prihvatanje ili odbacivanje postojanja uzročne veze između MMR vakcina ii GBS (5).

Guillain-Barréov sindrom nakon vakcinacije COVID-19  vakcinama

Ipak, iako je rijedak, ne možemo zanemariti da su zabilježeni slučajevi nakon vakcinacije i bitno je govoriti o tome. Obično se spominje da su zabilježeni slučajevi nakon vakcinacije vakcinama protiv gripe, ali i nakon drugih vakcina, a u posljednje vrijeme se govori i o GBS nakon kovid vakcina, posebno adenovirusnih kakve su J&J i AstraZeneca, gdje je i izlistan kao potencijalna nuspojava (5). No, ovdje treba imati na umu i to da je GBS registrovan i kao neurološka komplikacija samog COVID-19 (6,7,8,9). 

Rizik od GBS nakon vakcinacije je manji nego rizik usljed prebolijevanja COVID-19. „Ukratko, iako nalazimo povećan rizik od neuroloških komplikacija kod onih koji su primili vakcinu protiv COVID-19, rizik od tih komplikacija veći je nakon pozitivnog testa na SARS-CoV-2“, kažu autori studije objavljene u oktobru 2021. u Nature Medicine (10).

Guillain-Barréov sindrom – zaključci JAMA studije

U članku iz aprila 2022. koji su u JAMA Network Open (11) objavili Nicole P Klein i kolege, istraživači su pregledali kartone pacijenata u Vaccine Safety Datalink nakon što je 15,1 miliona doza vakcina protiv COVID-19 dato pacijentima.

Vaccine Safety Datalink ili VSD je velika baza medicinskih podataka koja uključuje istorijat vakcinacije, zdravstvene ishode i karakteristike ispitanika. VSD baza podataka sadrži podatke prikupljene nadzorom na više od sedam miliona ljudi u Sjedinjenim Državama. U VSD, osam integrisanih zdravstvenih sistema doprinosi podacima u saradnji s CDC-om.

Naučnici su u ovom radu izračunali neprilagođenu stopu incidencije Guillain-Barréovog sindroma 1 do 21 dan nakon što su osobe primile  neku od vakcina protiv COVID-19.

Studija je procijenila podatke prikupljene od 7,9 miliona ljudi, u dobi od 12 i više godina, koji su primili vakcine J&J (Janssen, sada se zove JCovden), Pfizer ili Moderna od decembra 2020. do novembra 2021. 

Stopa incidencije potvrđenog Guillain-Barréovog sindroma nakon primitka J&J vakcine bila je 32,4 na 100.000 ljudi za godinu dana, što je značajno više od pozadinske stope od 1-2 na 100.000 ljudi za godinu dana, koliko je opisana normalna incidencija.

Stopa incidencije potvrđenog Guillain-Barréovog sindroma nakon primanja bilo koje od mRNA vakcina protiv COVID-19 bila je 1,3 na 100.000  ljudi za godinu dana, što je vrlo slično osnovnoj (normalno zabilježenoj) stopi.

J&J vakcina je, prema ovome, imala 25x veći rizik za Guillain-Barréa od vakcina baziranih na mRNA/iRNK tehnologiji. 

Studija je imala neka ograničenja. Broj slučajeva Guillain-Barréovog sindroma identificiran nakon J&J vakcine bio je toliko nizak da je smanjio statističku moć i stvorio široke intervale povjerenja (confidence intervals – CI). Osim toga, oni koji su primili J&J vakcinu, mogu se kao grupa razlikovati od onih koji su primili mRNA vakcine (različiti vidovi biasa). Još nešto – pozadinska stopa GBS-a može biti drugačija tokom ove pandemije nego što je bila prije pandemije, tim prije što imamo studije koje opisuju GBS nakon kovida. 

Zaključak:  

Veoma je vjerojatno ne postoji veza između mRNA vakcina/ cjepiva protiv COVID-19 i Guillain-Barréovog sindroma. S druge strane, postoje slabi dokazi koji, čini se, potvrđuju da je J&J vakcina povezana s GBS-om. Ova vakcina, kao i AstraZenecina više nisu primarne vakcine za imunizaciju protiv COVID-19, rjeđe se daju proteklih mjeseci.

Sadržaj – tekst i vizuali – je kreiran u okviru saradnje #NaukaGovori Društva “Nauka i svijet” i platforme Raskrinkavanje.ba/UG Zašto ne?

Priredila: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i bloger Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, blog Quantum of Science, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Shortrunner u izboru za European Science journalist of the year.

Reference:

  1. CDC: https://www.cdc.gov/vaccinesafety/concerns/guillain-barre-syndrome.html 
  2. https://vaxopedia.org/2018/01/14/can-vaccines-cause-guillain-barre-syndrome/ 
  3. Poland GA, Jacobsen SJ. Influenza vaccine, Guillain-Barré syndrome, and chasing zero. Vaccine. 2012 Aug 31;30(40):5801-3.
  4. Baxter R, Bakshi N, Fireman B, Lewis E, Ray P, Vellozzi C, Klein NP. Lack of association of Guillain-Barré syndrome with vaccinations. Clin Infect Dis. 2013 Jul;57(2):197-204.
  5. Committee to Review Adverse Effects of Vaccines; Institute of Medicine. Adverse Effects of Vaccines: Evidence and Causality. Stratton K, Ford A, Rusch E, Clayton EW, editors. Washington (DC): National Academies Press (US); 2012.
  6. EMA: https://www.ema.europa.eu/en/news/covid-19-vaccine-janssen-guillain-barre-syndrome-listed-very-rare-side-effect 
  7. Ellul MA, Benjamin L, Singh B, Lant S, Michael BD, Easton A, et al. (September 2020). “Neurological associations of COVID-19“. The Lancet. Neurology. 19 (9): 767–783. 
  8. Toscano G, Palmerini F, Ravaglia S, Ruiz L, Invernizzi P, Cuzzoni MG, et al. (June 2020). “Guillain-Barré Syndrome Associated with SARS-CoV-2“. The New England Journal of Medicine. 382 (26): 2574–2576. 
  9. Paterson RW, Brown RL, Benjamin L, Nortley R, Wiethoff S, Bharucha T, et al. (July 2020). “The emerging spectrum of COVID-19 neurology: clinical, radiological and laboratory findings“. Brain. 143 (10): 3104–3120. 
  10. Abu-Rumeileh, Samir; Abdelhak, Ahmed; Foschi, Matteo; Tumani, Hayrettin; Otto, Markus (2021). “Guillain-Barré syndrome spectrum associated with COVID-19: an up-to-date systematic review of 73 cases“. Journal of Neurology. 268 (4): 1133–1170. 
  11. Patone, Martina (2021). “Neurological complications after first dose of COVID-19 vaccines and SARS-CoV-2 infection“. Nature Medicine. 27 (12): 2144–2153.
  12. Hanson KE, Goddard K, Lewis N, Fireman B, Myers TR, Bakshi N, Weintraub E, Donahue JG, Nelson JC, Xu S, Glanz JM, Williams JTB, Alpern JD, Klein NP. “Incidence of Guillain-Barré Syndrome After COVID-19 Vaccination in the Vaccine Safety Datalink“. JAMA Netw Open. 2022. Apr 1;5(4):e228879.

Nauka govori