Mnogi se pitaju zašto se toliko ulaže u razvoj vakcina protiv COVID-19, a još nema lijeka za ovu bolesti, lijeka koji bi djelovao na sam virus i uništavao ga? Zašto vakcina protiv COVID-19 a ne lijek? Da li se radi na razvoju lijeka za ovu bolest?
Farmacetuske kompanije ne odustaju od pokušaja razvoja antivirusnih lijekova koji bi pomogli onima koji se inficiraju koronavirusom SARS-CoV-2. Dvije američke komepanije, Merck i Pfizer, najavljuju svoje lijekove do kraja ove godine.
Masovna vakcinacija, kao i pozitivan stav prema COVID-19 vakcinama su od presudnog značaja za stavljanje pandemije pod kontrolu, ali ne treba zaboraviti ni to da bi u borbi mnogo značilo i postojanje efikasnog i sigurnog lijeka protiv ove bolesti.
Za sada, najbolje terapije su pažljivo dozirani lijekovi na bazi kortikosteroida, kao deksametazon, koji umanjuju jaku upalnu reakciju kod srednje do teške kliničke slike. Tu su i antitrombotički lijekovi kao što je Clexane – koji zaista spašavaju živote, s obzirom kako COVID-19 infekcija uzrokuje trombozu.
Nemojmo smetnuti s uma da je rizik tromboza usljed zaraze s COVID-19 znatno veći od rizika koji postoji usljed vakcinacije.
Potencijalni antivirotici
Međutim, niti jedan od ovih lijekova zapravo ne ubija virus SARS-CoV-2 niti onemogućava njegovu replikaciju ili sprječava vezivanje virusa za ljudske ćelije, dakle ne radi se o antiviroticima. Ovo su suportivne terapije koje kontrolišu teže simptome i jaku upalnu reakciju.
Ovakve lijekove je jako teško razvijati i često se pokaže da supstanca koja je efikasna na kulturama ćelija ili životinjama ne bude efikasna i na ljudima. Postoji nekoliko lijekova koji se testiraju kao mogući antivirotici, ali se ne možemo pouzdati u to da će se pokazati efikasnim.
Na niz lijekova koji bi mogli spriječiti replikaciju virusa se računalo kao na potencijalni spasonosni lijek koji bi smanjivao rizik od smrtnog ishoda. Za Remdesivir, u koji je svijet imao najviše nade, pokazalo se kako nije puno efikasniji od placeba u sprječavanju smrtnog ishoda, ali se još uvijek koristi u bolničkom liječenju jer ponešto skraćuje vrijeme hospitalizacije.
Molnupiravir, lijek koji razvija kompanija Merck, pokazao je obećavajuće rezultate na miševima i u kulturi ćelija – ali to još ne mora značiti da će biti efikasna na ljudima i odobren.
Pfizer je razvio svoj oralni lijek koji bi bio namijenjen za kućno liječenje, Paxlovid, koji a tu je i lijek Tocilizumab koji je pokazao određenu efikasnost.
Dakle, netačno je da niko ne pokušava razviti lijek za COVID-19. Ali za neke virusne bolesti još nemamo lijekova. Nemamo lijek za morbile, rubeolu ili polio. Jednostavno – teško ih je razviti.
Hidroksihlorokin se pokazao neefikasnim za COVID-19, a sama studija koja je to tvrdila imala je duboke nedostatke, Ivermektin, antiparazitik, se pokazao djelotvornim samo u visokim dozama na kulturama ćelija, ali treba znati da čovjek ne može unositi efikasne doze ivermektina u propisanim protokolima za parazite, a u višim dozama ovaj lijek nije tako siguran. Treba znati i da se svašta može pokazati efikasnim u kulturama ćelija, a nije efikasno na ljudima. Dokazi da ivermektin pomaže kod kovida su vrlo niske pouzdanosti.
Čak i kada nađemo supstancu koja pokaže da uništava sposobnost virusa za replikaciju, u krajnjim studijama se pokaže kako nije efikasno.
Također, treba računati i na to da se ne daju svi lijekovi oralno – za neke je potrebno intravenozno unošenje. Drugim riječima – nisu za kućnu upotrebu i mora ih davati stručno lice.
Zato je vakcinacija protiv COVID-19 najizgledniji put da postanemo bliži jedni drugima i budemo zaštićeni.
Bit vakcine je prevencija bolesti i troškovi prevencije su niži od troškova liječenja, naročito bolničkog liječenje. Zašto uopšte prolaziti jednu bolest koja može biti opasna i pouzdati se u sreću da ćete dobiti samo lakši oblik bolesti, ako imamo način da smanjimo rizik obolijevanja?
Vakcinacija je bolji, sigurniji, jeftiniji, manje rizičan način upravljanja rizikom od zaraznih bolesti nego samo liječenje. I po zdravstveni sistem jedne zemlje i po pojedinca i njegove najbliže. #BoljeSpriječitiNegoLiječiti
Tekst napisala Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar, sci-com i bloger Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, autorica i osnivačica Quantum of Science, dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare.
O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine, a bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke, protiv pseudonauke i za bolje obrazovanje u STEM oblasti.
Tekstove je moguće preuzimati besplatno uz navođenje izvora i linka.
Zašto vakcina protiv COVID-19 a ne lijek?
