Dosta se ljudi pita da li smiju primiti dozu neke druge vakcine u odnosu na onu koju su već primili. Da li je moguće miješanje vakcina i da li je opasno?
Za sada, jedina istraživanja za “miješanje vakcina” postoje na Pfizer/BioNTech i AstraZeneca vakcinama. Ova su istraživanja pokazala kako je bezbijedno nakon AstraZeneca vakcine primiti Pfizer i da je zaštita koja nastane na ovakav način dobra. Ne postoje istraživanja za druge kombinacije vakcina – recimo nakon Sinopharm da li je moguće primiti Pfizer i slično. Ujedinjeni Arapski Emirati najavljuju Pfizer booster nakon Sinopharma, tako da ćemo vjerovatno uskoro saznati i efikasnost ove kombinacije vakcina.
I Srbija je krajem avgusta 2021. počela onima koji su primili Sinopharm vakcinu davati (ako osoba iskaže želju za drugačijom vakcinom od Sinopharm) kao treću dozu Pfizer.
Zašto je počelo “miješanje vakcina”?
Usljed zabrinutosti zbog pojave trombotičkih događaja, naročito kod mlađih ljudi nakon primanja AstraZeneca vakcine, počelo se sa primjenom ove vakcine kod starijih, a mlađima koji su primili prvu dozu ove vakcine je u više zemalja (recimo u Njemačkoj) savjetovano da prime neku drugu dostupnu vakcinu, poput Pfizer/BioNTech.
Međutim, miješanje vakcina je rađeno „na slijepo“, bez potrebnih podataka o efikasnosti ovakvog miješanja vakcina. Većina imunologa je bila prilično sigurna kako će ovo dati dobar imunološki odgovor i da ne bi trebalo biti problema sa sigurnošću. Ali, sada, otprilike mjesec dana nakon ovih preporuka, imamo i podatke koji sugeriraju da ova taktika nije pogrešna.
Preliminarni rezultati španske studije na 663 osobe, pokazali su kako je miješanje različiti vakcina, u ovom slučaju AstraZeneca Vaxzevria i Pfizer Comirnaty moguće. Studiju je vodi Carlos III Institut za zdravstvo u Madridu. Studija miješanja Pfizer i AstraZeneca vakcina vodi se i u Ujedinjenom Krraljevstvu, a rezultati će biti dostupni u junu ili julu.
Studija je pokazala da je ovako miješanje čak efikasnije, što je sa imunološke tačke gledišta i očekivano jer organizam nakon prve doze adenovirusne vakcine, kakva je AstraZeneca, već stvori i imunološki odgovor na virus-nosač. S druge strane, RNK vakcine, poput Pfizerove, pokreću jači imunološki odgovor nakon druge doze, a i nuspojave nakon druge doze se nešto izraženije.
Izgleda i da miješanje vakcina uzrokuje nešto veću učestalost uobičajenih blagih nuspojava vakcinacije, kakve su groznica, malaksalost, temperatura, ali ništa od toga nije opasno.
Miješanje vakcina izgleda dovodi i do boljeg imunološkog odgovora
Miješanje vakcina, prije svega različitih tipova vakcina (redimo adenovirusnih i mRNA) bi moglo imunološkom sistemu omogućiti da bolje prepozna uzročnika i da odgovor nakon vakcine bude bolji. Studije koje to pokazuju su ograničene, ali obećavajuće.
Prema preporukama Nacionalnog savjetodavnog komiteta za imunizaciju Kanade, moguće je miješanje vakcina i navodi se kako postoje jaki dokazi da miješanje (AstraZeneca pa Pfizer, da naglasimo) potiče robustan imunološki odgovor te da je sigurno.
Ovaj tekst je preuzet s Glas Amerike gdje je objavljen u maju 2021 i nadopunjen.
U oktobru 2021. američki regulator FDA je odobrio davanje dodatnih doza vakcine protiv Covida Amerikancima koji su primili vakcine farmaceutskih kompanija Moderna i Johnson & Johnson (J&J), a također su saopštili da kandidati za dodatnu dozu mogu da dobiju drugačiju vakcinu od one koju su prvo primili. Drugim riječima, dozvolili su kombinovanje vakcina. Kada je riječ o kombinovanju vakcina, FDA navodi da je se može dobiti bilo koja vakcina kao “booster”, bez obzira na to koja je vakcina prvo primljena, prenosi Glas Amerike.
Odluka je zasnovana na preliminarnim rezultatima vladine studije različitih kombinacija,,boostera”, koja je pokazala da dodatna doza bilo koje vrste vakcine značajno povećava nivo antitijela za borbu protiv virusa. Ta studija je također pokazala da su ljudi koji su primili vakcinu Johnson & Johnson imali znatno jači imunološki odgovor ako bi primili Modernin ili Pfizerov ,,booster”, umjesto druge doze Johnson & Johnson. U toj studiji nije testiran Modernin ,,booster” u pola doze. (preuzeto s Glas Amerike)
Po prvi put, istraživači su pokazali da su režimi koji kombinuju 2 različite vakcine protiv COVID-19 vrlo efikasni u sprječavanju bolesti-i štite od varijante Delta. Rezultati ispunjavaju očekivanja dokazima snažnog imunološkog odgovora kod ljudi koji su primili kombinovni režim, s nuspojavama koje nisu bile gore od onih uzrokovanih standardnim režimima, zaključak je iz Nature Magazine a vezano za radove objavljenu u Nature Medicine Paper i Lancet.
miješanje vakcina, Pfizer, AstraZeneca, Vaxzevria, Pfizer-BionTech
Koja je najbolja vakcina protiv COVID-19?
Reference:
- Shaw RH, Stuart A, Greenland M, Liu X, Van-Tam JSN, Snape MD, et al. Heterologous prime-boost COVID-19 vaccination: initial reactogenicity data. Lancet. 2021 May 12. doi: 10.1016/S0140-6736(21)01115-6.
- Instituto de Salud Carlos III. El uso combinado de las vacunas de AstraZeneca y Pfizer contra el SARS-CoV-2 ofrece una potente respuesta inmunitaria [Internet]. Instituto de Salud Carlos III: Madrid; 2021 May 18 [cited 2021 May 30]. Available from: https://www.isciii.es/Noticias/Noticias/Paginas/Noticias/Presentaci%c3%b3n-resultados-preliminares-CombivacS.aspx.
- Hillus D, Tober-Lau P, Hastor H, Helbig ET, Lippert LJ, Thibeault C, et al. Reactogenicity of homologous and heterologous prime-boost immunisation with BNT162b2 and ChAdOx1-nCoV19: a prospective cohort study. medRxiv. 2021 May 22. doi: 10.1101/2021.05.19.21257334.
- Schmidt, T., Klemis, V., Schub, D. et al. Immunogenicity and reactogenicity of heterologous ChAdOx1 nCoV-19/mRNA vaccination. Nat Med 27, 1530–1535 (2021).
- Normark J, Vikström L, Gwon YD, Persson IL, Edin A, Björsell T, Dernstedt A, Christ W, Tevell S, Evander M, Klingström J, Ahlm C, Forsell M. Heterologous ChAdOx1 nCoV-19 and mRNA-1273 Vaccination. N Engl J Med. 2021 Sep 9;385(11):1049-1051
- Borobia AM, Carcas AJ, Pérez-Olmeda M, Castaño L, Bertran MJ, García-Pérez J, Campins M, Portolés A, González-Pérez M, García Morales MT, Arana-Arri E, Aldea M, Díez-Fuertes F, Fuentes I, Ascaso A, Lora D, Imaz-Ayo N, Barón-Mira LE, Agustí A, Pérez-Ingidua C, Gómez de la Cámara A, Arribas JR, Ochando J, Alcamí J, Belda-Iniesta C, Frías J; CombiVacS Study Group. Immunogenicity and reactogenicity of BNT162b2 booster in ChAdOx1-S-primed participants (CombiVacS): a multicentre, open-label, randomised, controlled, phase 2 trial. Lancet. 2021 Jul 10;398(10295):121-130.
- Shaw RH, Stuart A, Greenland M, Liu X, Nguyen Van-Tam JS, Snape MD; Com-COV Study Group. Heterologous prime-boost COVID-19 vaccination: initial reactogenicity data. Lancet. 2021 May 29;397(10289):2043-2046.