Roditelji koji postavljaju pitanja o imunitetu svoje djece ne čine ništa pogrešno. Naprotiv – želja da se dijete zaštiti na „najbolji“ i „najprirodniji“ način dolazi iz brige, ljubavi i odgovornosti. U moru informacija, često kontradiktornih i emotivno obojenih, nije lako razlikovati naučne činjenice od uvjerljivih, ali netačnih poruka. Suptilne manipulacije poput ove da je prirodni imunitet bolji od onog stečenog vakcinacijom, provlače se kroz društvene mreže i videe influensera. Zato je važno govoriti o prirodnom imunitetu mirno, empatično i iskreno.
Cijena prirodnog imuniteta je visoka
Istina je da nakon nekih infekcija organizam može razviti dugotrajniji imuni odgovor. Recimo infekcija morbilima pruža cjeloživotni imunitet,
Međutim, ono što se često prešuti jeste cijena tog imuniteta. Prirodna infekcija znači da dijete ili odrasla osoba prvo mora proći kroz bolest – sa svim rizicima koje ona nosi. Kod morbila-ospica, velikog kašlja, gripe ili COVID-19, to mogu biti teške komplikacije, hospitalizacije, trajna oštećenja, pa čak i smrt. Nijedan roditelj svjesno ne bira takav rizik, ali se on često prikazuje kao bezazlen ili „nužan“.
Posebno je važno razumjeti da prirodna infekcija ne djeluje isto kod svih. Djeca, prije svega mala djeca, nemaju „trenirani“ imuni sistem odrasle osobe. Ono što kod nekog prođe blago, kod drugog može imati ozbiljne posljedice. Osim toga, neke infekcije uopšte ne ostavljaju zaštitni imunitet – tetanus je klasičan primjer – dok se kod drugih, poput gripe, imunitet brzo gubi jer se uzročnici stalno mijenjaju.
Dodajte tome izostanke djeteta iz obdaništa škole, bolovanje za roditelje… Bolest ima i svoju ekonomsku cijenu.
Treba naglasiti da postoje i infektivne bolesti koje su jako opasne, stopa preživljavanja je niska, a ako ih preživite, ne postajete imuni. Takav je tetanus.
Vakcine ne slabe imunitet. Naprotiv.
Roditelje dodatno zbunjuje tvrdnja da „vakcine slabe imunitet“, dok se prirodna infekcija predstavlja kao jedini ispravan put. Ovdje je važno biti posebno oprezan. Takve poruke često ne dolaze iz brige za djecu, već iz ideoloških, političkih ili finansijskih interesa. Neki akteri svjesno koriste strah roditelja, nepovjerenje u institucije i emotivne priče kako bi širili dezinformacije, prodavali alternativne „lijekove“ ili gradili uticaj na društvenim mrežama.
Vakcinacija ne „vara“ imuni sistem – ona ga štiti. Ona omogućava tijelu da nauči prepoznati opasnost bez prolaska kroz bolest. To nije lakši, već sigurniji put.
Roditeljska pitanja zaslužuju poštovanje. Ali djeca zaslužuju odluke zasnovane na provjerenom znanju, a ne na strahu koji neko drugi svjesno podgrijava. Prava briga o zdravlju znači birati zaštitu koja smanjuje rizik – a ne onu koja ga romantizuje.
Još:
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
