Ovo je djelimično tačno, ali se često dešava  izvrtanje i pogrešno interpretiranje važnosti higijensko-sanitarnih uslova u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Neki idu tako daleko da tvrde kako su vakcine apsolutno nepotrebne. Istina je da su poboljšanje higijenskih uslova, uvođenje tekuće vode u domaćinstva i kanalizacione mreže te kultura održavanja čistoće tijela od iznimne važnosti. Također, neke bolesti, poput tifusa, kolere, dizenterije te niza drugih parazitskih i infektivnih bolesti možemo spriječiti dobrim dijelom i na ovaj način, ali to je samo jedan dio priče.

Nažalost, BiH, ali i zemlje regiona su još uvijek zemlje u kojima postoje domaćinstva bez tekuće vode i kanalizacije.  Dakle, ove bolesti nisu daleko od nas.

Efikasnost higijenskih mjera u suzbijanju bolesti

Bolesti uzrokovane parazitima i one koje se prenose nečistom, kontaminiranom hranom i vodom zaista se mogu suzbiti higijenskim mjerama te kontrolom nametnika i vektora, poput komaraca, miševa i pacova. Međutim, postoje bolesti koje ne možemo baš iskontrolisati pukim higijensko-sanitarnim mjerama.

Dobra higijena može smanjiti rizik od obolijevanja od neke zarazne bolesti, ali njena efikasnost/neefikasnost ovise o tipu uzročnika (vrsta bakterije, virusa ili parazita), načinu prenošenja (putem hrane, vode, kapljično i sl.), o ciklusu patogena. Također ovise i o socio-ekonomskom stanju regije i mnogo čemu drugom. Pad broja slučajeva obolijevanja od zaraznih bolesti nakon 1900.-te godine jeste jednim dijelom uzrokovan stvaranjem boljih higijenskih uslova, ali i nakon ovoga još je bilo mnogo posla za vakcine.

Neki uzročnici su uvijek prisutni u okolini, poput uzročnika tetanusa i niti jedna higijenska mjera, recimo pranje ruku, neće spriječiti bolest.

Bolja higijena ne sprječava neke bolesti

Najbolji primjer da visoki higijenski uslovi nisu dovoljni da spriječe obolijevanje od nekih bolesti jesu vodene kozice – varičele. Uprkos prilično dobrim uslovima, ova bolest se konstantno javlja i u razvijenim zemljama. Tamo gdje se primjenjuje vakcina protiv varičela – tek tamo se smanjuje incidencija obolijevanja.

Istovremeno, u zemljama sa mnogo lošijim sanitarnim uslovima, incidencija obolijevanja od dječije paralize opada. Higijena sama nije razlog za to, nego vakcine.

Priredila i napisala: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i bloger Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, blog Quantum of Science.

O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine. Bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović.