O tome da li i kako vakcinisati dijete koje već ima utvrđenu neku alergiju, pisali smo ovdje. Vakcine i alergije su tema o kojoj često možete naći različita mišljenja na društvenim mrežama i u grupama, a često se tvrdi kako su upravo vakcine “krivac” za povećanu incidenciju alergija. Ovaj tekst je o tome da li su osnovane tvrdnje da vakcinacija dovodi po povećane osjetljivosti i alergija odnosno – da li vakcine izazivaju alergije.

Šta su alergije?

Alergijske preosjetljivosti nastaju usljed određenih imunoglobulina (imunoglobulini E), koji se vežu za antigen i onda dolazi do okidanja reakcije u koju su uključene određene molekule. Radi se o signalnim molekulama zvanim citokinini, konkretno u ovom slučaju interleukin-4 kojeg proizvode T-helper limfociti 2 (Th2). Treba znati i da neke čestice imaju oblik sličan tvarima na koje naš organizam reaguje – recimo neke tvari na polenovom zrnu naš imuni sistem podsjećaju na neke parazite (recimo Shistosoma). Pri susretima sa takvim tvarima, naš imuni sistem reaguje odbrambeno.

Da li adjuvanti u vakcinama mogu izazvati alergije?

Naučnici su pomislili i na ovu mogućnost i istraživali je jer je postavljena hipoteza kako bi adjuvanti mogli aktivirati imuni odgovor Th2 stanica. Ipak, podaci nisu podržali tu hipotezu – da vakcinacija i adjuvanti utječu na razvoj atopije[1]. Studija na preko hiljadu djece iz 10 zemalja iz 2008. godine je učvrstila tezu da vakcine ne doprinose povećanju alergija tj. atopija[2]. Čak ni lokalna inokulacija adjuvantima nije okinula imuni odgovor praćen alergijom.

Adjuvanti u vakcinama služe da pojačaju odgovor organizma na inaktivisanog uzročnika jer je odgovor obično preslab da bi se izazvala imuna reakcija.

Do sada najšire korišteni adjuvanti u vakcinama (inaktiviranim vakcinama) se nisu pokazali opasnim.

Vakcine remete sazrijevanje imunog sistema i tako doprinose stvaranju alergija?

Postojale su i hipoteze kako je imunizacija, spriječivši prirodnu infekciju, promijenila prirodni razvoj imunološkog odgovora tj. da imunizacija ne dozvoljava da se imuni sistem „prevede“ sa nenonatalnog Th2 na bolje balansirani Th2-Th1 kakav je pronađen kod odraslih. Ovoj, „higijenskoj hipotezi“ ne ide u prilog to što je evolucija imunog sistema daleko komplikovanija.

Naime, bolesti od kojih se štitimo vakcinama čine samo mali dio svih bolesti kojima je dijete izloženo. Imuni odgovor i njegov prelaz na način odgovora kao kod odraslih se neće osloniti samo na ovih par bolesti od kojih se štitimo vakcinama.

Zamislite da su naučnici razvili namjerno samo vakcine protiv upravo onih bolesti koje doprinose sazrijevanju imunog sistema? Kako su to predvidjeli- da su upravo te bolesti ključne? Njih 10- tak naspram svih onih bolesti protiv kojih nemamo vakcine? Prosto nemoguće. Tu spadaju bolesti izazvane rinovirusima, miksovirusima, koronavirusima.

Britanska studija iz 2004. na oko 29 000 djece je pokazala kako trenutne prakse vakcinacije nisu povezane sa povećanjem incidencije alergija[3]. Zaključak o tome da li vakcine izazivaju alergije je, prema ovim studijama i mišljenima stručnjaka – ne.


[1] Gruber C, Nilsson L, Bjorksten B. Do early childhood immunization sinfluence the development of atopy and do they causeallergic reactions? Pediatr Allergy Immunol. 2001;12:296-311.

[2] Grüber C1, Warner J, Hill D, Bauchau V; EPAAC Study Group. Early atopic disease and early childhood immunization–is there a link? Allergy. 2008 Nov;63(11):1464-72.

[3] M. McKeever TM, Lewis SA, Smith C, Hubbard R. Vaccination and allergic disease: a birth cohort study. Am J Public Health. 2004 June; 94(6):985-9.

Pisala: Jelena Kalinić, biolog, naučni novinar, Društvo za promociju prirodnih nauka “Nauka i svijet” Quantum of Science.

O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine, a bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke, protiv pseudonauke i za bolje obrazovanje u STEM oblasti. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović.