Febrilne konvulzije kod male djece mogu nastupiti iz nekoliko razloga – i da, mogu se javiti nakon vakcinacije. Ova pojava plaši roditelje, kod njih se javlja panika, ali i strah od vakcina. U ovom tekstu pozvali smo čak dvije specijalistice pedijatrije – dr. med.spec.ped. Ivanu Marić iz Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije i dr. med.spec.ped. Maju Karač iz JU Dom zdravlja Zenica da objasne o čemu se radi.
Šta su to febrilne konvulzije?
Febrilne konvulzije su vrsta napada kod djeteta koji su izazvani povišenom tjelesnom temperaturom u toku akutne infekcije, a bez infekcije CNS (centralni nervni sistem) ili prethodno provociranog napada.
“Uzroci su bilo koja virusna ili bakterijska infekcija pri kojoj dolazi do rasta tjelesne temperature. Dojenčad i mala djeca imaju prirodno niži konvulzivni prag. Povišena temperatura je obavezan ali ne i dovoljan razlog za pojavu konvulzija. Postoji i nasljedna sklonost za pojavu febrilnih konvulzija. Nađene su mutacije na nekoliko hromosoma koje su odgovorne za hiperekscitabilnost moždanih neurona”, objašnjava dr. Karač.
Sindrom febrilnih konvulzija označava pojavu epileptičkih napadaja u febrilitetu (tjelesna temperatura iznad 38OC) u dojenačkoj dobi ili djetinjstvu, u dobi od 3 mjeseca do 5 godina. U općoj populaciji 2- 5 % djece do dobi od 5 godina ima jedan ili više napadaja febrilnih konvulzija.
Javljaju se kod djece starije od mjesec dana (prema podjeli Međunarodne Lige protiv epilepsije) tj. kod djece starije od 6 mjeseci (Američka Pedijatrijska Akademija). U većini slučajeva javljaju se u uzrastu između 6 mjeseci i 3 godine, najčešće oko 18 mjeseci. Rijetke su iznad 5 godina.
Dakle, kod male djece, do 5. godine, postoji veća mogućnost ovakvih reakcija kada dobiju temperaturu. Nakon te dobi, sa sazrijevanjem nervnog sistema, ove reakcije postaju rjeđe i gube se.
Febrilne konvulzije: uzroci i ko ima povećani rizik
Kako nam objašnjava dr. Ivana Marić, povećani rizik od pojave febrilnih konvulzija postoji u blizanaca te u obiteljima u kojima postoji anamneza febrilnih konvulzija u bliskih srodnika prvog i drugog reda (roditelji, braća i sestre, tete, stričevi, ujaci).
“Uz respiratorne infekcije gornjeg dišnog sustava i rozeolu, akutna upala srednjeg uha spada u najčešća febrilna stanja u kojima se javljaju febrilne konvulzije”, kaže Marić i dodaje: “Iako točan mehanizam nastanka febrilnih konvulzija nije poznat, postoje dokazi značajnog utjecaja nasljeđa, određenih virusa te specifične reakcije dječjeg mozga u razvoju na vrućicu”.
Kada se događaju febrilni napadi te kako izgledaju?
Febrilni napad se većinom dogodi u prvom danu febrilnog oboljenja, objašnjava nam dr. Karač. i dodaje kako su febrilni napadi nekad i prvi znak bolesti.
“Tokom napada obično dolazi do gubitka svijesti. Mogu se desiti različiti motorni fenomeni (mlitavost, ukočenost ili trzaji ), cijanoza (plavičasta obojenost kože), hipersalivacija (pojačana produkcija pljuvačke) i umokravanje. Traju kratko, iako se roditelju učine kao cijela vječnost, jer uzgledaju dramatično , ‘kao da umire’. Obične febrilne konvulzije neće utjecati na neurološki status djeteta i ako traju kratko, neće oštetiti mozak”, objašnjava dr. Karač.
Dr. Marić dodaje i kako postoje dvije vrste febrilnih konvulzija:
1. Jednostavne febrilne konvulzije, koje su najčešće i traju u prosjeku do 5 minuta, u iznimnim slučajevima do 15 minuta. Tijekom konvulzija dijete najčešće:
- trza rukama i nogama, trese se
- ima fiksiran pogled prema gore (izvrnute oči)
- jeca
- izgubi svijest
- može povraćati, pomokriti se ili imati veliku nuždu
2. Složene febrilne konvulzije, koje traju obično dulje od 10 minuta, ponavljaju se više puta unutar 24 sata, uključuju trzanje samo jednog dijela ili polovice tijela.
Dakle, ova slika febrilnog napada je nimalo prijatna i zastrašujuća je te roditelji često navode da im dijete izgleda “kao da umire”. Jasno je da ovakve epizode zaista izazaju paniku kod roditelja.
Kako reagovati u slučaju pojave febrilnih konvulzija?
Savjet pedijatara je da kod ovakvih dešavanja, roditelj mora da se potrudi da ostane pribran.
Dijete treba položiti na bok kako bi mu se omogućila prohodnost disajnih puteva. Ne vezivati, ne obuzdavati dijete nikakvim manipulacijama, ne stavljati mu ništa u usta. Mjeriti vrijeme trajanja napada. Ako napad traje 5 minuta, pozvati hitnu pomoć.
Šta činiti ako dijete ima febrilne konvulzije:
- Nježno spustiti dijete na pod
- Ukloniti predmete u blizini
- Okrenuti dijete na bok radi zaštite od gušenja. Nježno ukloniti predmete iz djetetovih usta
- Opustiti odjeću oko vrata
- Pratiti disanje i znakove zapreke dišnog puta
- Pozvati Hitnu pomoć
- Pokušati zabilježiti vrijeme početka i završetka napadaja
Šta ne činiti ako dijete ima febrilne konvulzije:
- NE stavljati ništa u djetetova usta ! (niti lijekove za snižavanje temperature!)
- NE stavljati dijete u kadu ili pod tuš radi hlađenja
- NE vezivati dijete
Po završetku konvulzija, dijete treba biti pregledano da bi se pronašao uzrok vrućice, odgovara nam dr. Ivana Marić. “Osoba koja je bila s djetetom u trenutku konvulzija bi trebala moći opisati događaj što podrazumijeva podatke o trajanju napada, opisati ponašanje djeteta prije, za vrijeme te nakon konvulzija te podatak o djetetovoj temperaturi”, ističe Marić.
Febrilne konvulzije i vakcine
Kao i kod vrućice uzrokovane virusima i bakterijama i tijekom vrućice zbog cijepljenja se može dogoditi napadaj febrilnih konvulzija. Treba znati da febrilne konvulzije nastupaju i usljed temperature koja nastaje u infekciji.
MMR vakcina
Febrilne konvulzije su zabilježene i povezane sa administracijom nekih vakcina, kaže dr Karač. “Spominju se u korelaciji sa živom atenuiranom vakcinom MRP (MMR vakcina– morbili, rubeola, zaušnjaci) , kada se očekuje temperatura u periodu 5 do 14 dana nakon administracije vakcine, sa najčešćim vrhom javljanja oko 9.dana. Zabilježene su kod jednog od oko 3000 vakcinisane djece”, navodi Karač.
Dr. Ivana Marić se slaže s ovom konstatacijom: “Primovakcinacija u dobi od 15-18 mjeseci nosi povećani relativni rizik febrilnih konvulzija u periodu od 7-12 dana od cijepljenja, a ukoliko dijete u anamnezi već ima febrilne konvulzije, tada je rizik i 20 puta veći”, navodi Marić i dodaje: “Unatoč svemu tome, nije zabilježen porast epilepsija u svezi s sa MPR cijepljenjem”.
MRP/MMR valja dati što prije u drugoj godini života, tj. između 12-15 mjeseca života, jer se time smanjuje vjerojatnost febrilnih konvulzija.
“Niti jedna studija do sada nije pokazala povećan rizik od febrilnih konvulzija ili epilepsije u djeteta čije su se febrilne konvulzije dogodile unutar 7 dana od vakcinacije MPR”, naglašava dr. Marić.
Pentaxim i DTaP vakcine
Uvođenjem acelularne vakcine, kakva je inaktivirana Pentaxim vakcina, danska studija na velikoj populaciji identificirala je mali rizik od febrilnih napada na dan vakcinacije prvom i drugom dozom kao <1 febrilna konvulzuja na 2800 vakcinacija. Studija nije našla povišen rizik od ponavljanih febrilnih napada ili epilepsije kod djece. Povišena temperatura nakon vakcinacije petovalentnom inaktiviranom vakcinom se očekuje unutar 48h nakon administracije. Konvulzije sa ili bez visoke temperature su reakcija za koje učestalost nije poznata (učestalost se ne može procijeniti, jer su vrlo rijetke), navedeno je, kako objašnjava dr. Karač, u prospektu proizvođača ove vakcine.
Dr. Marić objašnjava kako je jako niska pojavnost konvulzija nakon cijepljenja protiv difterije, tetanusa i pertusisa (DTPa) i rizik za febrilne konvulzije unutar 72h iznosi tek 0,06‰ (promila).
“Febrilne konvulzije su incidenti, nisu progresivna neurološka ili imunomodulirajuća bolest, stoga se djeca nakon febrilnih konvulzija, nakon što se definiše i ukloni razlog koji je do njih doveo – mogu sigurno nastaviti cijepiti”, ističe dr. Karač.
Da li je pojava febrilnih konvulzija kontraindikacija za nastavak vakcinacije?
Kod utvrđene dijagnoze febrilnih konvulzija- nije kontraindikacija i vakcinacija se može nastaviti prema kalendaru u ordinaciji izabranog liječnika, objašnjava dr. Marić.
U slučaju složenih febrilnih konvulzija daljnje cijepljenje će se vršiti u dogovoru s neuropedijatrom, nakon završene dijagnostičke obrade.
Nekada napad febrilnih konvulzija može biti prvi znak genetički uzrokovanih epilepsijskih sindroma ili drugih metaboličkih bolesti u podlozi te se svaki slučaj individualno razmatra i odluka o cijepljenju donosi u suradnji sa subspecijalistima koji vode dijete.
ZA KRAJ Važno je istaknuti da niti jednom studijom nije pokazan negativan učinak febrilnih konvulzija na razvoj misaonih funkcija ili na rast i razvoj općenito. Dvije najveće prospektivne studije, National Perinatal Colaborative Study u SAD-u i British Child Health and Education Study, koje su pratile djecu od rođenja do dobi od 7 odnosno 10 godina, pokazale su da djeca s preboljelim febrilnim konvulzijama imaju jednaka akademska dostignuća, intelekt i ponašanje kao sva druga djeca.
Priredila i napisala u saradnji s pedijatrima Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i potpredsjednica Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, autor na Quantum of Science. Foto: Amer Kapetanović.
O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine, a bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke, protiv pseudonauke i za bolje obrazovanje u STEM oblasti. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović.
