Pneumokokna vakcina je jedna vrlo korisna vakcina – korisna kako za djecu, tako i za starije osobe, i sve one koji imaju sklonost upalama izazvanim bakterijom Streptococcus pneumoniae. U BiH, ova vakcina nije u programu obavezne vakcinacije, u programu onih vakcina koja djeca moraju primiti. Ni u Hrvatskoj nije u nacionalnom programu vakcinacije. Ipak, u nekim slučajevima se osoba može vakcinisati ovom vakcinom, što trebate provjeriti s Vašim ljekarom kako je moguće.

Nadamo se da će primanje ove vakcine uskoro biti omogućeno svima onima koji je žele primiti, ne samo djeci, nego i odraslim, pogotovo onim starijim od 65 godina, bez obzira na to da li imaju indikaciju za primanje ove vakcine ili ne.

O ovoj zanimljivoj vakcini i njenoj važnosti piše dr. Slaven Krajina, specijalista pedijatrije u JZU Dom Zdravlja Doboj.

Pneumokokna vakcina: zbog čega ju je dobro primiti?

Infekcije uzrokovane bakterijom Streptococcus pneumoniae veliki su javnozdravstveni problem širom svijeta zbog niza bolesti koje pneumokok može izazvati kod djece i odraslih. Među njima, najčešće su takozvane neinvazivne bolesti kod djece kao što su akutna upala srednjeg uha i bronhopneumonija, dok je kod starijih najčešći sinusitis.

Tokom prve tri godine života više od 60% djece preboli barem jednu epizodu upale srednjeg uha, dok oni, manje sretni koji čine oko 30% imaju više uzastopnih epizoda OMA (upala srednjeg uha). Ova bakterija može izazvati i meningitis, ali i sepsu.

Bitna karakteristika pneumokoka jeste da on nema prirodnog rezervoara, osim čovjeka i glavno mjesto parazitiranja mu je sluznica nosa. Zdrave osobe kod kojih se iz nazofarinksa (područje nosa i jednjaka) izoluje pneumokok nazivaju se kliconošama. To znači da oni mogu prenositi drugima ovu bakteriju.

Zanimljivo i opasno

Zanimljiv podatak je da čak 60 – 70% djece u predškolskim ustanovama mogu biti nositelji pneumokoka, dok kod njihove braće i roditelja mogu se utvrditi slične stope. Suprotno tome, kod zdravog odraslog stanovništva bez dječice u domaćinstvu stopa kliconoštva je jako niska i iznosi 5 -10%. Kod starije djece iznad 5 godine, zbog razvoja prirodne imunosti prema pneumokoku, ove infekcije su znatno rjeđe.

Vakcinacijom protiv pneumokokne bolesti se. osim smanjenja obolijevanja i umiranja uzrokovanih bakterijom Streptococcus pneumoniae, znatno smanjuje primjena antibiotika, a samim tim i smanjuje šansa za nastanak rezistencije na antibiotike.

Pneumokok i starije osobe

Pneumokok ponovo postaje značajan uzročnik infekcija kod osoba starijih od 65 godina. Ono što zadaje glavobolju ljekarima jesu invazivne pneumokokne bolesti (IPB) kao što su bakterijemija ili sepsa, bronhopneumonija i meningitis, odnosno upala moždanica čiji ishod može biti fatalan.

Prenosu infekcije, poesebno među djecom pogoduju zatvoreni i prenapučeni prostori poput vrtića i škola pretežno tokom zimskog perioda. U poslednje vrijeme, znatan broj sojeva pneumokoka pokazuje rezistenciju ili otpornost prema antibioticima. To otežava liječenje. U našoj zemlji, nažalost, rutinski ne radimo serotipizaciju uzročnika.

Međutim, u zemljama u regiji i Evropi većinu bolesti izazivaju serotipovi koji se daju prevenirati sa konjugovanom pneumokoknom vakcinom. Ova vakcina je za sada rezervisana samo za mali broju pacijenata uz strogu indikaciju.

Pneumokokna vakcina: tipovi

Prva vakcina protiv pneumokoka razvijena je još 1980. godine pod nazivom Pneumovax23, međutim primjena ove vakcine nije imala značajnijeg uticaja na učestalost javljanja težih oblika bolesti kod djece koja su najranjivija tj. ispod dvije godine života.

Tek je otkriće konjugovane pneumokokne vakcine – PCV (eng. pneumococcal conjugate vaccine) omogućilo učinkovitu prevenciju pneumokokne bolesti, i to ponajviše IPB u male djece.

Danas se na tržištu može naći Prevenar® heptavalentna vakcina peoizvođača Pfizer, koja sadrži sedam različitih kapsularnih antigena pneumokoka, potom Synflorix® dekavalentna vakcina koja sadrži polisaharide deset najčešćih serotipova uzročnika pneumokokne bolesti i Prevenar 13® tridekavalentna vakcina proizvođača Pfizer, koja sadrži trinaest polisaharida najčešćih uzročnika pneumokokne bolesti.

Kada se prima pneumokokna vakcina / cjepivo i u koliko doza

Djeca starosti od 2 do 59 mjeseci (5 godina) trebala bi primiti PCV13 u dobi od 2, 4 i 6 mjeseci. Prva doza može se započeti već u drugom mjesecu života ili sa 6 sedmica starosti. Četvrta (booster) doza može se dati u između 12 – 15 mjeseci.

PCV13 se može primijeniti sa ostalim rutinskim vakcinama, koristeći zasebno mjesto aplikacije. Na stranicama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo možete naći više informacija o načinu davanja i broju doza.

Ako se imunizacija započne na vrijeme tj. ispod 12 mjeseci razmak između vakcina trebao bi biti najmanje 4 sedmice.

Za djecu koja su započela vakcinaciju poslije prvog rođendana, razmak između dvije doze treba da bude barem 8 sedmica ili 2 mjeseca. Djeca u dobi od 7 mjeseci i više, koja prethodno nisu vakcinisana, ne trebaju primati sve 4 doze. To znači, da će broj doza koje dijete treba da primi zavisti od uzrasta i dobi u kojoj je primilo prvu PCV13 vakcinu.

Prethodno nevakcinisana djeca uzrasta od 7 do 11 mjeseci trebaju dobiti dvije doze vakcine u razmaku od barem 4 sedmice, te booster dozu od 12 – 15 mjeseci, dok oni stariji između 12 – 23 mjeseca trebaju dobiti dvije doze vakcine u razmaku od barem 8 sedmica. Djeca uzrasta 24 – 59 mjeseci koja nisu primila niti jednu dozu PCV13 vakcine trebaju primiti samo jednu dozu.

Djeca sa hroničnim bolestima starosti od 24 do 72 mjeseca (6 godina) trebaju primiti 2 doze PCV13 u razmaku od barem 8 sedmica. Djecu od 6 do 18 godina, koja spadaju u rizičnu kategoriju, a nisu prethodno vakcinisana, treba vakcinisati jednom dozom PCV13 (CDC 2015).

Nuspojave

Dakle, zaključak je – ako želimo spriječiti bolesti djeteta koje izaziva ova bakterija, ali i bolesti ukućana izazvane ovom bakterijom jer se pokazalo kako je rizik povećan u domaćinstvima s malom djecom, treba se odlučiti i na ovu vakcinu. Pneumokokna vakcina je elektivnapo izboru).

Ozbiljne nuspojave nakon ove vakcine su vrlo rijetke, a uobičajene nuspojave se manifestiraju lokalnim reakcijama. To su: otvrdnuće/oteklina i crvenilo na mjestu primjene, razdražljivost. Moguć je smanjeni apetit te povišena tjelesna temperatura.

Ove nuspojave prolaze u roku od par dana bez potrebe za liječenjem i bez posljedica.

Raspitajte se kod Vašeg pedijatra da li je moguće da dijete primi ovu vakcinu i kako

Tekst je preuzet i prilagođen s FB stranice Lege artis doktora pedijatra Slavena Krajine, s dozvolom autora. Ovu stranicu svakako preporučujemo roditeljima kao dobar izvor savjeta stručnjaka iz oblasti pedijatrije i brige o djeci, a koji nije fokusiran samo na vakcine. Ovdje ćete naći još mnogo toga što bi vam moglo biti korisno.

Važno:

Nažalost, u BiH je još uvijek teško dobiti ovu vakcinu. Nije u sklopu redovne vakcinacije i nekad nema pedijatrijskih doza. Djeci se občno daje ako imaju indikaciju (sklonost infekcijama pneumokokama). Zdravo dijete u BiH još uvijek teško možemo vakcinisati nekom od pneumokoknih vakcina. Raspitajte se kod vašeg pedijatra ili u privatnim pedijatrijskim ordinacijama da li moguće vakcinisati dijete ovim vakcinama. Vakcinacija je moguća u Hrvatskoj, a prema novijim podacima, i u Srbiji.

U 2024. godini u Federaciji BiH se počelo s edikacijama pedijatara o ovoj vakcini, a Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine uvodi pneumokoknu vakcinu / cjepivo u redoviti imunizacijski program u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Isto vrijedi i za odrasle – svijest o važnosti ove vakcine je niska, a zaista može starije 65+ zaštititi od nepotrebnih infekcija i poboljati ovim ljudima kvalitet života i produžiti životni vijek. Oni koji žele primiti ovu vakcinu, moraju je sami platiti, a nekima je nedostupna. Prima se u dvije doze, ako je riječ o odrasloj osobi. pitajte svog ljekara kako je moguće da primite ovu vakcinu ako ste stariji od 65 godina.

O revakcinaciji i dužini trajanja imuniteta nakon polisaharidne konjugovane pneumokokne vakcine pročitajte više na ovom dokumentu WHO.

Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short-runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.

Foto: Amer Kapetanović