Da li autizam može postojati kod djece koja nisu primila sve vakcine? Često nam u komentarima dolaze poruke kako se autizam, odnosno poremećaji iz autističnog spektra, neurodivergencija, ne javljaju kod djece koja nisu vakcinisana. Ovo nije tačno. Analize na nivou populacija jasno pokazuju da i nevakcinisana djeca mogu imati autizam te da nema velikih razlika u incidenciji autizma kod vakcinisanih i nevakcinisanih. Dakle, ne možemo čak reći da se kod nevakcinisanih rjeđe javlja, nego je pojavnost otprilike ista u obje grupe.
Autizam je neuro‑razvojni poremećaj koji se očituje problemima u komunikaciji, socijalnoj interakciji i obrascima ponašanja. Stručnjaci širom svijeta godinama proučavaju kako i zašto se autizam razvija. Ono što ključna naučna istraživanja jasno pokazuju jeste da autizam nije uzrokovan vakcinacijom. On se javlja i kod djece koja su primila sve preporučene vakcine, ali i kod djece koja nisu vakcinisana ili nisu vakcinisana u potpunosti.
Kako znamo da se poremećaji iz spektra autizma javljaju i kod nevakcinisane djece?
Na primjer, u velikoj danskoj studiji objavljenoj u uglednom medicinskom časopisu (1), naučnici su pratili više od 500 000 djece tokom vremena i uspoređivali stopu autizma među onima koji su primili MMR vakcinu i onima koji je nisu primili. Nakon prilagođavanja za brojne faktore, nije bilo povećanog rizika za autizam kod vakcinisane djece u odnosu na nevakcinisanu.
Također, redovne epidemiološke studije širokog dosega (npr. CDC‑ev Autism and Developmental Disabilities Monitoring Network, 2) pokazuju da autizam pogađa otprilike 1 od 31 osmogodišnjaka u SAD‑u, bez obzira na to jesu li ti mališani primili sve vakcine prema rasporedu ili ne.
U opsežnoj analizi literature o vakcinama i autizmu, istraživači su zaključili da nema razlike u stopi autizma između vakcinisane i nevakcinisane djece u longitudinalnim i kohortnim studijama koje su analizirali (3). U toj analizi se naglašava kako multiple vakcinacije ne prepoterećuju imunološki sistem te da autizam nije imunološki uslovoljen neurorazvojni poremećaj.
Meta‑analiza objavljena 2014. u časopisu Vaccine (4) uključila je više kohortnih i case‑control studija (>1,2 miliona djece) i pokazala je nulto ili neznatno statističko povećenje rizika autizma povezanog s vakcinama, uključujući i MMR ili komponente poput timerosala.
Velika populacijska kohortna studija danskih djece pokazala je da rizična stopa autizma nije veća među vakcinisanim djecom u poređenju s nevakcinisanim. Radi se o jednoj od najboljih studija koju proveli su Madsen i kolege u Danskoj između 1991. i 1998. godine, a rezultati su objavljeni u časopisu New England Journal of Medicine (5). Studija je obuhvatila 537 303 djece, što predstavlja 2 129 864 osoba-godina istraživanja. Otprilike 82% djece primilo je MMR vakcine. Skupina djece odabrana je iz danskog sistema civilne registracije, status cijepljenja dobiven je od Danskog nacionalnog odbora za zdravstvo, a djeca s autizmom identificirana su iz danskog središnjeg registra. Rizik od autizma u skupini cijepljene djece bio je isti kao i kod necijepljene djece. Nadalje, nije bilo povezanosti između dobi u vrijeme cijepljenja, vremena od cijepljenja ili datuma cijepljenja i razvoja autizma.
Studije koje su jasno uporedile stope autizma kod vakcinisane i nevakcinisane djece pokazuju da autistični slučajevi postoje i u grupama djece koja su ostala nevakcinisana (6). Jedna analiza pokazuje da su djeca s autizmom i njihovi mlađi braća/sestre skloniji biti manje vakcinisani nakon dijagnoze, ali autizam se i dalje javlja u nevakcinisanoj populaciji. To ukazuje da autizam postoji i bez poveznice s vakcinacijom.
Još jedna danska studija (7) snažno potvrđuje da MMR vakcinacija ne povećava rizik od autizma, ne pokreće autizam kod djece koja su mu podložna i nije povezana s grupisanjem (klasterima) slučajeva autizma nakon vakcinacije. Ova studija nadograđuje prethodna istraživanja zahvaljujući značajno većoj statističkoj snazi te time što razmatra hipoteze o osjetljivim podgrupama i pojavi grupisanja slučajeva.
Znači – da: autizam se definitivno javlja i kod nevakcinisane djece. Javlja se čak i kod djece u zajednici Amiša, za koje se često pogrešno pretpostavlja da nikako ne vakcinišu. To je ključna tačka koju svaki roditelj treba znati. Nema vjerodostojnih naučnih dokaza koji bi govorili da se autizam ne bi pojavio kod nevakcinisane djece. Autizam se razvija iz složenih kombinacija genetičkih faktora, ranog razvoja mozga i drugih okolišnih utjecaja koji nisu povezani s vakcinacijom. Recimo, ako trudnica udiše zagađen zrak, ili je imala infekcije u trudnoći, povećan je rizik da dijete ima autizam
Poruka
Razumijemo da je velika zabrinutost kod roditelja koji gledaju svoje dijete kako se razvija drugačije ili sporije nego što su očekivali. Kad se dijete dijagnosticira s autizmom, to je trenutak koji potrese cijelu porodicu. Ako ste zabrinuti da je uzrok autizma vakcina, važno je da tu brigu iznesete svom pedijatru ili specijalisti za razvojnu medicinu. Ali isto tako moramo se osloniti na najbolje naučne / znanstvene dokaze koje imamo, a oni ne pokazuju uzročnu vezu između vakcina i autizma.
Pregledi naučne literature dosljedno pokazuju da se autizam javlja u obje grupe djece – bez obzira na vakcinaciju
Uprkos svim pitanjima i neizvjesnostima koje autizam donosi, jedino pouzdano naučno razumijevanje nam kaže da autizam može postojati u svakoj populaciji djece, uključujući i one koji nisu vakcinisani.
27 studija koje dokazuju da autizma i vakcine nisu povezani
160 studija koje pokazuju kako autizam i vakcine nisu povezani
Reference:
- Madsen KM, Hviid A, Vestergaard M, Schendel D, Wohlfahrt J, Thorsen P, Olsen J, Melbye M. MFR-vaccination og autisme–et populationsbaseret followupstudie [MMR vaccination and autism–a population-based follow-up study]. Ugeskr Laeger. 2002 Dec 2;164(49):5741-4. Danish. PMID: 12523209.
- Prevalence and Early Identification of Autism Spectrum Disorder Among Children Aged 4 and 8 Years — Autism and Developmental Disabilities Monitoring Network, 16 Sites, United States, 2022 – CDC
- Gerber JS, Offit PA. Vaccines and autism: a tale of shifting hypotheses. Clin Infect Dis. 2009 Feb 15;48(4):456-61. doi: 10.1086/596476. PMID: 19128068; PMCID: PMC2908388.
- Taylor LE, Swerdfeger AL, Eslick GD. Vaccines are not associated with autism: an evidence-based meta-analysis of case-control and cohort studies. Vaccine. 2014 Jun 17;32(29):3623-9. doi: 10.1016/j.vaccine.2014.04.085. Epub 2014 May 9. PMID: 24814559.
- Madsen KM, Hviid A, Vestergaard M, Schendel D, Wohlfahrt J, Thorsen P, Olsen J, Melbye M. A population-based study of measles, mumps, and rubella vaccination and autism. N Engl J Med. 2002 Nov 7;347(19):1477-82. doi: 10.1056/NEJMoa021134. PMID: 12421889.
- Glickman G, Harrison E, Dobkins K. Vaccination Rates among Younger Siblings of Children with Autism. N Engl J Med. 2017 Sep 14;377(11):1099-1101. doi: 10.1056/NEJMc1708223. PMID: 28902586; PMCID: PMC5745801.
- Hviid A, Hansen JV, Frisch M, Melbye M. Measles, Mumps, Rubella Vaccination and Autism: A Nationwide Cohort Study. Ann Intern Med. 2019 Apr 16;170(8):513-520. doi: 10.7326/M18-2101. Epub 2019 Mar 5. PMID: 30831578.
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
