Ovdje je spisak stanja i bolesti kod kojih se cjepiva protiv COVID-19 mogu, smiju i trebaju primiti. Ove rizične skupine će svakako biti i prioritetne pri vakcinaciji /cijepljenju. Ovo su informacije Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Rizične skupine:
Kronična respiratorna bolest – Pojedinci s teškim plućnim bolestima, uključujući one s astmom koja zahtijeva kontinuiranu ili čestu upotrebu sistemskih steroida ili s prethodnim pogoršanjima koja zahtijevaju bolnički prijem, i kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB), uključujući kronični bronhitis i emfizem; bronhiektazije, cistična fibroza, intersticijska fibroza pluća, pneumokonioza i bronhopulmonalna displazija (BPD).
Kronične bolesti srca i krvožilnog sustava – Kongenitalne bolesti srca, hipertenzija sa srčanim komplikacijama, kronično zatajenje srca, osobe kojima su potrebni redovni lijekovi i/ili praćenje ishemijske bolesti srca. To uključuje osobe s atrijskom fibrilacijom, perifernom vaskularnom bolešću ili anamnezom venske tromboembolije.
Kronična bolest bubrega – Kronična bolest bubrega u fazi 3, 4 ili 5, kronično zatajenje bubrega, nefrotski sindrom, transplantacija bubrega.
Kronična bolest jetre – Ciroza, bilijarna atrezija, hronični/kronični hepatitis. O tome da li vakcine mogu izazvati hepatitis više pročitajte ovdje.
Kronična neurološka bolest – Moždani udar, prolazni ishemijski napad (TIA). Uvjeti u kojima respiratorna funkcija može biti ugrožena zbog neurološke bolesti (npr. oboljeli od dječje paralize). To uključuje osobe s cerebralnom paralizom, teškim smetnjama u učenju, Downovim sindromom, multiplom sklerozom, epilepsijom, demencijom, Parkinsonovom bolešću, bolesti motornih neurona i srodnim ili sličnim stanjima; ili nasljedna i degenerativna bolest živčanog sustava ili mišića; ili teški neurološki invaliditet.
Dijabetes – Bilo koji dijabetes, uključujući dijabetes kontroliran prehranom.
Imunosupresija – Imunosupresija zbog bolesti ili liječenja, uključujući pacijente koji se podvrgavaju kemoterapiji koja dovodi do imunosupresije, pacijenti koji se podvrgavaju radikalnoj radioterapiji, primatelji transplantacije solidnih organa, primatelji koštane srži ili matičnih stanica, HIV infekcija u svim fazama, multipli mijelom ili genetski poremećaji koji utječu na imunološki sustav (npr. IRAK-4, NEMO, poremećaj komplementa, SCID).
Imunosupresivne terapije
Pojedinci koji primaju imunosupresivnu ili imunomodulirajuću biološku terapiju, uključujući, ali ne ograničavajući se na anti-TNF, alemtuzumab, ofatumumab, rituksimab, pacijenti koji primaju inhibitore protein kinaze ili PARP inhibitore i osobe liječene steroidima koji štede agense poput ciklofosfamida i mofetilmikofenolata.
Pojedinci koji su liječeni sistemskim steroidima ili će vjerojatno biti liječeni dulje od mjesec dana u dozi ekvivalentnoj prednizolonu od 20 mg ili više dnevno.
Svatko tko ima hematološku malignu bolest u anamnezi, uključujući leukemiju, limfom i mijelom, i osobe sa sistemskim eritematoznim lupusom i reumatoidnim artritisom i psorijazom kojima će biti potrebni dugotrajni imunosupresivni tretmani.
Neki imunosupresivni bolesnici mogu imati suboptimalni imunološki odgovor na cjepivo.
Asplenija ili disfunkcija slezene – To također uključuje stanja koja mogu dovesti do disfunkcije slezene, poput homozigotne bolesti srpastih stanica, velike talasemije i celijakijskog sindroma.
Pretilost – Odrasli s indeksom tjelesne mase ≥40 kg / m².
Teška mentalna bolest – Pojedinci sa shizofrenijom ili bipolarnim poremećajem ili bilo kojom mentalnom bolešću koja uzrokuje ozbiljni poremećaj u funkcioniranju.
