Jedna od stvari koje možete čuti vezano za vakcine, jeste i to da su možda povezane sa autoimunim bolestima. Kao da mogu biti “okidač” za autoimune bolesti. E, sad, tu ima nešto smisla, jer su vakcine dizajnirane tako da stimulišu imuni odgovor organizma, a autoimune bolesti su zapravo “prestimulisani” imuni odgovor organizma u kojem ćelije imunološkog sitema počnu napadati druge tipove ćelija vlastitog organizma.

Uzročnici bolesti i infekcija predstavljaju veći rizik za pojavu autoimune bolesti nego vakcinacija

Do sada su provedene mnoge studije kako bi se utvrdilo da li ima veze između vakcina i autoimunih bolesti, ali nije demonstrirana veza između vakcinacije i razvoja autoimunih bolesti, o čemu više možete naći u tekstu u Frontiers te članku Vaccines and Autoimmune diseases na stranicama Dječije bolnice Filadelfija. Dobar pregled na ovu temu ima i Lancet.

“Ono što većina ljudi ne shvata jeste da su genetički faktori presudni u autoimunim bolestima, a da su infekcije uobičajenim virusima, (kao što je EBV) i u rijetkim slučajevima vakcinacija, samo okidač. Osoba koja odreaguje autoimunom reakcijom na oslabljeni virus u vakcini, odreagovala bi isto tako i na divlji soj virusa. “, dr. Jovan Raičević, pedijatar.

Izvještaj s konfererencije objavljen u Elsevier pod naslovom “Safety of vaccine adjuvants: Focus on autoimmunity” zaključuje kako nema uvjerljivih dokaza da adjuvansi u vakcinama potiču razvoj autoimunih bolesti.

Okidač za autoimune bolesti su češće virusne infekcije nego vakcine. Djelovanje stvarne infekcije uzrokovane divljim sojem virusa mnogo više zbuni i trigeruje imunološki sistem.

Šta su to autoimune bolesti?

U ovu grupu bolesti spada jako velik broj sasvim različitih bolesti i stanja. Ona imaju različite etiologije i simptome. Lupus, psorijaza, dijabetes melitus tip1, vitiligo, Kronova bolest, celijakija, ulcerativni kolitis, Guillain–Barréov sindrom (GBS) – samo su neki od primjera autoimunih bolesti.

Postoji preko 100 tipova ovih bolesti, kod kojih stanice imunološkog odgovora nenormalno reaguju i napadaju druge ćelije istog organizma.

Praktično svaki dio organizma i svaki tip ćelija može biti zahvaćen autoimunom bolešću. Ove bolesti su često nasljedne, a neke mogu biti izazvane faktorima okoline. Zapravo, najčešće se radi o kombinaciji genetičkih i faktora okoline.

Dokazana je veza infekcije Epstein-Barrovim virusom (EPV) i povećanja rizika obolijevanja od nekoliko autoimunih bolesti – lupusa, multiple skleroze i reumatoidnog artritisa. Autoimunih bolesti je jako puno, no samo u vrlo specifičnim slučajevima sama bolest ili trenutačno zdravstveno stanje mogu biti razlog za dugotrajnu ili kratkoročnu odgodu vakcinacije.

U dosta slučajeva autoimunih bolesti osoba se itekako može vakcinisati i čak j poželjno, radi izbjegavanja komplikacija bolesti od kojih vakcine štite.

Vakcine i autoimune bolesti

Postoji neke vakcine za koje je utvrđeno da imaju veze sa nekim autoimunim bolestima. Recimo, vakcina protiv gripe i vakcina protiv tetanusa i Guillain-Barré sindromom (GBS) i MMR vakcina s idiopatskom trombocitopeničnom purpurom (ITP, privremen pad broja trombocita).

U uputstvima za MMR vakcinu (na našim prostorima, to su vakcine Priorix GSK i M-M-R-VaxPro Merck) nema naznačeno da je pronađena veza sa GBS.

Vakcina Pentaxim

U uputstvu za vakcinu Pentaxim piše upozorenje da, zbog postojanja određene veze vakcine protiv tetanusa i Guillain–Barréovog sindroma, to možda može i da bude slučaj sa Pentaxim, koja je DTaP-IPV-Hib vakcina tj. sadrži komponentu protiv tetanusa.

Ali isto tako, na ovom uputstvu dodatno piše da nisu zabilježeni slučajevi Guillain–Barréovog sindroma nakon administracije ove vakcine. U uputstvu ne piše da Pentaxim može biti okidač za ovaj sindrom.

Piše sljedeće u uputstvu:

  1. ” ukoliko se kod Vašeg djeteta javio Guillain-Barré sindrom (neuobičajena osetljivost, paraliza) ili brahijalni neuritis (paraliza, difuzni bol u nadlaktici i ramenu), posle prethodne doze vakcine koja sadrži tetanusni toksoid (vakcina protiv tetanusa), odluka o davanju vakcina koje sadrže tetanusni toksoid mora biti procijenjena od strane Vašeg ljekara” (uputstvo za Pentaxim, proizvođača Sanofi Pasteur S.A.)
  2. “Moguća neželjena dejstva (tj. reakcije koje nisu prijavljene nakon primjene vakcine PENTAXIM, već poslije primjene drugih vakcina koje sadrže jednu ili više antigenskih komponenti kao PENTAXIM vakcina) su sljedeća: Guillain-Barré sindrom (neuobičajena osjetljivost, paraliza) ili brahijalni neuritis (paraliza, difuzni bol u nadlaktici i ramenu), posle primjene vakcine koja sadrži tetanusni toksoid.”
    (uputstvo za Pentaxim, proizvođača Sanofi Pasteur S.A.)

Koliki je rizik?

Ono što je sada bitno da naglasimo jeste to da su istraživanja pokazala kako su to vrlo rijetke pojave.

ITP i MMR vakcine

Idiopatska trombocitopenična purpura (skraćeno ITP), je bolest koju karakteriše smanjen broj trombocita (trombocitopenija).

U slučaju MMR-a i ITP-a postoji povećan rizik. Međutim, taj je rizik manji nego što je kod infekcije morbilima, klinički tok ITP-a nakon vakcinacije MMR je lakši u poređenju s ITP-om nakon infekcije morbilima, a 90% djece potpuno se rješava ITP-a unutar 6 mjeseci (1).

Prema studiji u linku, stvarni rizik za razvoj ITP- a nakon vakcinacije MMR vakcinom je 23 na 700 000 djece. To znači 0.00328%

Prema drugim studijama (2), ITP se može javiti 6 sedmica nakon vakcinacije u između 1:25000 do 1:40 000 vakcinisanih lica.

Za MMR vakcinu je utvrđeno da postoji i ponešto povećan rizik razvoja reumatoidnog artritisa, ali ovaj rizik je povećan kod žena. U EPMA Springer je 2017. objavljen pregledni članak o povezanosti nekoliko vakcina (protiv gripe, MMR, protiv HPV, hepatitisa B, hepatitisa A) sa nekoliko autoimunih bolesti (3) i utvrđeno je da je u većini slučajeva veza slaba, rizik nizak te da se ovi događaji (vakcinacija i autoimuna bolest) ne mogu dovesti u jaku uzročno-posljedičnu vezu.

Nema epidemioloških podataka koji bi potkrijepili tvrdnju da se autoimuni poremećaji, astma, SIDS, alopecia i dijabetes javljaju nakon vakcinacije vakcinama protiv hepatitisa B, prema: Plotkin's Vaccines, 7th Edition (4).

Diabetes mellitus tip 1 i vakcine

Vezano sa strahove da su vakcine povezane sa autoimunim tipom diabetes mellitusa (tip 1, juvenilni dijabetes), provedeno je nekoliko metodološki dobrih studija. Utvrđeno je da djeca koja su primila Hib vakcinu nisu u većem riziku obolijevanja od ovog tipa dijabetesa komparirano sa grupom djece koja nisu primila ovu vakcinu.

Utvrđeno je i da djeca koja su primila MMR vakcinu, vakcinu protiv velikog kašlja i hepatitisa B ili varičela također nisu u većem riziku za obolijevanje od diabetes mellitus tip 1. Trudnice koje su primile vakcinu protiv gripe nemaju veći rizik razvoja gestacijskog dijabetesa (prema članku koji možete pročitati ovdje).

Šestogodišnja studija vakcine protiv HPV nije utvrdila povezanost primanje ove vakcine i pojave autoimunih bolesti (5).


Guillain–Barréov sindrom i vakcine

Urađeno je nekoliko studija istraživanja tvrdnji o povezanosti MMR vakcine i rizika od dobijanja Guillain–Barréovog sindroma i nije utvrđena signifikantna povezanost. Incidencija GBS kod vakcinisanih nije bila veća nego kod nevakcinisanih (6), utvrđeno je da čak i u masovnim kampanjama vakcinisanja godišnja incidencija GBS ostaje konstantna (7).

Studija iz 2013. godine, objavljena u Clinical infectious disease, koja je provođena 13 godina (1995. – 2006.) i to na jednom zaista reprezentativnom uzorku, nastojala je procijeniti rizik od GBS nakon vakcinacije polio-vakcinom, MMR vakcinom, konjugiranom pneumokokalnom vakcinom, varičela-vakcinom, vakcinom protiv Haemophilus influenza type B, bjesnila, gripe, kombiniranih vakcina protiv difterije i tetanusa, vakcina protiv hepatitisa A i vakcina protiv hepatitisa B (8). U ovoj velikoj retrospektivnoj studiji nisu pronađeni dokazi o povećanom riziku od GBS nakon vakcinancije bilo kojom od navedenih vrsta vakcina.

Većina pacijenata sa autoimunim bolestima nisu u riziku za primanje postojećih vakcina tj. vakcine nisu kontraindicirane pacijentima koji već imaju neku autoimunu bolest.

O tome da li vakcine mogu izazvati bolesti protiv kojih bi trebale da štite smo pisali ovdje.

Reference:

  1. Nieminen U, Peltola H, Syrjälä MT, Mäkipernaa A, Kekomäki R. (1993), “Acute thrombocytopenic purpura following measles, mumps and rubella vaccination. A report on 23 patients”, Acta Pediatrica,
    82(3): 267-70 .
  2. Black, C., Kaye, J. A. and Jick, H. (2003), “MMR vaccine and idiopathic thrombocytopaenic purpura”, British Journal of Clinical Pharmacology, 55 (1): 107–111.
  3. Maria Vadalà, Dimitri Poddighe, Carmen Laurino, Beniamino Palmieri (2017), “Vaccination and autoimmune diseases: is prevention of adverse health effects on the horizon?”, EPMA J. 8(3): 295–311.
  4. Pierre Van Damme, John W. Ward, Daniel Shouval, and Alessandro Zanetti, Hepatitis B Vaccines. In: Plotkin SA, Orenstein WA, Offit PA, editors, Vaccines. 7th Ed. Philadelphia: Elsevier-Saunders; 2018. pp. 366.
  5. Grimaldi-Bensouda L, Rossignol M, Kone-Paut I, et al. (2017),  “Risk of autoimmune diseases and human papilloma virus (HPV) vaccines: six years of case-referent surveillance“, Journal of Autoimmunity,19:84-90.
  6. Patja A, Paunio M, Kinnunen E, Junttila O, Hovi T, et al. (2001),  “Risk of Guillain-Barre syndrome after measles-mumps-rubella vaccination“, The Journal of Pediatrics, 138:250-254.
  7. Esteghamati A, Gouya MM, Keshtkar AA, Mahoney F. (2008) “Relationship between occurrence of Guillain-Barre syndrome and mass campaign of measles and rubella immunization in Iranian 5-14 years old children“, Vaccine, 26:5058-5061.
  8. Baxter R, Bakshi N, Fireman B, Lewis E, Ray P, et al. (2013), “Lack of association of Guillain-Barre Syndrome with vaccinations“, Clinical Infectious Diseases, 57(2):197-204.
  9. Nicola Principi, Susanna Esposito (2020), “Do Vaccines Have a Role as a Cause of Autoimmune Neurological Syndromes?” Front. Public Health, 28 July 2020
  10. Vaccines and Autoimmune Diseases
  11. David C Wraith, Michel Goldman, Paul-Henri Lambert (2003), “Vaccination and autoimmune disease: what is the evidence?“, Lancet

Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i bloger Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, blog Quantum of Science, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.

Foto: Amer Kapetanović

O nama: Društvo “Nauka i svijet” je osnovano 2017. godine, a bavi se promocijom prirodnih nauka, borbom protiv dezinformacija u sferi nauke, protiv pseudonauke i za bolje obrazovanje u STEM oblasti. Predsjednik je prof. dr. Nenad Tanović.