Vakcina protiv hepatitisa B igra ključnu ulogu u očuvanju javnog zdravlja i prevenciji ozbiljnih bolesti jetre. Ova vakcina štiti od virusa hepatitisa B, koji može dovesti do hroničnih bolesti jetre, ciroze i raka jetre. Imunizacija je posebno važna kod novorođenčadi i djece, jer smanjuje rizik od prenosa virusa sa zaražene majke na dijete. Vakcina je sigurna, ispitana, efikasna (1,2,3) i ima minimalan rizik od nuspojava.
Redovita vakcinacija/cijepljenje doprinosi stvaranju kolektivnog imuniteta, čime se smanjuje širenje virusa u zajednici.
Globalno, vakcinacija protiv hepatitisa B ključna je strategija u postizanju ciljeva eliminacije ovog ozbiljnog zdravstvenog problema.
Kada se daje vakcina protiv hepatitisa (Hep B, HBV vakcina)
Vakcina protiv hepatitisa B (HBV) se, prema kalendaru FBiH i Republike Srpske daje u 3 doze (pogledati Kalendare imunizacije FBiH i RS) i to intramuskularno (u mišić).
Kod nas se koriste Engerix B (proizvođač GlaxoSmithKline) i Euvax B (proizvođač LG Chem).
Preporučuje se davanje prve doze ove vakcine unutar 24h nakon rođenja. I kod djece i za odrasle ova vakcina se daje u 3 doze, obično po shemi 0-1-6 mjeseci.
U EU zemljama, poput Hrvatske, ova vakcina/cjepivo se ne daje samostalno, nego u sklopu šestovalentne vakcine zvane Hexacima, koja štiti od hepatitisa B, difterije, tetanusa, hripavca, dječij paralite i HiB.
Postoji i Twinrix vakcina od proizvođača GSK za odrasle, koja štiti od hepatitisa A i B.
Zašto nije dobro da se roditelji protive ovoj vakcini?
Međutim, nekad se roditelji protive ovoj vakcini jer misle da su jedini načini dobivanja hepatitisa B intravenozno uzimanje narkotika ili spolni odnos. Slično kao kod vakcine protiv humanog papiloma virusa, koja kod nas nije u programu imunizacije, ljudi misle da vakcinacija na hepatitis B podstiče promiskuitetno ponašanje ili narkomaniju. Ne, to nije tačno! Hepatitis B se može dobiti i na niz drugih načina koji nisu povezani sa ovim. Virus hepatitisa B prenosi se krvlju u tjelesnim tekućinama, tako da i posjekotina u igri ili pad mogu rezultirati ovom bolešću.
U većini evropskih zemalja kroničnu infekciju HBV‑om ima manje od 1 % osoba (jedan na stotinu). Najviši su postoci zabilježeni u Grčkoj (2,1 %) i Rumuniji (5,6 %).
Virus hepatitisa B prenosi se s jedne osobe na drugu putem kontaminiranih tjelesnih tekućina ili krvi. Nikada se ne prenosi zrakom, hranom ili vodom.
Ako majka nosi zarazu, njeno se dojenče može zaraziti pri porodu. Infekcija se također može proširiti s jednog djeteta na drugo bliskim kontaktom, a s jedne odrasle osobe na drugu spolnim činom ili upotrebom kontaminiranih igala.
Ostali mogući načini prenošenja uključuju medicinske postupke u zemljama u kojima se možda upotrebljavaju kontaminirane igle ili krv.
Sprečavanje širenja virusa hepatitisa B s majke na dijete i s jednog na drugo dijete osobito je važno jer je hronična infekcija hepatitisom B (s povišenim rizikom od raka jetre) daleko češća nakon infekcije u prvih 5 do 10 godina života.
Šta je hepatitis B i kako se možemo zaraziti?
Međutim, hepatitis B niti je rijetka bolest niti su jedini načini transmisije spolni odnos i intravenozno uzimanje heroina. Bolest se prenosi krvlju i drugim tjelesenim tekućinama (krv, krvna plazma, pljuvačka, sperma). Mogu je dobiti i osobe na hemodijalizi, osobe koje su primile transfuziju krvi ili krvnih pripravaka (ovo se prije svega odnosi na transfuzije prije 1993. kada je shvaćena opasnost).
Infekcije nakon rođenja i u djetinjstvu od krvi drugih ljudi su najčešći oblici zaražavanja u područjima gdje je ovaj tip hepatitisa uobičajen. Inficirana majka može prenijeti bolest na dijete. Također, ukoliko se dijeli pribor za brijanje ili čak četkica za zube, može doći do prenosa zaraze. Možemo se zaraziti i nakon nekih povreda. Značajni izvori zaraze su neadekvatno i nehigijensko tetoviranje te akupunktura. Zapravo, nikada ne znate na šta možete naići.
Ako se neko zarazi hepatitisom B u toku djetinjstva, utoliko je virus opasniji i postoji 25% veći rizik da osoba razvije rak jetre.
Incidencija hroničnih infekcija virusima hepatitisa, tj. prevalencija antigena HBsAg kod djece do 5 godina u evropskom regionu iznosi 0.4% (0.2-0.8%) prema WHO Global Hepatitis Report 2017.
Više o hepatitisu B možete pročitati ovdje.
Opasnost hepatitisa B
Problem sa hepatitisom jeste to što trajno oštećuje jetru i jedan je od vodećih uzročnika ciroze, uz alkoholizam. Nažalost, kod nas se pacijenti sa cirozom jetre i dalje stigmatiziraju kao “alkoholičari” iako je uzrok ciroze možda bio hepatitis. Sama infekcija česti prođe “ispod radara” – bez nekih teških simptoma koje očekujemo od hepatitisa (žutilo, umor, bol u abdomenu, taman urin). Ponekad prođe jako dugo do pojave simptoma – čak 30 do 180 dana.
Do opasnih komplikacija hepatitisa B – ciroze sa smrtnim ishodom – može doći u 15-20% slučajeva (izvor: WHO Global Hepatitis Report 2017) . Jedini način tretmana ovakve ciroze jeste transplantacija jetre. Sad izračunajte troškove te operacije, pod uslovom da se donor nađe i shvatićete zašto je bolje primiti vakcinu protiv hepatitisa B.
Ukoliko dođe do infekcije u ranoj dobi, dobi debe ili djeteta, utoliko je veći rizik razvoja ozbiljnih komplikacija i ciroze jetre. Rizik iznosi 90% perinatalno zaraženih, a 60% kod osoba zaraženih ovim virusom u dječijoj dobi. Postoje slučajevi kada su se djeca zarazila hepatitisom jer su jela hranu koju je pripremala osoba koja je prebolovala hepatitis B jer ovaj virus ostaje dugo infektivan.
Više o neobičnim i, na sreću, rijetkim slučajevima transmisije ovog virusa možete pročitati ovdje, gdje se navode studije takvih slučajeva.
Hepatitis B može dovesti do razvoja ciroze i raka jetre.
Efikasnost vakcine Hep B
Vakcina protiv hepatitisa B spada u red visokoefikasnih vakcina: oko 95% vakcinisanih razvije imunitet. Sa 3 doze, zaštićenost je jako visoka.
Opada sa starenjem, ali čak i sa malim prisustvom antitijela u krvi, organizam je zaštićen. O durabilnosti i imunogenosti vakcina protiv hepatitisa B možete više pročitati u članku Long-term protection after Hepatitis B vaccine, u kojem se navodi (studije populacije Aljaske) kako stanice imunog odgovora pamte ovog uzročnika čak 30 godina nakon vakcinacije.
Ova vakcina štiti od raka jetre.
Tehnologija i sastav vakcine protiv hepatitisa
Sama vakcina protiv hepatitisa B ne sadrži uzročnika, nego je proizvedena tehnologijom rekombinantne DNK. Antigen na koji organizam reaguje stvarajući antitijela jeste virusni protein iz omotača virusa hepatitisa B (HBsAG protein) te je tehnologijom rekombinatne DNK, odnosno “genetičke modifikacije”, gen za ovaj protein ubačen u kvasac, koji je onda počeo proizvoditi ovaj protein. Na ovaj isti način se proizvodi i insulin za dijabetičare, samo se unosi drugi gen.
Antitijela za HBsAG antigen se označavaju kao anti-HBs.
Tehnologija rekombinatne DNK i proizvodnja antitijela iz kvasca su povećali sigurnost ove vakcine. Bilo je teško stvoriti siguran atenuirani soj virusa, tako da je na ovaj način, genetičkim inženjeringom, stvorena jako sigurna i dobra vakcina.
Ova vakcina se može davati i osobama sa AIDS/SIDA. Sigurna je za korištenje u toku trudnoće i dojenja. Vakcina nije povezana sa Guillain–Barréovim sindromom, kako neki netačno tvrde. Preporučuje se ljudima koji imaju velik rizik da se zaraze, recimo medicinsko osoblje u posebnim slučajevima, forenzičarima, patolozima i sl. Premda se smatra kako vakcina pruža dugoročni imunitet, booster se preporučuje upravo nekim strukama zdravstvenih radnika. Vakcinacija protiv hepatitisa B tj. povećan procenat procijepljenosti, povezana je i sa smanjenjem stope obolijevanja od kancera jetre.
Prema podacima iz 2014. Svjetske zdravstvene organizacije, stopa procijepljenosti na hepatitis B u BiH je iznosila 89%. dok je za 2016. iznosila 78% Prema Statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravstvo FBiH stopa procijepljenosti je iznosila niskih 71.3% u 2021. a u 2022. se smanjila na oko 67 procenata.
Sastav vakcine/cjepiva protiv hepatitisa B
Formulacije ove vakcine sadrže, osim HbsAG, 0.5 mg aluminijuma u obliku aluminijum hidroksidana na 1 mL vakcine te maksimalno maksimalno 0,2 mg/mL formaldehida rezidualnog konzervansa formaldehida. O ovim sastojcima vakcina smo pisali u posebnim blog-postovima: o formaldehidu ovdje, a o aluminijumu ovdje.
Hepatitis B virus preopterećuje imunološki sistem koji onda ne može odbraniti organizam. Zato se bolje vakcinisati.
Reference:
- Diaz-Mitoma F, Popovic V, Spaans JN. Assessment of immunogenicity and safety across two manufacturing lots of a 3-antigen hepatitis B vaccine, Sci-B-Vac®, compared with Engerix-B® in healthy Asian adults: A phase 3 randomized clinical trial. Vaccine. 2021 Jun 29;39(29):3892-3899. doi: 10.1016/j.vaccine.2021.05.067. Epub 2021 Jun 8. PMID: 34116873.
- Hieu NT, Kim KH, Janowicz Z, Timmermans I. Comparative efficacy, safety and immunogenicity of Hepavax-Gene and Engerix-B, recombinant hepatitis B vaccines, in infants born to HBsAg and HBeAg positive mothers in Vietnam: an assessment at 2 years. Vaccine. 2002 Mar 15;20(13-14):1803-8. doi: 10.1016/s0264-410x(01)00518-7. PMID: 11906768.
- Caroline Van Den Ende, Cinzia Marano, Ayla Van Ahee, Eveline M. Bunge & Laurence De Moerlooze (2017) The immunogenicity and safety of GSK’s recombinant hepatitis B vaccine in adults: a systematic review of 30 years of experience, Expert Review of Vaccines, 16:8, 811-832, DOI: 10.1080/14760584.2017.1338568
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinarka, Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
