Nije sasvim jasno zašto dužina imuniteta stečenog vakcinama varira s različitim vakcinama. Jedna doza nekih vakcina osigurava doživotni imunitet, dok je kod drugih potrebna dodatna doza (revakcinacija, buster doza, booster, pojačivač) kako bi se održao imunitet. Busteri se mogu opisati kao ‘podsjetnik’ vašem imunološkom sistemu. Da li to što neka vakcina štiti kraće znači i da nije efikasna i dobra? To nije tako – vakcine ne moraju štititi doživotno da bi se neka bolest kontrolisala.
Međutim, kod dječje paralize, difterije, tetanusa ili hripavca, stručnjaci kažu da početna imunizacija traje između pet i deset godina. Preporučuje se obnoviti vakcinu, da se uradi revakcinacija protiv tetanusa svakih desetak do petnaest godina. To vrijedi i za zaštitu od velikog kašlja, naročito kod starijih osoba.
Zaštita koju pruža vakcina protiv gripe još je kraća. To je zato što se virusi gripe mogu mijenjati iz sezone u sezonu, što znači da sve osobe koje ispunjavaju uslove za vakcinaciju – uključujući, na primjer, ranjivije starije ljude – moraju dobiti novu dozu svake godine.
Imunitet stečen vakcinom protiv humanog papiloma virusa traje oko 30 godina, prema sadašnjim procjenama, a nakon vakcinacije protiv hepatitisa B oko 20 godina.
Ovisno o vakcini, neke (ali ne sve) imunizacije moraju se ponoviti. Na primjer, djeca koja su primila obje doze MMR vakcine vjerovatno će doživotno imati koristi od zaštite od morbila, zaušnjaka i rubeole. Kod većine vakcinisanih (oko 96%), zaštita od morbila nakon 2 doze vakcine je doživotna, od rubeole je doživotna kod oko 90% vakcinisanih s dvije doze, a zaštita od zaušnjaka traje nešto više od 10 godina. Rijetko kad je potrebna revakcinacija nakon ove vakcine. Samo mali procenat ljudi ne daju imunološki odgovor nakon prve serije i ako se to ustanovi, onda se treba primiti bar još jedna doza.
Pročitajte još: Trajanje imuniteta nakon vakcinacije (redovne vakcine): procjene
Vakcine nisu savršene, ali su uspješne
Dužina zaštite koju pruža neka vakcina zavisi od tog koliko često uzročnik bolesti mutira. Virusi mutiraju brže nego bakterije i za neke viruse – poput virusa gripe ili SARS-CoV-2 – pošto vidimo da brzo mutiraju, očekujemo i kraću zaštitu koju pružaju vakcine.
Zato se svake godine izrađuju sezonske, prilagođene vakcine protiv gripe i zato se ažurira vakcina (tj. revakcina) protiv COVID-19 na novije sojeve. Pretpostavlja se da, ukoliko želimo dobru zaštitu od COVID-19, ove vakcine treba primati jednom godišnje ili možda dva puta. Revakcina se prima nakon primarne serije od dvije doze. Do sada su odobrene 2 revakcine (busteri) kod Moderna i Pfizer vakcina protiv kovida.
EMA (Evropska medicinska agencija) je, po uzoru na FDA, u jesen 2022. preporučila booster za COVID-19 osmišljen za borbu protiv trenutno cirkulirajućih podvarijanti omikron BA.4/5.
Ove vakcine nisu obavezne, ali bi bilo dobro da ih prime oni koji su najosjetljiviji. To su ljudi koji već imaju neka oboljenja i starija lica.
Revakcinacija je važna: vakcine štite i umanjuju rizik
Neki virusi slabije mutiraju i zato te vakcine pružaju dugoročniju zaštitu.
Mrtve vakcine (tačniji naziv – inaktivne) često pružaju kraću zaštitu.
Postoji i faktor učestalosti susretanja s nekim uzročnikom. Uzročnika tetanusa, bakteriju zvanu Clostridium tetani ne srećemo tako često, nego u situacijama ako se povrijedimo. Tako naš imunološki sistem može „zaboraviti“ uzročnika. Zato je potrebno obnavljati ovu vakcinu.
Druge uzročnike, kao viruse koji izazivaju dječije bolesti poput rubeole i morbila možemo sresti češće nego što mislimo, a da nismo svjesni. Pri svakom susretu, pamćenje imunološkog sistema se obnovi.
Zapamtimo – čak i vakcina protiv gripe koja se smatra jednom od manje efikasnih i pruža kraću zaštitu, značajno smanjuje rizik obolijevanja od gripe. Posebno je značajna za starije osobe i trudnice. A druge vakcine su efikasnije, zaštita od njih traje duže. Vakcine štite i djeluju.
Neke bolesti su jako opasne (npr. difterija, tetanus) i zato je bolje obnoviti vakcinu nego oboljeti od takvih bolesti kod kojih je stopa preživljavanja mala.
NE ZABORAVITE: preporučeno je primiti četvrtu dozu (drugi buster, revakcinu) vakcina protiv COVID-19. Također, razmislite i o vakcinaciji/revakcinaciji protiv gripe.
Pročitajte još:
Preporuka SST za imunizaciju za drugu revakcinaciju (buster. 4. doza) protiv COVID-19
Vakcine ne moraju biti savršene i davati se u 1 dozi te djelovati doživotno da bi „radile posao“
Koliko dugo COVID-19 vakcine štite? Koliko traje imunitet?
Busteri protiv COVID-19 djeluju: Velika JAMA studija izvještava o vrlo niskoj učestalosti teške bolesti COVID-19 nakon vakcinacije i primanja boostera
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučni novinar i bloger Društvo za promociju “Prirodnih nauka “Nauka i svijet”, blog Quantum of Science, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
Nauka Govori, revakcinacija, busteri, zašto se neke vakcine moraju ponoviti,
